Crna Gora još uvijek neda oteti jedrenjak “Jadran”, Prevlaku…

0

S Crnom Gorom, kao što je poznato, osim jedrenjaka otetog iz Splita uoči Domovinskog rata, Hrvatska ima i neriješenu morsku i kopnenu granicu oko Prevlake, potom otvorenu temu otete opreme s aerodroma Čilipi, kao i pitanje sukcesije vojne imovine, prvenstveno flote i naoružanja JRM koju je hrvatski južni susjed rasprodao, a zaradu ostavio sebi.

jadran brod jedrenjakProdajom fregata, raketnih brodova, podmornica, raketa, torpeda i ostale tehnike iz hrvatskih luka mala je Crna Gora zaradila, prema neslužbenim procjenama, više od 200 milijuna eura.

A što su Hrvati dobili zauzvrat?

Podgorica je isplatila tek 300 tisuća eura za stočni fond opljačkan u Konavlima, te 30 tisuća eura za nekakav brodić ukraden 1991. godine u Cavtatu. Vraćeno je i 19 slika poznatih hrvatskih umjetnika koje su prije rata posuđene jednoj podgoričkoj galeriji. Na vraćanje „Jadrana“ u Podgorici i ne pomišljaju. Tome u prilog ide hrvatsko diplomatsko muvanje i višegodišnje, treba reći otvoreno, zavlačenje hrvatske javnosti.

Proteklih tjedana i mjeseci intenzivirali su se susreti hrvatskih i crnogorskih političara najviše razine. U svibnju je u Zagrebu bio crnogorski predsjednik Parlamenta Ranko Krivokapić. U lipnju je došao i premijer Milo Đukanović kojega su primili hrvatski šef države Ivo Josipović (lani posjetio Podgoricu) te premijer Zoran Milanović. Početkom lipnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić bila je u Budvi. Tamo je dala bezrezervnu podršku crnogorskim aspiracijama za NATO savez. Nije poznato je li Podgoricu pitala kako će ratnim brodovima i jedrenjakom, bez vlasničkih papira, sudjelovati u NATO vježbama.

Načelnik Glavnog stožera RH general Drago Lovrić južnog je susjeda posjetio u travnju i lipnju. Za posjeta pomorskom muzeju u Tivtu čak se fotografirao pokraj velike makete „Jadrana“(?!). Lovrićev posjet završio je fotografiranjem ispred izložene podmornice klase „Heroj“. Ništa ne bi bilo sporno da i ta podmornica nije oteta iz ratne luke Lora i k tome i građena u Splitu. Međutim, u MORH-u se opravdavaju tvrdnjom kako bi izbjegavanje razgledavanja „Jadrana“ i podmornice „bilo prešutno priznanje da RH više ne polaže pravo na njih niti ih smatra dijelom sukcesijskog procesa“.

Zbog svih ovih susreta pitanje je zašto slučaj „Jadrana“ uporno stoji neriješen. Zašto se „Jadran“ ne spominje u izravnim razgovorima na relaciji Josipović-Milanović-Đukanović-Krivokapić?

U Ministarstvu vanjskih poslova na temu „Jadrana“ konstantno vlada izmotavanje. Inoministrici Vesni Pusić uputili smo konkretan upit da nam kaže koje je korake poduzela i koje kani poduzeti do kraja godine vezano uz pitanje povratka broda.

No, umjesto konkretnog odgovora, iz ministričina kabineta dobili smo nekonkretno očitovanje u kojem se birokratski navodi kako se „pitanje školskog broda \’Jadran\’ rješava u okviru Povjerenstva za rješavanje imovinskih i drugih srodnih pitanja“. Potom kažu kako je „Hrvatska stajališta da se imovinom koja ulazi u sastav sukcesije bivše države ne može raspolagati prije okončanja procesa sukcesije…“. No, zašto ministrica nije ništa poduzela da Crnogorce spriječi u korištenju broda do okončanja sukcesije – nije rečeno. Zaključno sa Zrinjevca poručuju kako će nakon što se postigne prihvatljivo rješenje „javnost biti na vrijeme i detaljno obaviještena“. Neslužbeno doznajemo da se „prihvatljivo rješenje“ zapravo odnosi na ideju „zajedničkog korištenja broda“. Ta solucija podrazumijeva obuku hrvatskih mornara, ali i nadalje crnogorsku zastavu na vrhu jarbola. U Ministarstvu obrane Crne Gore službeno su nam potvrdili da žele ponuditi brod za obuku pripadnika HRM-a i Obalne straže RH. I ova će epizoda dodatno potaknuti nagađanja zašto smo tako darežljivi prema Crnogorcima.

Nadu je nakratko ulio susret ministra pravosuđa Orsata Miljenića i kolege Duška Markovića sredinom lipnja u Zagrebu. Dogovoreno je da će se pitanje školskog broda „Jadran“, kažu u Ministarstvu pravosuđa, rješavati u sklopu mješovite komisije, a čiji će sastanak biti dogovoren za jesen ove godine. Što se tiče eventualne međunarodne arbitraže, poručuju iz Ministarstva pravosuđa, ona nije moguća bez pristanka Podgorice. I ovaj susret političara obiju zemalja bio je po načelu „dogovorili smo se da ćemo se dogovorit“. Ni u Uredu predsjednika RH ne žele oko „Jadrana“ stvarati probleme Crnogorcima, jer to pitanje treba „racionalno sagledati“. „U središtu pozornosti najodgovornijih dužnosnika i državnih tijela“, kako nam kaže Zlatko Gareljić, predsjednikov savjetnik za obranu, jesu “sigurnost građana, društva i države, razvoj gospodarstva, razvoj obrazovnog i zdravstvenog sustava, demokratske vrijednosti, slobode i prava građana…“.

U svijetu hrvatske visoke politike, odličnih plaća, tamnih odjela i visokih štikli, za jedan jedrenjak čini se da nikoga nije previše briga.

Sukcesija stara stoljeće

Školski brod „Jadran“ ima dobre šanse da bude dio sukcesije koja traje gotovo cijelo stoljeće. Malo tko zna da još nije završena dioba arhivske građe Austro-Ugarske Monarhije koja se raspala 1918.! U Beču se i dandanas nalaze originalna pisma grofova Petra Zrinskog i Krste Frankopana, kao i dokumenti iz sudskog procesa vođenog protiv njih. Tu su i brojni spisi i vrijedne zbirke orijentalnih knjiga koje je Austrija 1883. odnijela iz Dubrovnika. U Austriji je i MiG-21 kojim je 1991. prebjegao Rudolf Perešin. Austrija bi ga vratila kada bi hrvatska diplomacija od ostalih država sljednica SFRJ pribavila izjavu kako ne potražuju avion. No, izjavu naši diplomati nisu pokušali dobiti, jer im šefovi nisu ni dali direktivu za akciju povratka Perešinova aviona.

SlobodnaDalmacija

facebook komentari