Stier: Deblokada pregovora 2009. bila je prijelomna točka da se Hrvatska pozicionira na zapadu i izbjegne povratak u neke balkanske asocijacije

0

Hrvatska je danas u boljoj poziciji nego 2008. i 2009. jer je uspjela otkloniti slovensku ucjenu i blokadu, nikada nije pristala da joj se uzme teritorij te je završetkom pregovora i ulaskom u EU u posljednji čas uspjela izbjeći ucjene i pritiske da uđemo u novu balkansku asocijaciju koja će se, eto, u kontekstu Berlinskoga procesa, službeno lansirati 13. srpnja ove godine, rekao je donedavni ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier u razgovoru s Markom Curaćem za Hrvatski tjednik od 6. srpnja 2017.

U posljednje vrijeme sve su glasniji oni koji tvrde da hrvatska diplomacija nije dovoljno učinila na objašnjavanju razloga izlaska Hrvatske iz arbitražnoga postupka. Na meti je tih kritika prije svega Davor Ivo Stier, bivši ministar vanjskih poslova, što je i bio povod razgovoru.

Je li hrvatska diplomacija dovoljno učinila u objašnjavanju hrvatske pozicije glede arbitraže?

Sukladno odluci Hrvatskoga sabora, Vlada je učinila sve što je bilo potrebno prema Bečkoj konvenciji da Hrvatska izađe iz arbitraže nakon što je Slovenija prekršila Arbitražni sporazum i nepovratno kontaminirala cijeli proces. Medijacija o kojoj govori Peđa Grbin nije potrebna za napuštanje arbitraže, i to su potvrdili stručnjaci za međunarodno pravo, medu njima i glavna pravna savjetnica MVEP-a koja je i sudjelovala u pripremi odluke Hrvatskoga sabora.

Od trenutka te saborske odluke, a posebice u posljednjih osam mjeseci, hrvatska je diplomacija na svim razinama, prvenstveno u svim glavnim gradovima država članica EU i NATO, jasno artikulirala kako je arbitraža nepovratno kontaminirana te da je ovaj spor bilateralno pitanje između Hrvatske i Slovenije. Naravno, isto su činili premijer Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na najvišoj razini.

Kako objasniti njemačko gledište, suprotno izjavi Franka Steinmeiera u Ljubljani, te koliko može utjecati na stav EU-a?

Nakon što je u srpnju 2015. Hrvatski sabor odlučio da Hrvatska izlazi iz nepovratno kompromitirane arbitraže, Njemačka je zauzela tvrd stav kako Hrvatska mora poštivati odluku arbitražnoga suda, bez obzira na grubu povredu sporazuma, u kojoj nije sudjelovao samo slovenski sudac (u Arbitražnome sudu imenovani su sudci iz Francuske, Velike Britanije i Njemačke).

Kad sam postao ministar, Njemačka, ali i Europska komisija, bile su i dalje na tim pozicijama, iako su bile dobro upoznate s hrvatskim argumentima. Stoga smo intenzivirali rad s njima. Objasnio sam i Steinmeieru, dok je još bio ministar, sve negativne implikacije kompromitirane arbitraže.

Kasnije je postao predsjednik te je na Brdu rekao kako je ovo bilateralno pitanje koje moraju riješiti Hrvatska i Slovenija, što je bio pomak prema uravnoteženijoj poziciji. Komisija je ovoga proljeća službeno pojasnila kako je riječ o bilateralnome sporu koji moraju riješiti Zagreb i Ljubljana.

Paralelno s tim nastavili smo jačati strateško partnerstvo sa SAD-om, koji je od početka imao uravnoteženu poziciju. Takvu je poziciju sada iznijela i Velika Britanija, ali podsjetit ću da su takvo stajalište javno iznijele i druge članice, primjerice Poljska i Litva. Dakle bili smo vrlo aktivni. No za uspjeh na vanjskopolitičkome planu najvažnije je imati unutarnji konsenzus i ostati čvrsto na pozicijama koje je Hrvatski sabor izglasao u srpnju 2015.

Bili ste savjetnikom premijerke prilikom potpisivanja Sporazuma o arbitraži. Neovisno o slovenskoj kompromitaciji i kontaminaciji arbitraže, biste li i danas podržali taj sporazum?

Slovenija je odlučila korumpirati arbitražni postupak jer je znala da samo grubim prekršajem Arbitražnoga sporazuma može ostvariti svoje teritorijalne pretenzije, ili barem dio njih. Zato je bilo važno da se u pregovorima 2009. postiglo to da Arbitražni sud počinje raditi tek nakon što Hrvatska potpiše sporazum o ulasku u EU.

Tako se izbjegla stalna ucjena, a u slučaju varanja Hrvatska bi mogla napustiti arbitražu, a da Slovenija nema priliku ponovno ju zaustaviti na putu prema EU. Dakle Hrvatska je danas u boljoj poziciji nego 2008. i 2009. jer je uspjela otkloniti slovensku ucjenu i blokadu, nikada nije pristala da joj se uzme teritorij te je završetkom pregovora i ulaskom u EU u posljednji čas uspjela izbjeći ucjene i pritiske da uđemo u novu balkansku asocijaciju koja će se, eto, u kontekstu Berlinskoga procesa, službeno lansirati 13. srpnja ove godine.

Taj geostrateški moment ne smije se nikako ispustiti iz vida ako se želi razumjeti cijelu ovu situaciju i zašto je deblokada pregovora 2009. bila prijelomna točka da se Hrvatska pozicionira na zapadu i izbjegne povratak u neke balkanske asocijacije.

Predsjednik Tuđman upozoravao je na takve pokušaje dijela međunarodne zajednice, koji su Hrvatsku uporno htjeli vratiti u neke jugoslavenske okvire i nije bio u krivu.

Deblokadom pregovora i ulaskom u EU, tu smo opasnost otklonili. Premijer Plenković bit će pozvan na summit Berlinskoga procesa 13. srpnja i tada će se predstaviti ta nova balkanska asocijacija, ali ne kao premijer zemlje koja će njoj pristupiti, već u istome statusu kao premijeri Italije, Slovenije i Austrije, to jest kao premijer države članice EU-a koja ima poseban interes za stabilnost jugoistoka Europe.

Može li arbitražna odluka, bez obzira na to što ju Hrvatska ne prihvaća utjecati na konačno rješenje graničnoga spora?

Hrvatska ima jasan stav da neće implementirati odluke nepovratno kompromitiranoga arbitražnog suda. Slovenija će tek morati odlučiti hoće li doista uvažiti odluke takvoga arbitražnog suda. Hoće li se sad povući sa Svete Gere? Hoće li prihvatiti činjenicu da je slovensko more omeđeno talijanskim i hrvatskim teritorijalnim morem, kako je čak i ovaj kompromitirani sud ustvrdio?

U svakome slučaju, sljedeći je korak bilateralni dijalog između Hrvatske i Slovenije. Svjesni smo činjenice da mnoge države članice EU-a imaju granične sporove, ali unatoč tomu razvijaju dobrosusjedske odnose.

Hrvatski tjednik

facebook komentari