Pratite nas

Danas se obilježava 23. obljetnica Oružanih snaga RH

Objavljeno

na

Svečanu proslavu 23. obljetnice ustrojavanja Oružanih snaga RH, Dana Oružanih snaga RH i Dana Hrvatske kopnene vojske organizira Ministarstvo obrane i Glavnog stožera OSRH.

U organizaciji Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, danas će se svečano proslaviti 23. obljetnica ustrojavanja Oružanih snaga RH, Dan Oružanih snaga RH i Dan Hrvatske kopnene vojske, koji se obilježavaju 28. svibnja, na dan kada je 1991. održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb, u Kranjčevićevoj ulici.

Tada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a iz kojih su, tijekom Domovinskog rata, nastale Oružane snage RH.

U 8 sati položit će vijence i zapaliti svijeće izaslanstva MORH-a i OS RH na grobovima preminulih ministara obrane i načelnika Glavnog stožera OS RH na gradskom groblju ‘Mirogoj’ u Zagrebu – Gojku Šušku, stožernom generalu Zvonimiru Červenku, stožernom generalu Martinu Špegelju i generalu zbora Imri Agotiću.

Također državno i vojno izaslanstvo položit će se vijenci i zapaliti svijeća na gradskom groblju Mirogoj i na Krematoriju u Zagrebu – kod spomenika ‘Glas hrvatske žrtve-Zid boli’, ispred Grobnice narodnih heroja te Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju

Sveta misa zadušnica za poginule u Domovinskog ratu služit će se u 9,35 sati u Crkvi Sveta Mati Slobode na Jarunu

Dani otvorenih vrata u Kninu i Bjelovaru

Središnja svečanost obilježavanja 23. obljetnice Oružanih snaga RH bit će u Koncertnoj dvorani ‘Vatroslav Lisinski’, u 12 sati gdje će se nazočnima obratiti visoki državni dužnosnici, te će se uručiti promaknućima najvišim časnicima i nagrade prvoplasiranoj trojici natjecanja ‘Najspremniji pripadnik OS RH 14’.

Na svečanosti predviđena je i projekcija filma ‘Oružane snage RH u operacijama NATO-a’, prigodni glazbeni program kao i izložba hrvatskih proizvođača vojne opreme.

Od 17 do 18 sati, u središtu Zagreba – na Zrinjevcu, Trgu bana Jelačića i Cvjetnom trgu, uz glazbeni program Orkestra Oružanih snaga RH bit će prikaz počasnih i vježbovnih aktivnosti Počasno zaštitne bojne.

Također Dan otvorenih vrata u vojarnama Oružanih snaga RH je i u Bjelovaru, Kninu te na splitskoj rivi.

Sadašnja struktura Oružanih snaga RH na snazi je od 2006., a obuhvaća Glavni stožer Oružanih snaga RH s vojnim predstavništvima i pristožernim postrojbama, tri grane – Hrvatsku kopnenu vojsku, Hrvatsku ratnu mornaricu i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu, kao i Hrvatsko vojno učilište ‘Petar Zrinski’ te Zapovjedništvo za potporu.(Hina)

Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Ivo Josipović uputio je čestitku svim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga RH u povodu obilježavanja 23. obljetnice Dana Oružanih snaga RH i Hrvatske kopnene vojske, priopćeno je iz Ureda predsjednika.

„Obilježavajući obljetnice, Dan Oružanih snaga i Dan hrvatske kopnene vojske, prisjećamo se i odajemo počast svim poginulim i preminulim sudionicima obrambenoga Domovinskoga rata i iskazujemo zahvalnost svim hrvatskim slobodarima, svim hrvatskim braniteljima. Naša prošlost temelj je i zalog naše sadašnjosti i naše budućnosti”, navodi u čestitci predsjednik Josipović .

ivo-josipovic-osrh-100

Ističe da su hrvatske Oružane snage organizirane i djeluju u korist sigurnosti građana, društva i države.

Suradnja i djelovanje s ostalim organizacijama i tijelima u pomoći građanima na područjima Hrvatske i susjednih država, na područjima ugroženim poplavama, najjasniji je pokazatelj o čemu je riječ, kaže predsjednik Josipović.

Kako dodaje, “naša vojska priprema se i obučava za one tradicionalne zadaće i aktivnosti. Naš obrambeni sustav razvija suradnju s brojnim državama, zemljama našeg bližeg i daljeg okruženja”.

Hrvatska je članica Europske unije i NATO saveza, odgovorna članica međunarodnih organizacija, i sudionica mnogih regionalnih inicijativa i programa, podsjeća Josipović te naglašava kako je značajan doprinos naših pripadnika i naših postrojba miru, sigurnosti i stabilnosti građana, društava i država sudjelovanjem u brojnim misijama i aktivnostima NATO saveza, Europske unije i Ujedinjenih naroda.

Pomoć i angažman naše vojske u borbi protiv prirodnih nepogoda, poput poplava i požara, sudjelovanje u operacijama traganja i spašavanja na kopnu i na moru, prijevoz unesrećenih i oboljelih građana i posjetitelja Hrvatske, sve su to zadaće i aktivnosti koje obavlja, za koje se priprema i koje će i nadalje obavljati naše Oružane snage, navodi Josipović.

“Na poseban način, u povodu obilježavanja značajnih obljetnica, čestitam promaknutim, nagrađenim, odlikovanim i pohvaljenim pripadnicama i pripadnicima naše vojske.

Svim vojnicima, dočasnicima i časnicima, namještenicima i službenicima čestitam Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske”, stoji u čestitki predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH, Josipovića.

politika+/Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Željko Glasnović: Titoslavija je od 1945. bila na infuziji

Objavljeno

na

Objavio

Titoslavija je od 1945. bila na infuziji.

Živjela je od zapadnih kredita, njemačke ratne odštete i novac od većinom hrvatskih gastarbajtera.

Dok je trošila milijarde dolara na naoružanje nije mogla ni proizvesti toaster koji je mogao konkurirati na otvorenom tržištu.

Vodili su je crveni guzičari i balkanci koji su odgajali piliće u klaviru oduzetih stanova.

Nasljednici te privilegirane klase su nas ogulili do 1990. To se također prešućuje. SFRJ je bankrotirala prije pada Berlinskoga zida.

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

dr. sc. Denis Radoš tvrdi: Blidinjsko jezero nije glacijalno, napravili su ga ljudi prije 140 godina

Objavljeno

na

Objavio

Blidinje jezero ili Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode u sastavu Parka prirode Blidinje, piše Večernji list BiH. Smješteno je na Dugom polju između planina Čvrsnice i Vrana.

Jezero je na 1183 metara nadmorske visine. Površina mu se uglavnom kreće oko 3,5 km2. Najveća dubina jezera je 4,5 metara, a najvećim dijelom je dubine od jednog metra.

Nema površinskih tokova koji vode do i od jezera. Voda u jezero dolazi s padalinama i procjeđivanjem vode s okolnih planina Vrana i Čvrsnice, ponajviše s proljetnim otapanjem snijega. Ljeti veliki dio vode nestaje isparavanjem i otjecanjem kroz ponore, zbog čega znatno opadne razina jezera. Procijenjeni gubici vode iz jezera su veliki s obzirom na malu zapreminu i iznose 10 mm/dan.

Blidinje jezero

Blidinje jezero umjetno je jezero kojeg su napravili ljudi prije 140 godina, a teza o glacijalnom postanku jezera može se u potpunosti odbaciti. Zaključak je to opširnog istraživanja kojeg je proveo dr. sc. Denis Radoš, znanstvenik sa Sveučilišta u Zadru, a koje je objavljeno u posljednjem broju znanstvenog časopisa Geoadria (Vol. 22, No. 1), pod naslovom “Povijest nastanka Blidinjskog jezera”. Iako godina nastanka jezera niti u jednom izvoru nije izričito spomenuta, nju je bilo moguće rekonstruirati te je nastanak smješten u razdoblje između 1881. i 1885. Do tada je Blidinje (polje) redovito plavilo u proljeće svake godine nakon topljenja snijega, a voda bi otjecala u ponore u blizini Ivan Doca. Zbog velike potrebe za vodom, ljudi su odlučili začepiti ponore i stvoriti lokvu koja bi zadržavala vodu tijekom ljeta, piše Večernji list BiH. No, zbog plitke depresije polja, voda se razlila puno većim područjem i potopila obradive površine na kojima su uzgajane uglavnom žitarice i krumpir. Lokalni stanovnici koji su živjeli na Blidinju (Blidinjama) oduvijek su tvrdili da su jezero napravili ljudi, no čini se da je nedostajala znanstvena potvrda ovih tvrdnji. Istraživanje je podijeljeno na tri temeljna poglavlja kroz koje se detaljno analizira nastanak jezera: narodna predaja i pisani izvori, stare karte i geomorfologija.

Pisani izvori i narodna predaja

Prve spomene nastanka jezera u zapisanoj narodnoj predaji donosi duvanjski učitelj Stojan Rubić 1899. godine. On navodi kako je to nekada bilo polje na kojemu je nastalo jezero kada su se začepili ponori. Sličnu priču ispričao je i kazivač, bivši lovočuvar na Čvrsnici i Prenju, Andrija Jurić iz Jablanice (1921. – 2017.), zaključivši kako “od blinje (lokve) nasta Blidinje”. Pisci koji su prolazili područjem Blidinja ili su o njemu pisali u prvoj polovici 20. st., redovito spominju narodnu priču da je jezero nastalo začepljivanjem ponora, a Đorđe Protić zabilježio je i postojanje kamenog nasipa koji je zadržavao jezersku vodu da ne oteče u ponore, što je jedini spomen postojanja takve brane na Blidinju do izgradnje današnje brane 1990. godine. O začepljivanju ponora i svjedočenju ljudi o nastanku jezera pisali su i agronom Jovo Popović te etnograf i arheolog Vejsil Ćurčić. Oni navode da su u vrijeme njihova boravka na Blidinju još uvijek postojali živi svjedoci tih događaja, a da se jezero iz godine u godinu sve više širilo.

Raniji izvori, iz 19. stoljeća, pogotovo radovi franjevaca fra Petra Bakule (Šematizam) i fra Ivana Franje Jukića (“Zemljopis i poviestnica Bosne”), nigdje ne spominju postojanje jezera na Blidinju, kao ni ranija izvješća o biskupskim pohodima na ovo područje. Istovremeno, Bakula, koji je inače bio iz Posušja, znao je za postojanje jezera na vrhu Čvrsnice, vjerojatno jezera (lokve) Crljenak.

Stare karte

Stare karte iznimno dobro dokumentiraju pojavu jezera. Iako sve do 1870-ih godina nema dobrih kartografskih prikaza područja Blidinja, zanimanje Austro-Ugarske za Bosnu i Hercegovinu rezultiralo je izradom do tada najboljih i najpreciznijih karata ovog područja od Vojnogeografskog instituta iz Beča. Prije ulaska Austro-Ugarske u BiH (1878.), godine 1876. izdana je generalna karta na kojoj je prvi put prikazano Blidinje, i to kao poplavno polje (blato), na isti način kao i druga poplavna polja: Duvanjsko polje, Buško blato, Prološko blato i dr. Zapravo i sami toponim blidinje potječe od blinje, koja označava poplavnu ravnicu na kojoj se zadržava voda.

Godine 1881. izlazi nova detaljnija karta, koja područje Blidinja prikazuje iznimno detaljno i na kojoj su, među ostalim, prikazana naselja, ceste, toponimi i izvori. To je dakle zadnja karta (sa sadržajem iz 1880.) na kojoj se prikazuje područje Blidinja bez jezera. Prvi prikaz jezera potječe iz austrijske topografske karte 1:75.000, nastale na temelju geodetske izmjere BiH od 1880. do 1884. Tada kartirano jezero bilo je 5 puta manje od današnjeg i nalazilo se uz istočni rub polja podno Jelinka, odnosno istočno od ceste koja je nekada prolazila sredinom polja, od Barzonje prema Dugom polju, a koja je danas potopljena jezerom.

Postojanje ove ceste potvrdile su Kata Petrović i Luca Šarić iz Rakitna, što je zabilježio turizmolog Ljubo Mihić 1973. godine. Tom cestom određena je nekadašnja granica između kotareva Županjac i Mostar, a danas predstavlja granicu između općina Tomislavgrad i Posušje, koja jezero administrativno dijeli na dva dijela. Ostatak polja, danas potopljen jezerskom vodom plavio je samo u proljeće, što je izričito navedeno na karti.

Takvu situaciju donose i katastarske karte u mjerilu 1:6.250 iz 1882. godine, na kojima su prikazane parcele unutar poplavne površine jezera. Sve kasnije karte ovog područja, ovisno o mjerilu, nastavile su prikazivati Blidinje jezero na tri različita načina: kao jezero na cijelom poplavnom području, kao malo jezero podno Jelinka i kao poplavno polje (blatište). Zbog toga je nejasno kada je došlo do širenja jezerske površine i poplavljivanja oranica koje je uzrokovalo probleme, budući da ljudi više nisu mogli obrađivati zemlju od koje su i do tada vrlo oskudno živjeli. Zbog toga su početkom 20. st. započeli radovi na ponovnom otvaranju ponora i puštanju vode u njih, koje je predvodio fra Jozo Bencun.

Jedno takvo iskopavanje fotografirao je liječnik i planinar Radivoj Simonović 1907. godine, a fotografija se čuva u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu.

Odbacivanje glacijalne teorije

U poglavlju o geomorfološkoj analizi područja, autor zaključuje da se jezero nalazi na propusnom krškom području, i to na dijelu na kojemu su taloženi sitniji mlađi sedimenti koji usporavaju, ali ne sprečavaju otjecanje vode u podzemlje. Također, zaključuje kako je glavni razlog gubitka jezerske vode otjecanje prema ponornoj zoni Ivan Dolac, a ne procjeđivanje na cijeloj površini jezera. Detaljnom geomorfološkom analizom u potpunosti odbacuje glacijalnu teoriju o postanku Blidinjskog jezera, koja nije zapravo ni zaživjela, ali se nerijetko spominjala u različitim publikacijama. Istovremeno ne odbacuje mogućnost da je na ovom području moglo postojati jezero u kasnom pleistocenu ili mlađem holocenu, ali takvo paleo-jezero, ukoliko je postojalo, nije u nikakvoj vezi s današnjim jezerom. Današnje jezero opstaje isključivo zahvaljujući nasipu izgrađenom 1990. godine ispred ponorne zone Ivan Dolac, čime je spriječeno otjecanje jezerske vode. Nasip je izgrađen nakon što je tijekom ljeta 1990. godine Blidinje gotovo u potpunosti presušilo. Rad je moguće preuzeti na stranicama časopisa Geoadria: https://hrcak.srce.hr/geoadria.

facebook komentari

Nastavi čitati