Pratite nas

Nebuloze

Dan uoči napada policija kao da je nestala s La Ramble

Objavljeno

na

Jesam li mogla zamisliti da će se napad dogoditi u Barceloni? Da – rezolutno kaže 29-godišnja Ivana Herak, Zagrepčanka koja u Španjolskoj, uz jednogodišnji prekid, živi od 2009. Posljednje četiri godine ta odvjetnica dom ima u Barceloni. Vidjevši da smo zbunjeni njezinim odrješitim odgovorom o terorističkom napadu, objašnjava za Večernji list

Dan prije napada, 16., sjela sam s prijateljem na kavu. Rijeka ljudi kretala se ulicama i trgovima, gužva je bila ogromna. Domaći, stranci, turisti… No nešto nam je upalo u oko. Gdje je policija? Nije ih bilo. Iznenađujuće s obzirom na to da su uvijek na ulicama, posebice kad su takve gužve. Oboje smo u pola glasa zaključili: “Ako netko želi nešto napraviti, sad je pravi trenutak. Nema kontrole, nema ničega, a toliko je ljudi.” Dan kasnije, napad se dogodio – objašnjava Ivana Herak.

S Ivaninim procjenama složio bi se i Fernando Reinares, profesor na madridskom sveučilištu i stručnjak za terorizam. Oboje – on s akademske i stručne, ona s iskustvene razine – analiziraju krvave napade u četvrtak kad se prvo u Barceloni terorist kombijem zaletio u masu ljudi i pritom ubio najmanje njih 13, ali i kasniji i napad u obližnjem Cambrilsu gdje je poginula najmanje jedna osoba.

U trenutku napada Ivana je bila u metrou na putu kući iz ureda. Kompozicija je stajala pet minuta. Mislila je, kaže, da je zastoj zbog socijalnih prosvjeda. Tek kad je stigla kući doznala je uzrok. Grad je opustio – te je večeri njezin prijatelj, vodeći se geslom “moramo nastaviti živjeti normalno”, izašao u provod.

Klubovi jesu radili, ali bili su prazni. I jučer je grad bio poluprazan – svi koji su mogli radili su od kuće, kao i Ivana, koja je samo na brzinu skočila do ureda. Zašto Barcelona, pitamo? Odgovor nije lak, priznaje i ističe kako ima raznih teorija.

U Madridu je već bio napad 2004. – rekapitulira i dodaje: – Možda neke veze ima politika za neovisnost Katalonije. Njezina promišljanja idu u dva smjera, ali ne brza sa zaključcima. – Trebalo bi vidjeti koliko su napadači povezani sa španjolskom politikom, u idealima, u protivljenju ili za odcjepljenje Katalonije – kaže.

Drugi krak analize tiče se stanja u samoj Kataloniji. Španjolska je nakon napada Al-Qa’ide na kolodvoru u Madridu 2004. iznimno mnogo učinila za sigurnost – uhićenjima i bazama podataka o mogućim teroristima te sveprisutnoj policijskoj nazočnosti. Dijelom su iskoristili iskustva iz godina ETA-e. Od tog napada, koji i dalje ostaje najveći teroristički napad u Europi sa 192 poginula, novih udara nije bilo. Do ovog. Što se dogodilo?

S obzirom na to da je jako puno uloženo u politiku vezano uz neovisnost Katalonije, možda se manje pozornosti pridaje zaštiti od terorističkih napada. Uspoređujem stanje prije godinu, godinu i pol i sada – tad su na frekventnim mjestima stajali pripadnici Mossosa, kriminalističke policije s punom opremom i naoružanjem, što sad više nije slučaj – dodaje Ivana.

Drugi, mjerljivi razlog trebalo bi tražiti u rasprostranjenosti radikalizacije muslimana diljem Španjolske. Profesor Reinares već neko vrijeme upozorava kako je Barcelona postala središte radikalizacije i kako ključa.

U Španjolskoj je između 2013. i 2016. uhićeno je 265, a pred sud je dovedeno 178 osoba zbog veze s radikalnim islamom. Radikalizacija se događa u klasterima, a najveći je u Barceloni, na koju otpada više od 23 posto procesuiranih – objašnjava Reinares.

Ivana ističe kako ne zna mnogo o muslimanskoj zajednici, ali preko dva prijatelja Arapa ima uvid u taj dio društva koji je zadnjih godina brojčano porastao. – Katalonija nije odmah bila zahvaćena krizom koja se u ostatku zemlje počela širiti 2008. i 2009.

Bilo je dovoljno poslova i novca pa je počelo naseljavanje. Štoviše, svi koji su mogli potvrditi znanje katalonskog jezika dobivali su veću pomoć za djecu i razne subvencije.

Čak i ako ne bi imali dozvolu za rad, ovdje su je mogli dobiti ako su bili pobornici nekakvog katalonskog načina razmišljanja. Zašto su baš ovdje odlučili imati neke ideološke skupine, ne znam, ali pretpostavljam da je to zato što ih jednostavno ima više nego u Madridu gdje imaju i manje povlastica.

večernji list

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

Skandalozno – Puhovski: ”Nitko se ne usudi reći – HOS-ovci su bili agresori”

Objavljeno

na

Objavio

Žarko Puhovski komentirao je političke aktualnosti koje su u posljednje vrijeme u fokusu javnosti za N1 TV.

Na novinarsko pitanje kako je prošla ‘ova runda’ po  pitanju izmještanja ploče, Puhovski je odgovorio:

“Predsjednik se bavi kupovanjem vremena. Makne ploču 15 kilometara pa onda tamo bude kosturnica partizanska, ali stvar se kao malo smirila. To tako ne ide. Jedno rješenje koje se pojavilo je zafrkantski prijedlog na internetu da se napravi postmoderna inačica štafete tj. da se trči s tom pločom po raznim dijelovima Hrvatske jer bi to bilo riješenje kad ne znate kud ćete s njom.

Ako se prihvati da je Jasenovac mjesto pijeteta onda je to i Vukovar. S druge strane mjesta pijeteta bi značila da hrvatski zakoni tu ne važe i da to bude corpus separatum i tu se vraća pitanje o poziciji HOS-a. Oni dugo nisu bili dio službene vojske i treba jasno reći, a to se nitko ne usudi reći – HOS-ovci nisu bili branitelji nego agresori. Oni su se borili po svom programu za Hrvatsku do Zemuna.

Po međunarodnom pravu to je agresija na tuđi teritorij. Oni su bili i unutarnji agresori jer su se pozivali na Pavelića koji je klao manjine. Oni po programu nisu bili branitelji. Stvar je bila jednostavna. Ministarstvo uprave je trebalo delegalizirati taj pozdrav. Ovo micanje ploče je zapravo ilegalno. Nema druge nego reći – to je ustaški, koljački pozdrav koji nije prihvatljiv. Ljudi su se borili za krive vrijednosti na pravoj stani. Treba reći da su se borili za Hrvatsku, ali ideologiju staviti u zagradu.”  Kazao je Puhovski za N1

facebook komentari

Nastavi čitati

Nebuloze

Bojan Glavašević “Brkati generali, odjebite!”

Objavljeno

na

Objavio

Govoreći o odnosima Hrvatske i Slovenije, u kontekstu preispitivanje borbene spremnosti Slovenske vojske da zaštiti provedbu arbitraže, Davor Domazet Lošo je za portal Direktno.hr kazao: “Hrvatski bi pješaci za 48 sati mogli ući u Ljubljanu”

“Autom smo u Ljubljani za 1,5 h – za dobar koncert, drage ljude i veselje. A brkatim generalima i ostalima željnim rata mogu samo reći – odjebite… – objavio je SDP-ov zastupnik Bojan Glavašević na Twitteru komentirajući izjave Domazeta Loše o izvanrednoj sjednici slovenskog parlamenta o spremnosti vojske da provede arbitražnu presudu o granici s Hrvatskom, prenosi maxportal.hr

Ta poruka odgovor je na izjavu admirala Davora Domazeta Loše “hrvatski bi pješaci za 48 sati mogli ući u Ljubljanu”.

Komentarući napetost u odnosima Zageba i ljubljane Lošo je postavio pitanje koji “Zašto hrvatska politika uopće pristaje na sustavno slovensko ucjenjivanje” te da je “u geostrateškom smislu Slovenija samo privjesak Hrvatske”.

“Na takvo 17 godina dugo ucjenjivanje Hrvatske, koje zapravo traje još od Domovinskog rata, može odgovoriti na jedini način na koji oni razumiju – a to je za oktavu više, pojasnio je Lošo  izjavu o pješacima i 48 sati do Ljubljane.

 

Bojan Glavašević kritički se osvrnuo na admiralove izjave rekavši između ostalog da se Hrvatska rata nagledala za deset životnih vijekova.

– I nakon tolikih trauma i gubitaka, nakon svih nestalih i svih suza koje smo prolili, zbog 3 srdele u Piranu neki bi opet ratovali – rekao je Glavašević.

facebook komentari

Nastavi čitati