Pratite nas

Deklaracija vjerskih vođa: Provedite obveze prema EU i presude Suda u Strasbourgu

Objavljeno

na

U pozadini aktualnog društvenog stanja u BiH, na političkoj, ekonomskoj i duhovnoj razini, stoji teška kriza morala, u kojoj su pogažene temeljne vrijednosti, naročito pravednost i solidarnost!- zajednički je zaključak Islamske vjerske zajednice, Katoličke crkve i Jevrejske zajednice u BiH.

Reisu-u-lema IZ BiH Husein ef. Kavazović i banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i biskup banjalučki mons dr  Franjo Komarica, te Igor Kožemjakina, u ime Jevrejske zajednice BiH,  potpisali su sinoć u Banjaluci “Deklaraciju vjerskih poglavara”, kojom jamče kako će dosljedno i neprekidno, a u duhu dosadašnjih G8 i G20 Samita, promicati rad, duhovne vrijednosti, toleranciju i solidarnost.

– Apeliramo na političko vodstvo BiH da deklarativne obveze prema EU provedu u djela i ohrabrujemo ih na što hitniju provedbu presude “Sejdić- Finci”- naglašeno je u dokumentu.

Potpisivanju Deklaracije prethodio je Molitveni skup u katedrali Sv. Bonaventure, čime je otvoren mađunarodni samit “Mir i pomirenje- korak naprijed”, koji će do srijede u Banjoj Luci okupiti 200 sudionika iz BiH, regije, Europe i SAD.

Svoje sudjelovanje otkazala je Srpska pravoslavna crkva (SPC), unatoč obećanju srpskog patrijarha Irineja, te su samo kao posmatrači prisutni na ovom skupu. U Hramu Hrista Spasitelja u Banjoj Luci, gdje je za utorak također predviđena posjeta svih sudionika samita, rečeno je kako će SPC svoj stav o “Miru i pomirenju”, te razlozima odustajanja od sudjelovanja, iznijeti tijekom panel diskusije.

– Oni imaju prava na to. Nama je žao, a istovremeno, mi jesmo za pomirenje i mir.- kazao je kardinal Puljić.

Samit će otvoriti i pitanje presude “Sejdić – Finci”.

Dnevnik.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Potvrđeno: Presuda Ratku Mladiću 22. studenog

Objavljeno

na

Objavio

Haški sud objavio je da će 22. studenog izreći prvostupanjsku presudu generalu Vojske Srbije Ratku Mladiću.

Proces protiv Mladića počeo je 2012. godine, a optužen je za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata diljem BiH, dugotrajnu opsadu i teror nad građanima Sarajeva i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga UN-a za taoce tijekom rata u BiH 1992-1995.

Tužitelji su u završnoj riječi tvrdili kako je tijekom suđenja dokazano sudjelovanje Mladića u udruženom zločinačkom pothvatu nasilnog stvaranja srpske države na teritoriju BiH, čiji je bio jedan od protagonista, a za zlodjela zatražili kaznu doživotnog zatvora.

Mladić je uhićen 2011. godine nakon što je proveo gotovo 12 godina u bijegu.

Suđenje mu je počelo u svibnju 2012., a završeno u prosincu 2016. Tužiteljstvo ICTY-ja zatražilo je za Mladića kaznu doživotnog zatvora.

“Bilo kakva kazna manja od maksimalno predviđene zakonom, a to je kazna doživotnog zatvora, bila bi uvreda i živim i mrtvim žrtvama, kao i udarac pravdi”, rekao je u prosincu prošle godine Alan Tieger, tužitelj Haškog suda u Den Haagu.

Početkom listopada Srbija je dala jamstva za Mladićevo privremeno puštanje na slobodu.

Dječak iz Srebrenice: Ratko Mladić me je štitio, kako bi me sam ubio

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

18. listopada 1991. – Masakr u Lovasu

Objavljeno

na

Objavio

Nismo znali kamo idemo i na što nas tjeraju. Kada smo došli na minsko polje natjerali su nas da se primimo za ruke, raširimo i da pješice krenemo kroz polje. Ubrzo smo naletjeli na mine. Znali smo da smo osuđeni na smrt.

Tako je strašni 18. listopada 1991. opisala jedna od žrtava masakra nad civilima koji se dogodio u minskom polju nedaleko od sela Lovas u Vukovarsko srijemskoj županiji.

Srpske postrojbe natjerale su 51 Hrvata u polje djeteline puno mina. Kada je pod tijelom jednog od mještana eksplodirala ubojita naprava, vojnici su istodobno otvorili vatru na nesretnu skupinu ljudi.

Ubili su 21 čovjeka a 14 ranili. Crne brojke bile bi još crnje da u međuvremenu na mjesto zločina nije došao jedan časnik JNA i zaustavio akciju paravojnih snaga JNA i tako spasio preostalih 30 života.

Lovas je privremeno okupiran tjedan dana prije brutalnog masakra, a povod je bila dezinformacija da se u selu nalazi između 300 i 400 pripadnika Zbora narodne garde.

Čim su četničke postrojbe Dušan Silni i Beli Orlovi ušli u Lovas odmah su ubili 23 mještana. Radi raspoznavanja naredili su Hrvatima da na ruci nose bijele vrpce a na kuće da izvjese bijele plahte.

Dok je trajala okupacija, zvjerski su pendrecima, šipkama, kabelima i raznim spravama mučili one koje su zatekli. Uništavali su i pljačkali imovinu Hrvata i nesrba. Katoličku crkvu svetog Mihaela zapalili su i potpuno uništili, kao i kapelicu na mjesnom groblju. Sudbinu Lovasa dijelio je i obližnji Opatovac.

Kada su se za vrijeme mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja ljudi onamo počeli vraćati, iz masovne grobnice ekshumirano je 68 tijela i još 10 iz pojedinačnih grobnih mjesta.

U Beogradu su 2012. nakon višegodišnjeg suđenja za zločine u Lovasu optuženima izrečene presude od 4 do 20 godina zatvora.

facebook komentari

Nastavi čitati