Pratite nas

Crna Gora poručila: Pola Prevlake je naše

Objavljeno

na

prevlaka

Smatram da Prevlaka nikada nije bila ni hrvatska ni crnogorska i ona mora biti stvar pregovora – rekao je direktor crnogorske Uprave za nekretnine Dragan Kovačević

Direktor crnogorske Uprave za nekretnine Dragan Kovačevićizjavio je da između Crne Gore i Hrvatske postoje granični problemi na Prevlaci.

Najavio je kako će Hrvatska s Crnom Gorom morati uskoro riješiti pitanje Prevlake, dok će se oko spornih teritorija s Kosovom najvjerojatnije pokrenuti međunarodna arbitraža, javlja Tanjug, a prenosi B92.

Smatram da Prevlaka nikada nije bila ni hrvatska ni crnogorska i ona mora biti stvar pregovora. Nigdje ne piše da je ona hrvatski ni crnogorski teritorij. Naša diplomacija treba se boriti za taj dio i smatram da je polovica naša. Kako će se to dalje odvijati, vidjet ćemo – kazao je Kovačević.

Tvrdi i da su s Kosovom sporna dva područja  – jedno na lokaciji Kula kod Rožaja, a drugo je Rugovska klisura ispod planine Čakor, općina Plav, dodajući da se uglavnom radi o šumskim kompleksima.

Nafta
Eksploatacija najbogatijih nalazišta – onih podmorskih smještenih na samom jugu Hrvatske – mogla bi biti blokirana sve dok se ne postigne konačni dogovor o granici na moru između Hrvatske i Crne Gore. A taj dogovor izravno će utjecati na raspodjelu potencijalno golemih prihoda od eksploatacije ležišta ugljikovodika koja se u pograničnom području nalaze.

Iako se o konkretnim veličinama rezervi tek može spekulirati, iz javno dostupnih podataka o dosad obavljenim istraživanjima može se zaključiti da su one znatne. Istraživali Amerikanci Iako ozbiljnija istraživanja ugljikovodika na južnom dijelu istočne obale Jadrana nisu vođena od 1990. godine, najozbiljnije istražne radove u toj regiji je potkraj 70-tih i početkom 80-tih prošlog stoljeća provodila američka naftna kompanija Chevron.

Amerikanci su tada u hrvatskom i crnogorskom dijelu Jadrana proveli niz seizmičkih snimanja te napravili desetak ispitnih bušotina. Jedna od najuspješnijih bila je bušotina Južni Jadran 3, smještena tridesetak milja sjeverozapadno od Budve. Na toj lokaciji otkrivena je prisutnost nafte, ali su količine procijenjene komercijalno neisplativima. Ipak, ključni element pri toj procjeni bila je tadašnja cijena nafte koja se kretala u rasponu od 20 do 40 dolara. Danas njezina cijena iznosi oko 100 dolara, a proteklih godina je često premašivala i razinu od 120 dolara.

Uz današnju cijenu, razumno je vjerovati da bi naftno polje kod bušotine Južni Jadran 3 bilo komercijalno isplativo, no problem je što se nalazi u neposrednoj blizini današnje privremene crte razgraničenja, koja je ustanovljena međudržavnim sporazumom Hrvatske i Crne Gore još iz 2002. godine. Temeljem tog sporazuma, Hrvatska je uspostavila kontrolu nad kopnenom granicom na Prevlaci, ali je na moru uveden privremeni granični režim.

Ekspert za međunarodno pravo i nekadašnji šef državne Komisije za granice Hrvoje Kačić svojedobno je upozorio da bi Hrvatska, kad bi privremeni režim bio pretvoren u trajno rješenje granice na moru, bila uskraćena za više od 200 četvornih kilometara teritorijalnog mora, te tisuću kilometara epikontinentalnog pojasa. Veći dio u hrvatskom moru Sad je jasno da bi crta razgraničenja izravno utjecala i na podjelu podmorskih naftnih bogatstava.

Reinterpretacije Chevronovih seizmičkih podataka ležišta Južni Jadran 3 koja je radila britanska tvrtka Star Petroleum pokazala su da je ležište znatno veće nego što se prije smatralo, ali i da se sastoji od dviju struktura. Manja je ona izravno ispod bušotine, a veća zapadnije prema hrvatskom teritorijalnom moru. Dakako, mi ne možemo sa sigurnošću reći kolike su te rezerve, no s obzirom na to gdje se nalaze, rješavanje graničnog pitanja nužan je preduvjet da ih se istraži i eventualno osposobi za proizvodnju – kaže Stanko Kadija, umirovljeni geolog Ine koji je godinama radio na istraživanju jadranskih ležišta ugljikovodika.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Milijan Brkić: Zakon je jasan – Otvaranjem istrage, saborsko povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom!

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić osvrnuo se jučer za Novu TV i HTV na temu saborskoga istražnog povjerenstva za Agrokor.

U Članku 4. Zakona o istražnim povjerenstvima stoji da će – ako je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju o kojem je prethodno osnovano istražno povjerenstvo – ono odmah prestati s radom.

Brkić je istaknuo da SDP i Most ovom problemu pristupaju neodgovorno, populistički i demagoški.

– Jako su dobro znali koja je sastavnica zakona, jednako kao što znaju da se istrage koje provode istražna tijela, DORH i policija, ne smiju kontaminirati bilo kojim drugim aktivnostima, a pogotovo ne aktivnostima zakonodavne vlasti. Zakon je tu jasan – otvaranjem sudske istrage, koja će evidentno uslijediti, rad povjerenstva prestaje.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati