Pratite nas

Pregled

Damir Krstičević: Napuštamo koncept putujuće vojske

Objavljeno

na

Uoči otvaranja vojarne ‘Ivan V. Drašković’ u utorak u Varaždinu, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević rekao je za Hinu da se time ostvaruje najava ove Vlade o povratku hrvatske vojske u naseljena mjesta, a ima i velik povijesni značaj kao sjećanje na doprinos 7. gardijske brigade ‘Pume’ u Domovinskom ratu koje su postale simbol oslobođenja Knina te je pozvao građane da u zajedništvu, dostojanstveno i ponosno proslave 5. kolovoza – Dan hrvatskih branitelja, Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti.

“Kao što je ova Vlada i najavila, hrvatska vojska se vraća u naseljena mjesta, gdje je tradicionalno bila prisutna, što će pridonijeti i ekonomskom razvoju gradova. Napuštamo koncept putujuće vojske, a u fokusu našeg rada je podizanje kvalitete života i rada vojnika, koji će omogućiti ostvarenje zahtjevnih profesionalnih zadaća i kvalitetniji obiteljski život.

Povratak vojske u Varaždin je posebno važan jer na području sjeverozapadne Hrvatske nije razmještena niti jedna operativna postrojba”, rekao je ministar Krstičević te najavio kako je tijekom 2018. planirano razmjestiti 2. mehaniziranu bojnu “Pume” Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, koja je trenutno razmještena u Našicama.

Hrvatska kopnena vojska, dodao je, već je započela pripreme za povratak u Varaždin, a u tijeku su radovi na uređenju okoliša.

Ministar Krstičević ističe kako povratak u Varaždin ima i velik povijesni značaj kao sjećanje na doprinos 7. gardijske brigade u Domovinskom ratu.

“Naše Pume simbol su oslobođenja Knina i uoči obljetnice “Oluje” na varaždinskom groblju odat ćemo počast našim braniteljima iz Varaždinske županije, koji su dali ogroman doprinos slobodi naše Hrvatske”, naglasio je.

“Ovogodišnju obljetnicu ‘Oluje’ zajedno organiziraju tri ministarstva, obrane, hrvatskih branitelja i unutarnjih poslova. Također, imamo odličnu suradnju s braniteljskim udrugama i posvećeni smo brizi za naše branitelje”, rekao je ministar Krstičević.

U organizaciji i provedbi obilježavanja “Oluje” u Kninu Oružane snage sudjeluju s 890 pripadnika.

“Pozivam sve građane da u petak, 4. kolovoza i u subotu, 5. kolovoza dođu u Knin i da zajedno dostojanstveno i ponosno proslavimo ovaj važan dan. Sjednica Vlade održat će se 4. kolovoza u Kninu, a ova obljetnica spoj je prošlosti i budućnosti.

Na Dan pobjede, nakon tradicionalnog podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi, simbola slobode, prvi put iznad Knina bit će organiziran zračni mimohod od osam ešalona pa će građani imati prilike vidjeti nove sposobnosti Oružanih snaga. Hrvatski piloti prvi put će letjeti na američkim Kiowa helikopterima, a dio zračnog mimohoda bit će i protupožarni zrakoplovi Canadair i Pilatus, avioni MIG-21, Zlin 242 i Pilatus PC-9 te helikopteri Bell i Mi-8”, najavio je Krstičević.

“Cijenimo naše simbole i Domovinski rat, a upravo na mjestu na Kninskoj tvrđavi gdje je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman slavne 1995. održao govor, ove godine obratit će se predsjednica Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Hrvatskog sabora. To je čuvanje uspomene na taj povijesni trenutak”, naglasio je.

Ministar Krstičević je odgovorio i na pitanje što za modernu Hrvatsku vojsku, članicu NATO-a, znači pobjeda prije 22 godine u Vojno-redarstvenoj akciji “Oluja”, kako na simboličkoj razini, tako i na svakodnevnoj razini hrvatskog vojnika, dočasnika i časnika.

“Domovinski rat, vojno – redarstvena operacija ‘Oluja’ naš su početak, temelj i mjera vrijednosti. Iz pobjedničke Hrvatske vojske stvorene su moderne Oružane snage koje su danas jamac sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta.

Tijekom nedavnog posjeta SAD-u, bio sam jako ponosan kad sam čuo riječi američkog ministra obrane Mattisa da je operacija ‘Oluja’ primjer dobro pripremljene i izvršene vojne operacije koja je promijenila tijek povijesti i izučava se u američkim vojnim školama. Potvrda međunarodnog značaja Republike Hrvatske je i Mattisova izjava da je Hrvatska mala zemlja koja se bori iznad svoje kategorije“, rekao je Krstičević.

Naglasio je da je kao ministar obrane ponosan na hrvatske vojnike koji su se od prvih dana Domovinskog rata borili za neovisnost i slobodu Hrvatske, a danas su u svakom trenutku spremni pomoći stanovništvu protiv požara, potresa, poplava, hitnim medicinskim prevoženjima, traganjem i spašavanjem na kopnu i na moru.

“Uz velika iskustva stečena u Domovinskom ratu i nove sposobnosti, Oružane snage su postale poželjan i prepoznatljiv sudionik mirovnih misija i operacija”, dodao je.

Ministra Krstičevića pitali smo što za njega kao ministra obrane, ali i osobno, kao jednog od zapovjednika čija je postrojba prva ušla u Kini 5. kolovoza 1995. znači Dan domovinske zahvalnosti.

“Ulaskom u Knin osjećao sam sreću i zahvalnost svim vojnicima, mojim suborcima iz Četvrte gardijske brigade i prijateljima iz Sedme gardijske brigade, koji su osigurali da oslobodimo naš grad. Uspjeli smo jer smo imali jasno i vizionarsko političko vodstvo na čelu s prvim predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom i ratnim ministrom obrane Gojkom Šuškom. Odlikovalo nas je zajedništvo, fokusiranost na cilj, a pred nama nije bilo nesavladivih zapreka! Operacija Oluja za mene je simbol junaštva, a tajna pobjede je u našim ljudima. Ponosan sam što sam bio sudionik tih događaja”, istaknuo je Krstičević.

Upućujući poruku hrvatskim braniteljima u povodu njihova dana koji je ujedno i Dan domovinske zahvalnosti, ministar Krstičević je najprije zahvalio svim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, što danas živimo u slobodnoj Hrvatskoj.

“Svi imamo svoje početke. Naš početak, ponos i naš temelj je – Domovinski rat, koji je pokazao snagu zajedništva hrvatskoga čovjeka, i što može pobjednički duh. Naši branitelji primjer su svima nama da ne postoji prepreka koja se ne može savladati, da ne postoji cilj koji se ne može ispuniti, i nema odustajanja kad je najteže.

Ne smijemo i nećemo zaboraviti te vrijednosti i obitelji naših poginulih i sve hrvatske branitelje koji su nam omogućili slobodu i mir. Zbog svih njih imamo odgovornost za stabilnu i bolju Hrvatsku i bolju budućnost naših ljudi, dužni smo čuvati onaj naš pobjednički duh, duh zajedništva i domoljublja i nastaviti ugrađivati onaj najbolji dio sebe”, poručio je ministar Krstičević.

Američki ministar obrane James Mattis: Hrvatska je mala zemlja, ali se bori znatno iznad svoje kategorije

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati