Pratite nas

Politika

Davorin Mlakar: SDP na svaki način želi otežati funkcioniranje institucija

Objavljeno

na

“U svojoj kampanji kao jednu od solucija sam govorio da se ured preseli u Visoku, ali kad sam otišao tamo onda sam vidio da je to nemoguće. Formalno, ne bi se imalo što prigovoriti kad bi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović  prije nego što useli u onaj prostor željela ići u neki drugi prostor. Mislim da je trebalo dozvoliti da novoizabrana predsjednica ode u onaj prostor u kojem su do sada bila tri predsjednika i da na kraju vidi sama je li može ostati tamo ili treba mijenjati. Ja sam u svojoj kampanji tvrdio da bi trebalo naći drugi lokaciju za Ured predsjednika ali mi nitko nije rekao da prije nego dođem u svoj ured preselim u drugi Ured. To nije nitko nudio niti je to bilo moguće”, komentirao je bivši predsjednik Stipe Mesić okolnosti preseljenja Ureda predsjednice.

Naglasio je dolaskom u predsjedničku rezidenciju na Pantovčaku zadržao sve zaposlenike uključujući i one koji su se brinuli o tome parkovnoj kulturi predsjedničke vile.

“Savjetnici i njihovi zamjenici su sami dali svoje mandate na raspolaganje”, rekao je Mesić i dodao kako su neki zamjenici ostali.

Bivši predsjednik Republike Hrvatske je političar koji je sudjelovao u najviše primopredaja. Bio je zadnji predsjednik Jugoslavije, prvi Hrvatske premijer, a 2000 izabran je i za hrvatskog predsjednika. Sve navedene tranzicije predaje vlasti, protekle se uglavnom mirno, prisjetio se Mesić u emisiji Svjedok Gordana Malića.

Omalovažavanje pobjednika izbora

U Svjedoku su osim Mesića šeste predsjedničke izbore u Hrvatskoj, koje su po mnogi čemu presedan komentirao i HDZ-ov saborski zastupnik Davorin Mlakar.

“Sve što se događalo u zadnjih dva mjesec govori o tome da SDP, u to ubrajam i čelnike SDP-a te predsjednik Republike, pokazuju da je trenutak primopredaje vlasti nešto neočekivano za njih i žele na svaki način otežati normalno funkcioniranje državnih institucija”, rekao je Mlakar.

Vlast, istaknuo je Mlakar, legitimne procese dovodi u pitanje što je rezultat činjenice da na svaki način žele omalovažiti one koji su dobili izbore.

“Nepoštivajući zakonsku proceduru prilikom preseljenja ureda predsjednice dolazi do takozvanih voluntarističkih odluka Vlade kojima nedostaje ovaj bitan pravni element za konačno donošenje odluke”, rekao je Mlakar.

Napomenuo je kako Grabar Kitarović nikad nije podnijela nikakav zahtjev Vladi da bi joj se dodijelio drugi prostor.

Nitko nije očekivao ovakve probleme

“Manevri koji se sada izvode  uz igru preseljenja ureda predsjednice manevri su koji su usmjereni na to da se oteža, blokira, onemogući uspostavljanje predsjedničke administracije sukladno predsjedničkim rezultatima. Nitko od analitičara niti u medijima nije očekivao da bi se takav problem mogao dogoditi sada”, smatra politički analitičar Davor Gjenero.

Da bi nakon parlamentarnih izbora mogli imati ozbiljnih problema, smatra Gjenero, ukazuje upravo nespremnost aktualne administracije da provede prijenos predsjedničke administracije.

“Milanović ima izrazito nisku političku kulturu, nije spreman poštivati izborne rezultate niti se suočiti s voljom birača”, istaknuo je politički analitičar.

Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak smatra kako su nakon predsjedničkih izbora Ivi Josipoviću pale sve maske čime je i izašlo na vidjelo da je on “mali sitni spletkar”.

“Pet godina je radio na tome da u medijima uljepša svoju sliku. Kontrolirao je televiziju, EPH, Večernji, a čim je to palo, raspalo se carstvo. Međutim, on i dalje spletkari”, Ukazao je Čičak.

Na tragu građanskog rata

Politolog Anđelko Milardović osvrnuo se na Milanovićevu “binarnu interpretaciju politike” u izjavi “mi ili oni” za koju smatra da je pogibeljna za demokratsku politiku te ju naziva isključivom.

“To implicira neprijateljsko odnos i spreman je na dodatnu radikalizaciju; da sebe suprotstavi svima. On pripada jednom politički diskursu koji je na tragu diskursa građanskog rata”, rekao je prof.dr. Anđelko Milardović.

Napomenuo je kako Milanović tak sada “čestita” predsjednici Republike tako što joj smješta.

“To je šibicarska igra i nije na razini države. Postavlja se pitanje jesmo li uopće država na ovakav način”, rekao je Milardović.

Premijer je za svog mandata posijao toliko minskih polja da mu nijedan PR-ovac pa ni američki (Alex Braun), neće pomoći, zaključio je Milardović.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Zdravko Marić će tužiti Marasa? ‘Prevršio je svaku mjeru!’

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je Marasov ‘napad’ na njega u Saboru.

U Saboru je danas SDP-ov Gordan Maras rekao da ima dokaz da je Vijeće za financijsku stabilnost upozoravalo ministra financija Zdravka Marića na preveliku izloženost Agrokora.

Na te je optužbe odgovorio sam ministar.

“Vidjet ćete prezentaciju, ja isto imam taj dokaz. Nije to specijalan dokaz, to je prezentacija. Isto stoji u prezentaciji za 2015. i 2016. To nije tijelo koje nalaže bilo kojoj instituciji, odnosno regulatorima da nešto čine.

Naprotiv, regulatori čine to Vijeće. Ne vidim koja je poanta tih upozorenja. Nikad se na tom Vijeću ne spominju pojedini primjeri.

Inače što se tiče njegovih istupa gospodina Marasa, mislim da je prevršio svaku mjeru. I u javnosti govori o tome, radi se o javnom blaćenju i obezvređivanju mene osobno.

Razmislit ću o konkretnim aktivnostima. Mislim da je prevršio svaku mjeru. Neću s njim polemizirati.

U Saboru sam mu već nekoliko puta argumentirano odgovorio. Razumijem što je politička arena, ali ovo je značajno ispod pojasa”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati