Pratite nas

Pregled

Damir Krstičević: Zadaća nam je da gradimo sustav i da se takve tragedije ne događaju

Objavljeno

na

Komemoracijom na otoku Kornatu u srijedu je obilježena 10. godišnjica kornatske tragedije u kojoj je na današnji dan prije točno deset godina u rutinskom gašenju požara poginulo 12 vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog, a uz obitelji stradalih i brojne vatrogasce ove je godine komemoraciji prisustvovala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kao prva predsjednica koja je na dan sjećanja posjetila mjesto velike tragedije i obišla dvanaest spomen križeva stradalim herojima.

Misu za stradale vatrogasce kod kapelice sv. Florijana na otoku Kornatu služio je šibenski biskup Tomislav Rogić, nakon toga su predsjednica Grabar Kitarović i izaslanstva Šibensko-kninske županije, gradova, općina i vatrogasaca položili vijence i zapalila svijeće.

Grabar-Kitarović: Obitelji poginulih vatrogasaca nisu zaboravljene

“Deset je godina je prošlo od tragedije, ali kao da se dogodila jučer. Svi se sjećamo tog dana i vijesti koje smo slušali iz minute u minutu, ali tek kada dođete ovdje i posjetite dvanaest križeva osjetite koliko je teško bilo braniti ovaj teren od vatre i kroz koju su muku i pakao oni morali prolaziti u posljednjim satima svojeg života. Došla sam ovdje i kao žena i kao majka i kao predsjednica pokloniti se životima dvanaest poginulih vatrogasaca u najvećoj tragediji nakon Domovinskog rata”, kazala je predsjednica nakon komemoracije.

Predsjednica je istaknula kako je došla pokazati obiteljima da nisu zaboravljene jer zna da imaju jako puno pitanja, a naglasila je kako nakon deset godina moraju saznati istinu i doći do odgovora.

“Obitelji imaju jako puno pitanja, ali moram reći da me danas nisu ništa pitali. Danas je sve posvećeno odavanju pijeteta žrtvama. Neki šute o svojoj boli, neki o njoj razgovaraju, međutim, svi su jednako dostojanstveni u odavanju pijeteta svojim najmilijima. Doista im dugujemo odgovore, istraga se mora nastaviti i ako treba i ponovo ispočetka prikupiti sve papire i dokumente. Treba naći odgovore kako bi obitelji zatvorile tu stranicu svojega života. Još je teže tugovati kada ne znate zašto, kako i što se točno dogodilo, ali odgovori nam trebaju i zbog samog sustava. Moramo znati što se dogodilo i gdje je krenulo po zlu posebno u ovoj godini kad požari haraju Hrvatskoj i ovu tragediju čine još većom”, zaključila je predsjednica.

Krstičević: Zadaća nam je da gradimo sustav i da se takve tragedije ne događaju 

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević komemoraciji je prisustvovao u svojstvu izaslanika premijera Andreja Plenkovića, a naglasio je kako je najvažnije odati počast vatrogascima koji su poginuli i pokazati suosjećanje njihovim obiteljima.

“Odali smo poštovanje našim vatrogascima koji su poginuli prije deset godina i suosjećanje sa njihovim obiteljima kojima nije lako. Naša je zadaća da učimo iz tragedija s ciljem da gradimo sustav i da se ovakve stvari ne događaju, svi dijelovi sustava i institucija moraju raditi svoj posao”, rekao je Krstičević.

Na novinarsko pitanje da komentira mišljenja nekih obitelji da vojska nije rekla sve i njihove sumnje da se nešto taji, kratko je kazao da mu je na to teško odgovoriti.

“Meni je teško danas ovdje kao ministru i vojniku o tome govoriti. Vidite da je teška požarna sezona, teško mi je reći da vojska nešto krije ili da nešto nije htjela. Vojska je tu od Domovinskog rata za naše građane i uvijek smo spremni pomoći”, rekao je Krstičević.

Obitelji 12 vatrogasaca koji su izgubili život prije deset godina, Dino Klarić, Ivan Marinović, Ivica Crvelin, Marko Stančić, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević i Ante Juričev Mikulin, nakon mise i polaganja vijenaca, kao i svake godine okupile su se oko kamenih križeva na mjestu stradavanja. Uz suze su se prisjetili svoje djece, unuka, prijatelja, a svi su složni da nakon deset godina imaju pravo znati istinu.

Obitelji poginulih vatrogasaca: Naša bol neće stati, ali želimo znati istinu

“Svi želimo da se ubrza proces i da doznamo istinu, naša bol neće stati, ali želimo znati istinu. Karlo je moj unuk i užasno mi je teško biti ovdje iz godine u godinu sve teže. Očekujemo istinu iako žrtvu ne može nitko povratiti”, rekla je Mihovilka Šprljan, potresena baka Karla Ševerdije.

Vesna Crvelin Puček, kojoj su na Kornatima stradali otac i brat, Ante i Ivica Crvelin kaže da je njihova bol iz godine u godinu sve veća, te da jedino što traže jest istina.

“Osjećam tugu i žalost, jako brzo je prošlo deset godina, a bol je sve veća i veća. Drago nam je što je ovdje predsjednica, popričali smo kratko i nadamo se da će pomoći da se sve brzo riješi i da saznamo što se zapravo dogodilo. Jedino što zahtijevamo je istina”, rekla je Vesna Crvelin Puček.

Obitelj preminulog Hrvoja Strikomana iz Vodica posebno emotivno proživljava svaku godišnjicu na Kornatima, a njegov otac kaže da ih drži vjera i da je sin uvijek s njima u mislima i u srcu.

“Danas smo poslušali propovijed našeg biskupa i to je dovoljan razlog da i dalje živimo i dolazimo ovdje. Sami slogan ‘Ovo nije kraj’ je znak da smo na Zemlji putujući, a na nebeskom domu ćemo se naći. Nema razlike bili ovdje ili u Vodicama, naš sin je s nama i naša povezanost je neraskidiva. Naš Hrvoje diše s nama. Isto nam je svake godine, nema razlike. Vjera nam je duboka i na drugačiji način sve doživljavamo”, naglasio je Ivica Strikoman, otac preminulog Hrvoja Strikomana.

Komemoraciji su prisustvovali i Ante Sanader, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Sabora Gorana Jandrokovića, ujedno i predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, župan šibensko-kninski Goran Pauk, gradonačelnik Šibenika Željko Burić, gradonačelnica Vodica Nelka Tomić, saborska zastupnica Branka Juričev Martinčev, saborski zastupnik i načelnik Tisnog Ivana Klarin, načelnik općine Pirovac Ivan Gulam, načelnik općine Murter Kornati Toni Turčinov, te brojni članovi Dobrovoljnih vatrogasnih društava, profesionalni vatrogasci i prijatelji stradalih vatrogasaca.

Na današnji dan prije deset godina, od 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, njih šestero poginulo je na mjestu događaja, dok su ostali prebačeni u obližnje bolnice u Zadru i Splitu, a potom u Zagreb, ali su ubrzo preminuli od posljedica teških opeklina. Jedini koji je preživio nesreću je vatrogasac Frane Lučić iz Tisnog na otoku Murteru.

Unatoč istragama i suđenjima još uvijek nisu posve rasvijetljene okolnosti u kojima se tragedija dogodila. Prema službenoj teoriji uzrok tragedije je tzv. eruptivni požar, rijedak prirodni fenomen poznat kao izgaranje nehomogene plinske smjese.

Međutim, dio javnosti, kao i obitelji stradalih nisu prihvatili takvo objašnjenje, te i dalje smatraju da im nije do kraja otkrivena prava istina o okolnostima u kojima su stradali njihovih najmiliji.

Zbog odgovornosti za pogibelj vatrogasaca i propuste sudilo se bivšem vatrogasnom zapovjedniku JVP Šibenik Draženu Slavici, no, on je 2013. u prvostupanjskom sudskom postupku oslobođen optužbi. No, Vrhovni je sud srušio tu presudu i u tijeku je novo suđenje.

Predsjednica na Kornatima: Učinit ću sve da istina izađe na vidjelo

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati