Dekani Zakošek i Matulić o pozadini sukoba na Filozofskom fakultetu

2

U prvom televizijskom sučeljavanju dvojice čelnika posve suprotstavljenih fakulteta od kada traje kriza na Filozofskom fakultetu, otkriveno je tko je kriv za skandal glede odbijanja mogućnosti da studenti s Katoličkog fakulteta paralelno tamo studiraju. Dekan Katoličko bogoslovnog fakulteta dr. Tonči Matulić i bivši dekan Fakulteta političkih znanosti, prof. dr. Nenad Zakošek izekli su svoje viđenje problema u današnjoj emisiji Tihomira Dujmovića ‘Iza zavjese’, prenosi direktno.hr

Na novinarev upit zašto je došlo do skandala na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te u čemu je problem, prof.dr. Nenad Zakošek odgovara:

“Očito je riječ o pothvatu koji nije dobrovođen od strane Fakulteta. Ja vidim dva problema. Filozofski fakultet je najprestižnii fakultet humanističkih znanosti i postoji velika selektivnost pri upisu na njegove studije. Ovdje postavljam pitanje zašto se samo jednom fakultetu omogućuje da se tamo paralano studira” rekao je Zakošek i dodao:

“No, veći problem je uloga vjeronauka u hrvatskim školama i način na koji je to riješeno. Imate instituciju Katoličke crkve koja ima pravo imenovati vjeroučitelje. Tu se zapošljava po drugoj logici nego na druga nastavnička mjesta. Strah je da će se dogoditi ovaj scenarij – ako bi studenti teologije koji kasnije mogu postati vjeroučitelji studirali druge predmete kao što su jezici ili sociologija, da bi im se moglo ponuditi da predaju i ove druge predmete i tako bi došlo do diskriminacije.”

Matulić je na kritiku o tome da se želi „prošvercati kadrove“ odgovorio kako je riječ o ružnom pojmu.

“Važno je naglasiti da govorimo o budućim studentima, koji još nisu u sustavu. Što se tiče prestižnosti FFZG-a u području humanističkih zannosti, čudno je da na jednom sveučilištu dva punopravna fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ne mogu surađivati. Ne postoji ništa što se događa na KBF-u što nije po istim zakonima i pravilnicima provedeno”.

Matulić je dodao kako Filozofski fakultet već provodi suradnju na zajedničkom provođenju nastave s Muzičkom akademijom i sa Prirodoslovno-matematičkim fakultetom.

“Mi smo od FFZG-a dobili jednu od takvih ponuda. No, slažem se  s prof. Zakošekom da ti budući studenti moraju ispunjavati određene uvjete za upis na studij.”

Komentirao je i prozivku da se ovdje radi o “pogodovanju vjeroučiteljima”:

“Uvjeti pod kojima bi studenti KBF-a upisivali predmete na Filozofskom fakultetu predložio je sam FFZG, a ne mi. Mi smo samo u dobroj vjeri to prihvatili. Mora postojati dobra volja. Studentima dajemo veće mogućnosti. Samo smo htjeli našim studentima da ostvare novu mogućnost suradnje. To je trebalo napraviti i puno ranije u korist boljeg i sveobuhvatnijeg obrazovanja.”

Na novinarov upit koliko ima ideologije u svemu tome, jer je poznato da FFZG okuplja perjanicu lijeve političke misli, Zakošek je odgovorio:

“Vjerojatno ima. To je točno. Integracija KBF-a ne bi trebala ni po čemu biti sporna. No, ponavljam da ti budući studenti moraju ispunjavati uvjete – ostvariti određen broj bodova i položiti prijamni. I drugo, da ne proizlazi iz odluke biskupa da se takvi kadrovi zapošljavaju, već da kao i ostali idu na javni natječaj.”

Na upit gdje započije klerikalizacija u odnosu na sekularizaciju društva, Zakošek je odgovorio:

“Često se koriste ovi teški pojmovi koji nisu u vezi sa stvarnošću. Integracija teologije u sveučilišni program nema veze sa klerikalizacijom. Crkva je dio društva i treba sudjelovati u svim procesima u društvu.”

Matulić je pak istaknuo kako KBF nije dobio prikladnu zaštitu u cijeloj ovoj priči.

“Fakultet je pretrpio mnogo teških udaraca. Bili smo izloženi narušavanju ugleda i časti. No, KBF nikada nije prozivao FFZG niti za komunizam, niti za druge ideologije.”

Na novinarev upit gdje je ta crta –  treba li se u javnim prostorima vidjeti adventski vijenac ili križ, sugovornici odgovaraju:

“Riječ je o fenomenu koji se vodi i u drugim zemljama, kao što su Italija, Malta i Njemačka. Ustavi i zakoni tih zemalja reguliraju upotrebu ovakvih simbola. Imamo čitav niz spornih pitanja. Smatram da nije problem u klerikalizaciji nego u političkim stavovima Katoličke crkve koji su konzervativni. Primjerice, pitanje odnosa prema istospolnim zajednicama. Temelj mora biti diskriminacija. To je samo jedan primjer. Problem je i odnos prema prošlosti – Drugom svjetskom ratu. Trebalo bi priznati pogreške”, rekao je Zakošek.

Matulić je na to odgovorio kako se ne bi htio postavljati u ulozi branitelja biskupa.

“Navest ću primjer Italije gdje je prisutnost križa u javnim prostorima pravdano time što je riječ o kulturološkom i tradicijskom faktumu. Krunski argument je bio kako križ nikoga ne može uvrijediti. Napomenut ću i to da nitko dosad nije učinio nešto slično kao Katolička crkva koja je učinila veliki teološki ispit savjesti i zatražila oprost.”

Postavilo se i pitanje postoji li u Hrvatskoj hipersenzitivnost društva prema ostvarivanju vjerničkih prava, posebice zbog dugog razdoblja komunizma. Dujmović je naveo primjer molitvenih zajednica u Vukovaru koje su bile izložene kritici javnosti.

“Činjenica je da je određena povijesna epoha utjecala na svijest. U komunizmu su postojala ograničenja. Primjerice, oni koji su se izjašnjavali vjernicima nisu mogli dobiti visoku funkciju”, rekao je Matulić. Na to je Zakošek odgovorio kako danas postoji novi oblik vjerničkog angažmana.

“Jedna od tih akcija jest i ustavna definicija braka. Sve to pokazuje da je došlo do žešćeg angažmana vjernika laika, pa je i povratna reakcija takva.”

Događa li se u Hrvatskoj konzervativna revolucija, Matulić je komentirao riječima:

“Jedina revolucija koju bih zagovarao jest da se čovijek mijenja na bolje, ostavlja se loših navika i poroka.”

Zakošek je na kraju odgovorio i na pitanje o gostovanju Judith Reisman na Fakultetu političkih znanosti i što mu je diglo tlak.

“Ona je aktivnistica kršćanskog pokreta. Komunikologinja je, ali zagovara čitav niz stvova koji su diskriminatorni i manipulativni. Ne mislim da sam žestoko reagirao. Kao dekana fakulteta me nisu niti obavijestili o njezinom gostovanju, niti o prisustvu medija, no svejedno sam pristao. Kada su joj moji studenti uputili nekoliko kritičkih pitanja optužila ih je da su komunistički indoktrinirani. Moramo sam reagirati“, zaključio je Zakošek.

facebook komentari

  • Sivooki

    As I thought…

    • Saga

      Sotona nijednom nije pogledala u oči ni gospodina Dujmovića ni prof. Matulića. A pitanje o ponašanju prema prof. J. Reisman je potpuno deplasirano bez prikazivanja te snimke iz koje se to zorno vidi.
      Zaboga, gospodine Dumoviću, ovo je dalekovidnica. Prikažite snimku, pitajte sotonu za mišljenje o njegovom napadu i neljudskoj reakciji… pa neka ljudi procijene sami.