Pratite nas

BiH

Dan neovisnosti BiH kojeg ne priznaje ni predsjednik države

Objavljeno

na

U BiH je 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine održan referendum o neovisnosti od SFRJ, a većina se izjasnila pozitivno – glasovali su “ZA” demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana.

Referendumsko pitanje je glasilo: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”

referendumsko pitanje

BiH je dakle, proglasila svoju neovisnost 1. ožujka 1992. godine, a zemlje članice Europske zajednice su 6. travnja 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države, priznale Bosnu i Hercegovinu kao neovisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina je 22. svibnja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih naroda.

Tako 28. veljače 1995. godine Skupština Republike Bosne i Hercegovine u Sarajevu donijela je odluku kojom je 1. ožujka proglašen Danom neovisnosti Bosne i Hercegovine.

Danas se Dan nezavisnosti obilježava samo u jednom entitetu BiH, odnosno u Federaciji BiH, a i tamo je ”podijeljeno” slavlje.

drazen peharDr. Dražen Pehar izjavio je Srni da obilježavanje 1. ožujka u Federaciji BiH, kao takozvanog dana neovisnosti, predstavlja simbolični nastavak rata drugim sredstvima. 

“Smatram da je prijedlog da se dan potpisivanja Daytonskog sporazuma uzme kao dan državnosti ili neovisnosti BiH sasvim logičan i, kada bi u Federaciji bilo dovoljno političke zrelosti i osjećaja za kompromis, taj bi datum bio prihvaćen”, istaknuo je Pehar.

On je ocijenio da je zanimljivo da je međunarodna zajednica “namjerno” ostavila ovaj važan problem “neadresiranim”.

“Svakog 1. ožujka narodi BiH budu podsjećani na činjenicu da temeljni ustavni konsenzus ne postoji i da je BiH etničko-politički duboko podijeljeno društvo”, naveo je Pehar.

Prema njegovim riječima, visoki predstavnici sami dodaju “ulje na vatru” tako što šalju čestitku povodom proslave tog datuma.

“Osobno me zbunjuje stav hrvatskih predstavnika i HDZ-a o ovome pitanju. Oni bi, ako već govore o Federaciji kao entitetu obilježenom dominacijom Bošnjaka i minorizacijom Hrvata, trebalo, barem u nekom simboličnom obliku, oponirati praksi obilježavanja 1. ožujka, kao dana neovisnosti”, konstatirao je Pehar.

Praznici u BiH dani su kada se najbolje oslikava podijeljenost države, a Dan neovisnosti, 1. ožujka praznik je koji čak potiče netrpeljivost i razdor među narodima. Dvadeset i tri godine nakon što je 62,7 posto uglavnom bošnjačkih i hrvatskih birača glasovalo za neovisnost BiH i izlazak iz tadašnje SFRJ pogledi na ovaj dan su kao i te 1992. isti. Svake godine tradicionalno na ovaj praznik Bošnjaci slave neovisnost, Srbi podsjećaju na referendum i preglasavanje, a Hrvati su se svih godina iza nas držali po strani kada je u pitanju Dan neovisnosti, ne pojavljujući se na manifestacijama u Sarajevu uz izjave kako oni taj dan ne doživljavaju i nemaju razloga za slavlje.

Županije s većinskim hrvatskim stanovništvom čak su radile na ovaj praznik. Situacija se ove godine, pak, promijenila. Županije su proglasile 2. ožujka neradnim danom jer 1. pada u nedjelju, a hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović odlučio je zajedno s bošnjačkim članom Predsjedništva Bakirom Izetbegovićem organizirati prijam u povodu obilježavanja Dana neovisnosti BiH.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati