Pratite nas

Pregled

Cvijet cenzure

Objavljeno

na

Bio se Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara dogovorio sa zagrebačkom gradskom upravom da će u povodu 100. obljetnice smrti Antuna Gustava Matoša na Trgu bana Josipa Jelačića organizirati manifestaciju „Hrvatska je zaslužila malo sreće“. Stožer je u toj prigodi kanio stupove javne rasvjete okititi 21 zastavom s citatima iz Matoševih pjesama. Ali ništa od toga. Vidjevši citate, zagrebačka je dogradonačelnica Vesna Kusin vrisnula: “Križajte te citate! Križajte, križajte! Čujete li, to ne ćete postaviti na Trgu bana Jelačića!“ I što se dogodilo? Stožer je ustuknuo pred bijesom gradske uprave i časno odustao od svoga projekta.

To je, rekoše neki meni dragi ljudi, svojevrstan kulturni skandal. U prvi mah mišljah i ja tako, no ubrzo se lecnuh. – Čekaj – rekoh sam sebi – ne srljaj pred rudu! Jest, cenzura je gnusna stvar. Pogotovo kada gradska uprava cenzurira pjesnika koji, među ostalim, slavi Grad s više žara i umijeća nego itko drugi. Štoviše, cenzurira ga obilježavajući 100. obljetnicu njegove smrti! Da zlo bude gore, gospođa je Kusin strukom povjesničarka umjetnosti. Drsko bi dakle bilo i pomisliti da je resi podprosječan smisao za pjesništvo  –  za stope i metre, asonancije i aliteracije, ritmove i rime. Tko motri s toga gledišta, možda će se nekako i složiti da je ta cenzura skandal, ali jamačno će odbiti i samu pomisao da je tom skandalu podlogom  –  kultura.

A što bi drugo bilo? Lako je to odgonetnuti. Treba samo vidjeti što je crvena olovka prekrižila. Kažu: 8 od 21 citata. Dakle, malo više od trećine. A svi se ti citati smisleno vrte oko  ovih daju:Jer Hrvatsku mi moju objesiše (iz soneta 1909.) i: Moderni poganac / Najmio ga stranac, da nam metne lanac (iz poeme Mora).

Što je tu zazorno? Poetički ništa. Ali iz tih riječi snažno zrači hrvatski suverenizam! A to je (rekao bi Božidar Petrač, sad kad smo kročili u Europsku uniju) vlasti u Hrvata vrlo nepoćudno. Ne treba se dakle zgražati nad postupkom gradske uprave. Tko smo mi da tankoćutnoj gospođi Kusin zamjerimo što joj je u toj nezgodi pao politički mrak na oči? Pogotovo kada vidimo kako je iz toga mraka u hipu niknuo i krasno se razvio divan cvijet cenzure?

Nema tu dakle ni kulture ni skandala. Posrijedi je globalistička državna politika. U njoj cenzura suverenističke misli nije izvanredan događaj koji bi mogao naići na društvenu osudu. Ta je cenzura još od Tuđmanove smrti „na ovim prostorima“ kruh naš svagdanji, pa bi čudno bilo da nismo na nju – oguglali.

Ali, ruku na srce, Matoš je u zagrebačkoj gradskoj upravi ipak bolje prošao nego na nekim drugim mjestima u Gradu. „Stekliša“ je gospođa Kusin samo htjela „politički korektno“ umiti, zamračiti mu ksenofobiju, da nam ne razgoni strance, naše „strateške partnere“ (poput Deutsche Telecoma i madžarskoga MOL-a), kojima je svakojaki spas naše domovine njihovo političko poslanje. Mjesečni magazin Glasa Koncila  (Prilika, ožujak 2014.) postupio je upravo suprotno. On je na naslovnici otisnuo Matošev sonet Pri svetom kralju. U otisku je međutimStanac kamen, hrabri Toma/  Erded, Bakač ban postao: Stranac kamen…! Ksenofobija je, eto, prodrla i tamo gdje je dosad nije bilo i gdje joj nikako nije mjesto. Kada je Ivo Josipović svratio u Društvo hrvatskih pisaca da odsluša referat Velimira Viskovića o Matošu, Igor se Mandić, po svjedočenju Denisa Derka, zgrozio što Predsjednik Republike odaje počast – „vucibatini“! Od toga su puno ružnije tvrdnje, koje se tu i tamo čuju, da bi AGM danas u Europskoj uniji vidio ostvarenje svoga sna o jedinstvenoj zajednici slobodnih i međusobno ravnopravnih europskih  naroda, te da bi se – sto godina nakon svoje smrti – od kulturnoga Europljanina prometnuo u političkoga eurohrvata.

Ali AGM se zbog toga jamačno ne okreće u grobu. Nemojmo se ni mi, njegovi čitatelji, odviše  srditi. Cenzura je oblik krivotvorbe. Sjetimo se što su prvomu hrvatskom kralju – više od 1000 godina nakon njegove smrti – bili uznosito pripisali Vaso Bogdanov i Miroslav Krleža. Gotovo pola stoljeća na podnožju je Frangeš-Mihanovićeva spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu pisalo da je u X. stoljeću genijalno naslućivao državno ujedinjenje Južnih Slavena. Tko je u to povjerovao? Puno je pouzdaniji „niječni put“ (via negativa) Vesne Kusin. Upravo je ono što je precrtala njezina crvena olovka bit Matoševa društvenoga bića.

 

 

Benjamin Tolić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

PISMO REISA KAVAZOVIĆA KARDINALU BOZANIĆU

Objavljeno

na

Objavio

Reis Husein Kavazović upozorio na opasnost od pogoršanja odnosa BiH i Hrvatske

Negativno karakteriziranje vjere šteti svima

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović sastao se u srijedu u Sarajevu s izaslanstvom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj predvođenim muftijom Azizom Hasanovićem kako bi razgovarali o istupima hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović te o “kampanji koja se vodi u dijelu hrvatske političke i akademske javnosti te medija s ciljem predstavljanja BiH i Bošnjaka kao terorističke prijetnje okruženju i Europi, objavila je informativna agencija IZ u BiH MINA.

Kako je navedeno, reis Kavazović izaslanstvo predvođeno muftijem Hasanovićem “pozvao je na konzultacije” i pri tom mu predao pismo naslovljeno na zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.

Reis Kazavović je kardinalu Bozaniću prenio osobnu zabrinutost pripadnika Islamske zajednice u BiH zbog “pogoršanja odnosa između BiH i Hrvatske” uz ocjenu kako taj trend prati negativno karakteriziranje vjere i vjerske pripadnosti što šteti i odnosima među pripadnicima islamske i katoličke religije u dvije države.

Poglavar bosanskohercegovačkih muslimana je kardinalu Bozaniću u pismu prenio uvjerenje kako je u zajedničkom interesu očuvati dobre odnose i spriječiti njihovo ozbiljnije i trajno narušavanje.

– Znam da mi kao ljudi vjere ne možemo izravno utjecati na politike koje vode dužnosnici, no također znam da politički dužnosnici često namjerno ili nenamjerno zanemaruju to što njihovi istupi mogu imati negativne posljedice izvan područja njihova dnevnopolitički određenog djelovanja, pa tako i na međuvjerske odnose koji su dublji i trajniji od stranačkih političkih odnosa – stoji u Kavazovićevu pismu kardinalu Bozaniću.

Poglavar Islamske zajednice u BiH ‘napao’ hrvatsku predsjednicu

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno je u utorak podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji cjelovito objedinjuje njihova prava. “Izradi zakona pristupili smo kako bismo najzaslužnijim za obranu domovine pružili sveobuhvatnu skrb prilagođenu njihovim potrebama”, rekao je ministar branitelja Tomo Medved, dodavši da će se tim zakonom objediniti prava koja su bila disperzirana u niz različitih zakona.

Jakim zakonskim uporištem, propisivanjem temeljnih vrijednosti na kojima je iznikla suverena Hrvatska, te obuhvaćanjem svih hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata u jedinstveni pravni okvir željeli smo odati priznanje njihovoj žrtvi i osigurati zaštitu digniteta Domovinskog rata, istaknuo je Medved.

Predsjednik Odbora Josip Đakić (HDZ) pohvalio je zakonski prijedlog naglasivši da on predstavlja “velik napredak”, te pozvao sve zastupnike da se donese konsenzusom i time prestane politizacija hrvatskih branitelja.

Zdravko Ronko (SDP) pridužio se pohvalama, posebice izdvojivši pravo prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja. “82.000 hrvatskih branitelja je nezaposleno, prosjek godina im je preko 50 i uglavnom je riječ o stručnoj spremi koja ne može naći posao”, kazao je.

Upozorio je da bi trebalo razjasniti odredbu koja propisuje otpis nedospjelih i dospjelih potraživanja prema korisnicima kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja. “Kome je otpisano 208 milijuna do sada i kome ćemo još otpisati 110 milijuna. Volio bih znati koje su to tvrtke, poduzeća, pravne osobe kojima ćemo to otpisati”, rekao je Ronko.

Od 3066 dodjeljenih kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja u vrijednosti 320 milijuna kuna, otplaćeno je 67, a dosad je otpisano 1829 kredita, dodao je. Medved je obećao da će zastupnici prije rasprave u sabornici dobiti detaljan prikaz svih korisnika tih kredita, čime će se otkloniti bilo kakve sumnje u pogodovanje.

Nezavisni zastupnik Željko Lacković upozorio je na odredbu kojom se širi krug ovlaštenika na obiteljsku mirovinu, naglasivši da bi se ta mjera trebala strogo restriktivno koristiti i vezati uz imovinski cenzus. Odbor za ratne veterane na sjednici je također prihvatio  izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu, pri čemu je Mostov Miro Bulj apelirao na ravnatelja Centra Antu Nazora da pripremi dokumentaciju koja bi se poslala Vladi kako bi se uklonili “spomenici koji nose četnička obilježja”.

facebook komentari

Nastavi čitati