Daytonski sustav se razvio u stranački arsenal za uzajamno ometanje i ucjene

    0

    Njemačka želi doprinijeti tome da se od BiH stvori država koja može zadovoljiti potrebe stanovništva

    knotz_2Nakon iznimno uspješnog mandata, njemačka veleposlanica Ulrike Maria Knotz, odlazi iz Bosne i Hercegovine i preuzima novu diplomatsku dužnost. Događa se to u vrijeme rastućeg njemačkog interesa za jugoistočnu Europu, uključujući i BiH. Pred sami odlazak veleposlanica Knotz dala je intervju Večernjem listu BiH.

    Ovih dana odlazite iz BiH. Kako biste ocijenili svoj mandat, ali i situaciju u BiH za to vrijeme?

    -Za mene je uvijek bila privilegija predstavljati Njemačku u Bosni i Hercegovini. Odnosi između naših zemalja baziraju se na solidnim međuljudskim temeljima, koje su izgradili gastarbeiteri, ali i preko 360.000 izbjeglica koje su tijekom rata našli utočište u Njemačkoj. Uvijek mi je bilo drago čuti pozitivna iskustva tih ljudi u Njemačkoj i mislim da je velikim dijelom zasluga Bosanaca i Hercegovaca koji se dobro prilagode u tuđini i što su poznati po marljivosti. Njemačkoj se ovdje ukazuje veliko povjerenje. Ali su i očekivanja veoma velika, mnogo veća nego što ih mi možemo ispuniti. Ponekad su me ljudi, nasamo, ozbiljno pitali bi li Njemačka mogla upravljati Bosnom i Hercegovinom, tako reći, kao 17. saveznom pokrajinom u teritorijalnom diskontinuitetu.

    Što se tiče situacije u BiH, tijekom mog mandata sam na žalost mogla vidjeti jako malo pozitivnih pomaka. 2012. godina je trebala biti “Europska godina”, ali iako su mnogi pojedinačni zadaci uspješno završeni, uključujući ne tako beznačajan izazov popisa stanovništva, cilj se ipak ni do danas nije mogao postići – stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te kandidacijski status. Nedostaju još dvije “domaće zadaće” – provedba presude Sejdić-Finci i stvaranje EU-mehanizma koordinacije. Mislim da se to moglo postići pragmatizmom, dobrom voljom i pogledom na opće dobro, umjesto na stranačke interese. Nadam se da će se stvoriti nove šanse nakon listopadskih izbora. Protesti iz veljače, kao i nezadovoljstvo stanovništva zbog nedostatka podrške nakon katastrofalne poplave pokazuju: krajnje je vrijeme da se promijeni način razmišljanja.

    Što vidite kao glavni problem za napredak BiH, izgradnju funkcionalne države i njen europski put?

    -BiH je očigledno puno teže na putu ka EU nego njenim susjedima, mislim da je to zato što državni sustav kako je sada uspostavljen ne može pružiti potrebne odluke. On je neučinkovit, a pored toga veoma skup. Međutim, čovjek si neće olakšati ako krivnju prebacuje na “Daytonski sistem”. Čini mi se da je stvarni problem način na koji se koristi sustav. Svrha daytonskog sustava je prije svega bila ta da se različitim narodima nakon rata omogući suživot u državi. Zahtjevi za odobrenja i mogućnosti blokada su trebali voditi računa o strahovima od majorizacije i podržati politiku koja je okrenuta prema konsenzusu. Međutim, daytonski sustav se stvarno razvio u bogat arsenal kojim se stranke koriste za međusobno ometanje, ucjene i kako bi se u razmjeni trgovine došlo do željenih ustupaka. Postoji potreba za reformom, o čemu je u velikoj mjeri postignuta suglasnost. Sada je također izazov da se postigne konsenzus o smjeru u kom reforma treba ići. Mišljenja sam da je ovo teško, ali ne i nemoguće. Ono što se ni u kom slučaju ne smije dogoditi jeste to da se na temu ustavne reforme rad obustavi na nekom drugom gradilištu, odnosno, da se uopće ne započne, a koji je od najvećeg značaja za buduće perspektive građana: strukturne reforme ekonomije.

    BiH još uvijek nije svladala izazov ekonomske transformacije, tj. prelaz sa socijalističkog načina državnog upravljanja ekonomijom u funkcionalnu tržišnu ekonomiju. Naravno, ima privatnih tvrtki, baš u Hercegovini, ali premalo i one često rade pod teškim okolnostima. Ova zemlja treba napredan privatni sektor, koji će stvoriti ne samo radna mjesta već i prosperitet na kom se može izgraditi sustav socijalne sigurnosti. To me dovodi do drugog problema: problema vladavine prava. Investitori trebaju pravnu sigurnost i na tome se mora raditi, posebno u borbi protiv korupcije. Sve u svemu, značaj pravne države za ekonomiju i društvo ne može biti precijenjen. Osim značaja za ekonomiju – ljudi mogu, barem ja mislim, bolje podnijeti neimaštinu od nepravde, dakle taj osjećaj da pravo ne važi isto za sve. Europska unija više nego do sada stvalja ove dvije oblasti, transformaciju ekonomije i vladavinu prava u središte pozornosti svoje politike prema BiH. Mi podržavamo tu liniju što je naglasio i savezni ministar Steinmeier, prilikom otvaranja konferencije “Compact for Growth”, čijim povodom je došao u Sarajevo.

    U zadnje vrijeme se sve više govori o jačoj ulozi Njemačke na Balkanu. Koliko ta pojačana aktivnost može potaknuti pozitivne procese, posebno kada je BiH u pitanju?

    -Istina, Njemačka želi rado doprinijeti tome da se od BiH stvori država koja može zadovoljiti osnovne potrebe svog stanovništva i koja će na međunarodnom planu, posebno na putu euroatlanskih integracija biti funkcionalna. BiH je barem od ulaska Hrvatske u EU naš direktni susjed, stoga je stabilnost i prosperitet i u našem osobnom interesu. Kao što sam rekla – mi smo spremni pomoći, podržati, međutim, odgovornost za reformski proces leži u rukama mjerodavnih političkih snaga. Želja za jednim “Deus ex machina”, za nekim tko će nam jednostavno uzeti sve naše probleme je širom svijeta rasprostranjen razuman ljudski fenomen. Ali to ne funkcionira u politici. Trajno političko uređenje se može postići samo onda kada se temelji na konsenzusu sudionika. To stvaraju političke stranke koje moraju oformiti odgovarajuću većinu u Parlamentu, međutim i društvene grupe kao što su poslovne zajednice, mediji, intelektualci i slično snose odogovornost za odgovarajuću klimu u javnosti.

    Riječ je o svijesti da nerijetko kompromis i popuštanje idu više u prilog osobnom interesu, nego kada se sa bezobzirnošću želi nešto ostvariti. Politika se ne odvija u vakuumu. Ovdje čak previše često čujem: “Mi se ovdje nikada nećemo moći dogovriti, vi (tj. međunarodna zajednica) morate vršiti pritisak.” To je veoma komforno. Molim Vas, imajte više povjerenja u sebe!

    Što ćete najviše pamtiti iz BiH i hoće li Vam nešto posebno nedostajati?

    -Rado sam boravila u BiH. Sigurno će mi ostati u sjećanju prirodne ljepote krajolika, a ja se nadam da neće imati previše političkog prizvuka ako kažem da mi se posebno dopada hercegovačka golet, svjetlost i boje Hercegovine. Naravno, sigurno ću se rado sjećati i mojih jutarnjih šetnji do posla, kroz sarajevsku Baščaršiju.

    Tu je i jako puno susreta koji su me dirnuli, srdačnost, gostoprimstvo i mnogo zanimljivih razgovora koji će mi ostati u svježem sjećanju. “Večernjakov pečat” na koji sam ponosna, je naravno u mom prtljagu! Da, ovdje ima puno toga što će mi nedostajati. I nadam se, da će BiH jednog dana za svoje stanovnike postati ono što može biti, a to je mali raj.

    Možete li nam reći nešto o svom budućem angažmanu?

    -Ostajem vjerna regiji Jugoistočne Europe – moja sljedeća službena destinacija se zove Kišinjev, Moldavija. Ne poznajem ovu zemlju, ali sam se u međuvremenu informirala i neke od političkih tema mi se čine poznatim.

    Navodno se i tamo može naći dobro vino, ali sumnjam da se mogu natjecati s vinima iz Hercegovine. Vidjet ću.
    Večernji list.ba

    facebook komentari