Pratite nas

Pregled

Čudno nam je da Josipović već nije sazvao sjednicu VNS-a

Objavljeno

na

Predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i unutarnje poslove HDZ-a umirovljeni general Damir Krstičević te član Odbora i bivši zapovjednik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva umirovljeni general Josip Štimac održali su danas u Središnjici konferenciju za novinare o slučaju pada zrakoplova MiG-21. Donosimo ključne naglaske njihovih izlaganja.

KRSTIČEVIĆ: Strateški interesi nadstranačka su pitanja

Pilot je, hvala Bogu, ostao živ, a prisebnom je reakcijom uspio izbjeći žrtve na zemlji. No pad aviona, na samu obljetnicu Oluju, otvara pitanja zašto se nesreća dogodila i kako iz nje izvući pouke za budućnost. Cilj ove konferencije nije pokretanje pitanja bilo čije odgovornosti, nego želimo poručiti da je krajnje vrijeme da i vlast i oporba i struka sjednu za stol i postignu konsenzus – koji Milanovićeva vlada nikada dosad nije nudila – o modelu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta RH te financijskim sredstvima kojima ćemo to realizirati.

Strateški hrvatski interesi, kako to često ističe HDZ, nadstranačkog su karaktera. A to nije samo pitanje nadzora zračnog prostora i budućnosti Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, nego i Hrvatske ratne mornarice i općenito Oružanih snaga. Konsenzus se treba čim prije postići, jer se nesreća s MiG-om i dogodila upravo zbog kontinuiranog odgađanja strateških odluka.

Svijest o rizicima i nacionalna odgovornost

No ta odluka mora biti utemeljena na rizicima s kojima se Hrvatska suočava ili se može suočiti te na odgovornosti spram svog naroda. Kao oporba spremni smo biti dio rješenja, stoga nam je čudno što predsjednik RH i vrhovni zapovjednik šuti o padu zrakoplova te što još nije sazvao sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost kako bi se pokrenulo rješavanje teške situacije u koju smo dospjeli.

ŠTIMAC: Ako odustanemo, više nema povratka!

Što prije treba donijeti odluku želi li Hrvatska štititi svoj zračni prostor. Imamo primjere Slovenije i nekih baltičkih zemalja koje su odustale od te sposobnosti, no upozoravam – jednom kada se ta sposobnost izgubi, vrlo ju je teško, gotovo nemoguće nadoknaditi. Znamo da je gospodarska situacija teška, ali sigurno postoje rješenja i vjerujem da ih možemo naći kroz stručno-političku raspravu u koju bi bili uključeni svi relevantni čimbenici. Prvo treba donijeti kratkoročno rješenje, a potom i dugoročno koje će trajati slijedećih 50 godina.

Primjer Češke: novi zrakoplovi – nova radna mjesta!

Odgovarajući na pitanja novinara, i Krstičević i Štimac su istaknuli da su oni osobno za to da Hrvatska modernizira Hrvatsko ratno zrakoplovstvo bez obzira na tešku ekonomsku situaciju. Pritom je bivši zapovjednik HRZ-a Josip Štimac ukazao na primjer Češke, u kojoj nabava novih zrakoplova nije bila (samo) trošak, nego je ta država našla strateškog partnera koji je u nju doveo i nove, lukrativne poslove za zrakoplovnu industriju.

Obojica su umirovljenih generala napomenula i da je Hrvatska članstvom u NATO-u preuzela i obvezu nadzora i zaštite zračnog prostora iznad Hrvatske, kao što je ta obveza ugrađena i u Ustav RH. No treba zajedno sjesti, kao što je to Krstičević ponovio u svojoj završnoj riječi, i jednom za svagda postići konsenzus. U najboljem interesu naše zemlje i svih njenih građana.

kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati