Pratite nas

Vijesti

Danci najzadovoljniji radnim uvjetima, Hrvati među najnezadovoljnijima

Objavljeno

na

Woman in home office with computer smilingIspitanici su podijeljeni u dvije velike skupine – na one koji imaju posao i na one koji su nedavno imali radno iskustvo, ali su trenutačno bez posla.

Nešto više od polovice Europljana zadovoljno je radnim uvjetima u svojoj zemlji, ali je golema razlika među zemljama članicama, a Hrvati su po zadovoljstvu nešto ispod europskog prosjeka, pokazuje najnoviji Eurobarometar.
Istraživanje je provedeno od 3. do 5. travnja ove godine u svih 28 zemalja članica, a njime je ukupno obuhvaćen 26.571 ispitanik. Pod pojmom radni uvjeti obuhvaćeni su radno vrijeme, organizacija posla, zdravlje i sigurnost na poslu, zastupanje zaposlenika i njihovi odnosi s poslodavcima.

Ispitanici su podijeljeni u dvije velike skupine – na one koji imaju posao i na one koji su nedavno imali radno iskustvo, ali su trenutačno bez posla.

Prosječno, na razini EU-a, 53 posto ispitanika zadovoljno je radnim uvjetima u svojoj zemlji, od kojih 8 posto ih smatra da su radni uvjeti “jako dobri”, a 45 posto da su “prilično dobri”. Onih koji smatraju da su radni uvjeti ukupno loši je 43 posto.

U Hrvatskoj je 79 posto izjavilo da radne uvjete smatra lošim, a 18 posto dobrim.

Prosječni podaci prikrivaju goleme razlike među zemljama članicama – u Danskoj je čak 87 posto ispitanika zadovoljno radnim uvjetima, a na drugom kraju je Grčka, gdje je takvih samo 16 posto.

Iza Danaca slijede Austrijanci i Belgijanci.

Oni koji imaju posao općenito su zadovoljniji od onih koji su trenutno bez posla, a zaposleni su zadovoljniji od samozaposlenih.

Više od polovice, 57 posto ispitanika u EU-u, smatra da su se radni uvjeti u posljednjih pet godina pogoršali, dok se u Hrvatskoj s tom tvrdnjom slaže 75 posto ispitanika.

Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati