Pratite nas

BiH

Dan državnosti bio je gotovo neprimjetan. Ali je zato Predsjednik bio vrlo aktivan.

Objavljeno

na

Zašto je ubijen Dan državnosti i kako nam je ukradena država

Dan državnosti bio je gotovo neprimjetan. Ali je zato Predsjednik bio vrlo aktivan. Već rano ujutro valjalo je položiti vijence na Mirogoju, da bi stigao u Crkvu sv. Marka na Misu za domovinu. Trebalo je još malo uvježbati i onaj skojevski govor za svečanu akademiju u HNK iste večeri. U međuvremenu je stigao odgovoriti i na pitanje zašto u Hrvatskoj na Dan državnosti nema zastava?

visnja_staresina

„Hrvatski građani i građanke nemaju običaj isticanja nacionalnih simbola, ali mi volimo svoju domovinu, kao i drugi“, branio je Predsjednik građane koji su se odrekli zastave. Dajući im tako velikodušni oprost za odustajanje od zastava, Ivo Josipović je zapravo slavio svoju pobjedu: hrvatski narodni Dan državnosti pretvoren je u jugoslavenski komunistički Dan Republike, dan kada Partija polaže vijence i slika se na svečanim akademijama, a narod je na kolinju.

Baš uz taj od sadržaja ispražnjeni Dan državnosti njemački Frankfurter Algemeine Zeitung (FAZ) je umjesto čestitke postavio dijagnozu stanja u Hrvatskoj i drugim postkomunističkim državama EU: „iza demokratske fasade vlada kartel postkomunističkih oligarha, koji je preuzeo vlast nad državama, političkim strankama i medijima“. Fenomen je osobito prisutan u onim postkomunističkim državama u kojima nije baš nikako provedena lustracija, u kojima stari komunistički kadrovi nisu udaljeni iz javnog života, konstatira FAZ, a Hrvatsku zajedno sa Slovenijom, Bugarskom i Rumunjskom svrstava baš u tu najgoru skupinu država u kojima su stare elite „ skoro nedodirljive u politici, gospodarstvu, pravosuđu, baš kao i u visokom školstvu i medijima“. Svečana akademija u HNK povodom Dana državnosti je slikom i tonom potvrđivala ovu dijagnozu.

Ubijanje Dana državnosti imalo je značajnu ulogu u tom puzajućem osvajanju potpunog upravljanja hrvatskom državom i društvom. Nije slučajno , jedan od prvih poteza Račanove trećejanuarske koalicije bilo ukidanje postojećeg Dana državnosti 30. svibnja i postavljanje njegovog surogata 25. lipnja, uz još jedan zbunjujući praznik, Dan neovisnosti 8. listopada. Dan državnosti 30. lipnja nije smetao kartelu postkomunističkih oligarha samo zato što je u narodu bio prihvaćen i prepoznat, niti samo zato što je spontano obilježavan, između ostalog i zastavama. Smetao je kao datum koji simbolizira poraz komunizma i najavu stvaranja samostalne hrvatske države. Jer to je datum kada je konstituirajućom sjednicom višestranačkog Sabora ponovo uspostavljen višestranački sustav u Hrvatskoj, kada je odlučivanje o državi formalno premješteno iz Partije u Sabor. Smetao je i kao datum koji asocira na veliku vojnu paradu 1995. kojom je demonstrirana snaga i spremnost da oslobađanje zemlje. Jer komunistički oligarsi već su dotad uznapredovali u preuzimanju države, a i region je već ulazio na mala vrata.

Ne spominje dopisnik FAZ-a slučajno medije i visoko školstvo kako domene pod upravljanjem postkomunističkih oligarha. Odatle je zapravo pripremano preuzimanje. Dotadašnji propagandisti komunizma preko noći su se pretvorili u zaštitnike demokracije prilagodivši demokratske institute novom popostkomunističkom preuzimanju države. Dojučerašnji drugovi, koji su 45 godina eliminirali hrvatske građane iz kruga vlasti ili čak fizički, kao klasne neprijatelje, koji su uselili u njihove kuće i stanove, iz kojih do danas nisu izišli, preko noći su sebe proglasili građanima, koji eto moraju braniti demokraciju od primitivnih hrvatskih nacionalista. Prvih deset godina višestranačkog sustava i stvaranja države postale su „mračne devedesete“ , a komunizam „vrijeme kada se živjelo bolje“. Tuđman, koji je bio na čelu demokratskih promjena i u komunizmu višestruko zatvaran zbog delikta mišljenja postao je paradigma diktatora, a oni koji su ga zatvarali, postali su mjerilo ljudskih prava. Posljednji komunistički lideri Račan i Stojčević bili su napredni zato što su mirno predali vlast, a ne rigidni zato što su odluku o raspisivanju višestranačkih izbora donijeli tek nakon što je komunizam kapitulirao u cijelog istočnoj i srednjoj Europi, istodobno s Bugarskom i nešto prije Rumunjske u kojoj Ceausescu (jedini) nije želio mirno predati vlast.

U istom se društvu prema analizi FAZ-a nalazimo i danas. A i ukupno ozračje podsjeća na jesen 1989. Gospodarstvo, potpuno preuzeto od postkomuističkih oligarha je pred bankrotom, jer takvo je upravljanje u tržišnom okruženju neodrživo. Pravna sigurnost ne postoji jer pravosuđem upravljaju oligarsi. Politički sustav kojim također upravljaju postkomunistički oligarsi, a oslanja se na politički inženjering u zatvorenom krugu ucjenjivih partijskih i stranačkih poslušnika , također je pred bankrotom . Upravo su dirljivi pokušaji razvodnjavanja i omalovažavanja referendumske inicijative za promjenu izbornog sustava koju je pokrenula udruga U ime obitelji, a kojom se zapravo iz temelja mijenja način političkog biranja i dovodi u sklad s demokratskim načelima.

Najesen civilizirana Europa obilježava 25 godina od (prvog) pada komunizma, u Njemačkoj počinje suđenje udbaškim šefovima Perkoviću i Mustaču, sve su glasniji pozivi na lustraciju koje u izbornoj godini u Hrvatskoj neće biti moguće ignorirati. I baš kao i 1989. godine, osjeća se demokratsko buđenje građana koje postkomunistički oligarsi nastoje zadržati u zoni apatije, nemoći i beznađa . I objasniti im kako za njih nije ni vlast, ni demokracija ni zastava.

Narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati