DEN HAAG: Konačno uložene žalbe, presuda u lipnju 2017.

1

Odvjetnički timovi bivših visokih dužnosnika Hrvatske zajednice Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća obrane koji su prvostupanjskom presudom u svibnju 2013. nepravomoćno osuđeni na kazne od 10 do 25 godina zatvora, predali su Haaškom tribunalu žalbe na ovu presudu te time završili najveći dio posla s ciljem obaranja teza Tužiteljstva, a pogotovo onih o postojanju navodnog udruženog zločinačkog pothvata i u kojima traže oslobađanje svojih branjenika.

Haska-sestorka-prlic8
Nika Pinter, odvjetnica generala Slobodana Praljka, potvrdila je za dnevni list kako su žalbe uložene te da sada slijedi uobičajena prepiska obiju strana; odnosno, prvo će tužitelj odgovoriti na žalbe odvjetnika nakon čega obrana ponovno odgovara Tužiteljstvu, s tim da prepiska završava odgovorom tužitelja na odgovor odvjetnika.

Prepiska i replike

Nakon replika i odgovora, za što će sigurno biti potrebno još nekoliko mjeseci, Žalbeno vijeće bi konačno moglo početi odlučivati o žalbama, pri čemu su procjene kako bi do toga moglo doći u lipnju ove godine. Tada jedino ostaje čekati suce koji će pripremati donošenje drugostupanjske presude.

Prema svemu sudeći, raditi će se o vrlo dugom i iscrpnom razdoblju budući da je predmet sam po sebi izuzetno kompleksan s mnoštvo dokaznog materijala i stotinama izjava svjedoka.

Ilustracije radi, presuda koja je objavljena krajem svibnja 2013. godine sadrži čak 2629 stranica u šest svezaka i s četiri dodatka – izdvojenim mišljenjima sudaca, dok se i u samim žalbama predočava niz argumenata obrane kojima osporava ključne teze Haaškog tužiteljstva na osnovi kojih je i donesena presuda. Iako se još uvijek radi o tajnom dokumentu, iz ranijih istupa odvjetnika već se znalo kako će se žalba fokusirati na obaranje teze udruženog zločinačkog pothvata kao i teze o etničkom čišćenju, međunarodnom sukobu  i okupaciji.

Između ostalog, obrane su tada navele kako je došlo do krivog tumačenja namjere i svrhe osnivanja Herceg Bosne, kao i HVO-a, a i samim tim i načina funkcioniranja institucija, odnosno političkih struktura, vojske i administracije. Opsežnog posla koji predstoji sucima svjesni su svi u Haaškom tribunalu, tako da ne čudi izjava njegovih čelnih ljudi kako će odluka u žalbenom postupku protiv presude Jadranku Prliću i ostalima biti donesena polovicom 2017. godine i to će ujedno biti posljednja presuda koju će taj sud donijeti.

Uloga Hrvatske

U međuvremenu javnost s nestrpljenjem očekuje i kakvu će ulogu zauzeti Republika Hrvatska u ovom predmetu, čije vlasti, podsjećamo, nisu bile spremne financirati obrane na način kako činjeno s nekim drugim okrivljenicima. Vanjska politika RH također nije adekvatno odgovorila na prvostupanjsku presudu kojom je izravno optužen njezin politički i vojni vrh iz ’90-ih godina, pa ostaje za vidjeti hoće li ovaj put imati drukčiji pristup glede predmeta ‘Prlić i ostali’.

Statusna konferencija

Magdalena Spalińska, glasnogovornica Tajništva i sudskih vijeća, potvrdila je kako će se statusna konferencija u predmetu ‘Prlić i drugi’ održati u srijedu, 21. siječnja, u 15 sati. Na njoj će biti govora uglavnom o trenutačnom stanju optuženih, vjerojatno bez ulaženja u problematiku žalbenog procesa.

[ad id=”40551″]

Piše: Dario Pušić

facebook komentari

  • Herceg-Bosna

    ovaj hag je ruglo od institucije pravde takozvane,,