Pratite nas

Politika

Dekan Vlatko Previšić: Neću podnijeti zahtjev za umirovljenjem

Objavljeno

na

Dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić izjavio je u nedjelju za Dnevnik HRT-a uoči sutrašnje sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu da neće podnijeti zahtjev za umirovljenjem.

„Nema nikakvih zakonskih niti moralnih razloga da to učinim i nema razloga da svoje razrješenje temeljim na svojoj ostavci iz bilo čijih političkih želja i a razloga“, kazao je Previšić, upitan hoće li sutra kako se kalkuliralo u djelu akademske zajednice i javnosti podnijeti zahtjev za umirovljenjem.

Za mišljenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta po kojem više ne može obnašati dužnost dekana jer ima navršenih sedamdeset godina, Previšić je rekao da je samo dolilo ulje na vatru.

„To je samo mišljenje i nije zakonski akt. Ako je ono temeljeno na zakonu, onda je ministar trebao donijeti zakonski akt“, kazao je Previšić.

Odluku da se njegovi ugovori o radu dostave Inspektoratu rada, kaže, može samo pozdraviti. Volio bi, rekao je, da se o tome očituju i sve druge pravne instance.

Dekan tvrdi da ni u jednom elementu aneksa ugovora nema ničega što govori o financijskim ili bilo kakvim elementima njegovog još jednogodišnjeg mandata na funkciji dekana.

Upitan kako će ulaziti na fakultet ako zna da nema potporu djela profesora, suradnika i studenata, rekao je da je njemu ta politizacija strana na sveučilištu jer se politika ne može provoditi unutar fakulteta.  Na napomenu da će imati otpor i pitanje kako će u tome funkcionirati kao dekan, kazao je da će funkcionirati na temelju zakona i statuta Sveučilišta i Fakulteta.

Odbacio je navode da se on i rektor Damir Boras, kojeg je naslijedio na dužnosti dekana Filozofskog fakulteta, međusobno štite. Tvrdi da nema nikakvih spoznaja o tome da mu je Boras ostavio u miraz neke finacijske ugovore.

Sjednicu Senata za ponedjeljak je sazvao Boras kako bi se riješila situacija na Filozofskom fakultetu.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Pupovac: Referendum je vrlo opasan projekt

Objavljeno

na

Objavio

Pupovac: Referendumska inicijativa usmjerena je protiv Srba, SDSS-a i mene

U razgovoru za Večernji list predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac komentirao je inicijativu za referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

Je li inicijativa, koju pokreću Anto Đapić i Željka Markić, kojom se želi ukinuti način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, zapravo antisrpska?

To je antimanjinska inicijativa. Centar napada uperen je protiv Srba, protiv Samostalne demokratske srpske stranke i protiv mene. To je pokušaj da se još jednom zloupotrijebi institut referenduma s dvostrukim ciljem.

Da se obnovi antimanjinsko raspoloženje u Hrvatskoj, posebno antisrpsko, i da se pokuša destabilizirati Vladu desnog centra i smirenje koje je donijela ta Vlada nakon izbora 2016., a koja je izvukla zemlju iz ultrakonzervativnog projekta i populističke nacionalističke politike i atmosfere. To hoće oni koji pokreću inicijativu, a pritom zaboravljaju da je pitanje manjina regulirano međunarodnim ugovorom.

Prije svega, Pristupnim ugovorom s EU koji je prihvaćen na referendumu, uključujući i aneks. Ako bi netko sad drugim referendumom želio suspendirati dio tih ugovora iz sporazuma, to bi značilo ulaženje u sukob s EU, kao i s temeljima EU, a to su temelji slobode i prava.

S druge strane, neke manjine, poput mađarske, češke i talijanske, imaju bilateralni ugovor u kojem je definirano da će Hrvatska štititi ovaj model. Ti ljudi žele napraviti nered u zemlji i Europi i u odnosima sa zemljama koje su važne za Hrvatsku kao njezini susjedi ili partneri.

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

facebook komentari

Nastavi čitati