DANAS PRESUDA O TUŽBI ZA GENOCID PROTV SRBIJE – “Presuda će imati važan utjecaj na društveni i politički razvoj Hrvatske, ali i Srbije”

5

Međunarodni sud pravde (ICJ) objavit će presudu o uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid u ratu devedesetih godina. Sedamnaest sudaca donijelo je pojedinačnu odluku ‘za’ ili ‘protiv’ predložene presude, bez mogućnosti suzdržavanja. Presudu će pročitati predsjednik ICJ-a Peter Tomka u haškoj Palači mira. Presuda je konačna i obvezujuća.

Hrvatska je tužbu podnijela prije gotovo 16 godina, Srbija je najprije osporavala mjerodavnost Suda, a nakon toga i podignula protutužbu protiv naše zemlje za genocid nad Srbima na hrvatskom teritoriju. U tužbi iz 1999. Hrvatska tereti Srbiju za smrt 12.500 ljudi, stradanja 7700 logoraša i uništenje 1500 vjerskih objekata. Prioritet službenog Zagreba je rješavanje sudbine 865 nestalih Hrvata, pa od Beograda traži podatke o masovnim, individualnim i tzv. sekundarnim grobnicama u Hrvatskoj i Srbiji. Zahtijeva i povrat kulturnog blaga otetog s okupiranih područja – ukupno 25.000 umjetnina iz 45 muzeja, tisuću religijskih artefakata i privatnih arhiva i bibiloteka.

Srbija u protutužbi iz 2010. tvrdi da je u Oluji ubijeno 1719 i protjerano 250.000 hrvatskih državljana srpske nacionalnosti, što je gotovo dovelo do nestanka te etničke skupine koja je prije Drugoga svjetskog rata činila 20 posto hrvatskog stanovništva, 1991. dvanaest, a danas četiri posto. Od Hrvatske traži kažnjavanje počinitelja genocida, stvaranje uvjeta za povratak izbjeglih Srba i poštivanje njihovih ljudskih i građanskih prava. Beograd zahtijeva i da Hrvatska ukine praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja kojim 5. kolovoza obilježava pobjedu u Oluji kao legitimnoj akciji oslobađanja okupiranih teritorija u kojoj je poginulo 196, ranjeno više od 1000 i nestalo petnaest hrvatskih vojnika i policajaca.

Obrazloženje tužbe za genocid

I Hrvatska i Srbija traže odštetu o kojoj bi sud odlučio naknadno, po završetku postupka koji je Hrvatsku stajao 28 milijuna kuna, Srbiju oko šest, a obje su zemlje najviše novca potrošile na strane pravne stručnjake. Kada je u sličnom postupku odlučivao o tužbi BiH protiv Srbije, ICJ je 2007. presudio da se u Srebrenici dogodio genocid nad Bošnjacima, ali da za njega nije odgovorno tadašnje srbijansko vodstvo. Vijećajući posljednjih suci su imali u vidu i tu presudu, kao i odluke Haaškog suda (ICTY) koji za zločine sudi pojedincima. ICJ od osnutka 1945. za genocid nije osudio nijednu državu.

Dr. Ivo Lučić: Presuda će imati važan utjecaj na društveni i politički razvoj Hrvatske, ali i Srbije

„Hrvatska tužba protiv Srbije utemeljena je na utvrđenim i dokumentiranim događajima iz druge polovice osamdesetih i prve polovice devedesetih godina prošlog stoljeća. Presuda će imati važan utjecaj na društveni i politički razvoj Hrvatske, ali i Srbije. Ona će utjecati i na njihov daljnji međusobni odnos, koji se može temeljiti jedino na politici ‘čistih računa’“, rekao je dr. Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest komentirajući za naš portal važnost sutrašnjeg javnog izricanja presude u Haagu o genocidu u sporu između Hrvatske i Srbije.

Istaknuo je kako se Srbija gotovo čitavo prošlo stoljeće postavljala kao hegemon i uglavnom je vodila imperijalističku politiku koja je samim time bila protuhrvatska, što je onda uzrokovalo i antisrpsko raspoloženje kod većine Hrvata.

„Pokušaj nasilnog očuvanja pozicije hegemona, sprječavanje demokratskih procesa, odnosno pokušaj otimanja gotovo trećine državnog teritorija Republike Hrvatske doveli su do rata i strahovitih stradanja. Srbija je taj rat izgubila jer nije uspjela ostvariti ratne ciljeve, dok ga je Hrvatska dobila jer je opstala, obranila se, oslobodila okupirani teritorij i stekla neovisnost“, ocijenio je Lučić rekavši kako će se budućnost hrvatsko-srpskih odnosa odvijat unutar dvaju ravnopravnih država od kojih je jedna članica Europske Unije i NATO saveza, a druga to tek, barem formalno, pokušava postati.

Nadam se da će Republika Hrvatska uspjeti u svom tužbenom zahtjevu, ali poznajući odnose snaga i političke procese koji se odvijaju na jugoistoku Europe, ne bih bio iznenađen ni drukčijim ishodom. Treba imati na umu da još ni jedna država nije osuđena za genocid, koji je teško dokazati jer osim objektivnog elementa (zločina) treba dokazati i onaj subjektivni – genocidnu namjeru. Sjetimo se samo tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije, po kojoj je u veljači 2007. godine presuđeno da Srbija nije počinila genocid, niti je u njemu sudjelovala, ali je ipak ‘prekršila obavezu sprječavanja genocida iz Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida u vezi sa događajima koji su se dogodili u Srebrenici u srpnju 1995. godine’“, ocijenio je te dodao: „U svakom slučaju, mislim da je dobro što smo prikupili, sistematizirali i u obliku tužbe formulirali relevantne podatke o događajima iz Domovinskog rata. To će poslužiti svima koji budu htjeli znati istinu o stvaranju i obrani Hrvatske te o ulozi prosrpskog jugoslavenskog saveznog vodstva i srpskih republičkih vlasti u planiranju, poticanju Srba u Hrvatskoj na pobunu i provedbi ratnih operacija protiv Republike Hrvatske“.

Hrvatska tužba vrlo argumentirano opisuje zločine koje su pripadnici Jugoslavenske narodne armije, Teritorijalne obrane Srbije i (srpskog dijela) BiH, srpske policije, srpskih dragovoljačkih, pobunjeničkih i sličnih postrojbi počinili u Hrvatskoj. Naši pravni stručnjaci drže da se najteži zločini koje su navedeni počinili u Hrvatskoj mogu kvalificirati kao genocid i vidjet ćemo kako će sud na to odgovoriti“, rekao je Lučić.

U svakom slučaju, ako sud i ne presudi da je Srbija odgovorna za genocid, tužba nije neosnovana niti je rad na njoj bio uzaludan. Osim već spomenutog prikupljanja gradiva i izrade materijala koji će mnogima pomoći razumjeti događaje s kraja prošlog stoljeća, tužba će pomoći znatnom dijelu domaće i svjetske javnosti osvijestiti razmjere srpskih zločina u ratu protiv Hrvatske. U slučaju nepodnošenja tužbe, moglo bi se prigovoriti Hrvatskim vlastima na slabosti, a eventualna pasivnost je mogla postati i predmetom unutarnjeg razdora. Ovako je postignuta visoka razina suglasnosti o nužnosti i opravdanosti tužbe i tek rijetki pojedinci, vođeni svojim posebnim razlozima, zalagali su se za ‘povlačenje tužbe’. Osim toga, o nužnosti podnošenja tužbe najbolje svjedoči srpska ‘protutužba’ koja jako dobro oslikava mentalitet i način razmišljanja kojeg se Srbija očito još dugo neće osloboditi“.

Tužba je važan akt hrvatske države koja se nakon dugo vremena pokazala spremnom i na sudu suprotstaviti srpskoj politici nadmoći

„Hrvatska tužba predstavlja i važan emancipacijski akt u odnosu na svaki pokušaj stvaranja bilo kakve jugoslavenske zajednice koja se može uspostaviti jedino u slučaju drastičnog slabljenja hrvatske države na čemu je proteklih petnaestak godina vrlo temeljito rađeno. U svakom slučaju, tužba je važan akt hrvatske države koja se nakon dugo vremena pokazala spremnom i na sudu suprotstaviti srpskoj politici nadmoći, odnosno politici odbijanja odgovornosti i nepriznavanja krivnje“, naglasio je.

„Karl Jaspers je pisao o četiri vrste krivnje: kriminalnoj, političkoj, moralnoj i metafizičkoj. Jugoslavensko – prosrpsko političko i vojno vodstvo, koje je po mom mišljenju najodgovornije za izbijanje rata te posljedično i za ratne strahote i zločine, izbjeglo je kriminalnu odgovornost. Srpski politički vrh polovično je optužen i suđen, mada ne i na odgovarajući način osuđen, na Tribunalu u Haagu. Ostaje pitanje moralne i metafizičke krivnje; moralne za ljude sa savješću i metafizičke za one koji vjeruju u Boga. Onima pak, koji nemaju savjesti i ne vjeruju u Boga, osuđujuća bi presuda Međunarodnog suda pravde u Haagu s jasno iznesenim i čvrsto dokazanim činjenicama, pomogla suočiti se sa svojom prošlošću, othrvati se napasti nedužnosti, osloboditi se tereta nacionalne mitologije i spriječiti buduća zla“, zaključio je Lučić.

[ad id=”40551″]

Prijenos iz sudnice možete pratiti: 3. veljače u 9.45 na Četvrtom programu HTV-a

facebook komentari

  • Herceg-Bosna

    prenosiće i nov@ tv

    • Alan B’Stard

      bit će sigurno na više televizija a i na internetu

  • Tc

    Ima prenos na HRT 4 u 9:45