Deset činjenica koje većina katolika ne zna, a trebala bi znati

3

Gotovo u većini slučajeva ljudi napuštaju katoličku vjeru zbog nedostatka razumijevanja. Međutim, da katolici zaista vjeruju da su članovi jedne, istinite Crkve koju je utemeljio sam Krist (i koja je neophodna za njihovo spasenje), nitko je ne bi napustio!

 

U nastojanju da pojasnimo ono što Katolička crkva naučava, donosimo popis 10 važnih činjenica koje nam mogu pomoći da bolje razumijemo i branimo naša uvjerenja.

1. Žene nikada neće biti svećenice – Često se spominje uz temu ženidbe svećenika, no ovaj se crkveni nauk ne može promijeniti. Godine 1994. papa Ivan Pavao II. izdao je apostolsko pismo Ordinatio Sacerdotalis u kojem je proglasio jednom za svagda da ”Katolička crkva nema nikakve ovlasti podijeliti svećenički red ženama i ove se prosudbe definitivno moraju držati svi vjernici Crkve”. Za razliku od pitanja ženidbe svećenika (koje je moguće promijeniti), žensko ređenje je nešto što se neće dogoditi. To nije tzv. ”stakleno zvono” ili pokušaj Crkve da ograniči djelovanje žena. Naprotiv, to je nepogrešivo priznanje da muškarci i žene imaju drugačije uloge i da je Krist ustanovio muško svećenstvo.

2. Petak je još uvijek dan za pokoru –”Pokornički su dani i vremena u općoj Crkvi svaki petak u godini i korizmeno vrijeme” (ZKP 1250). Nadalje, ”Uzdržavanje od mesne ili druge hrane, prema propisima biskupske konferencije, neka se obdržava svakog petka u godini, osim ako se podudaraju s nekim danom ubrojenim među svetkovine” (ZKP 1251). ”Biskupska konferencija može pobliže odrediti obdržavanje posta i nemrsa, a isto tako zamijeniti ih, u cijelosti ili djelomično, drugim oblicima pokore, osobito djelima dobrotvornosti i vježbama pobožnosti” (ZKP 1253). Za naša područja u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a umjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave…) ili učiniti neko dobro djelo, u znak sjećanja na Gospodinovu smrt na križu.

3. Biblija je katolička knjiga – Jeste li ikada razmišljali o tome kako je nastala Biblija? Malo poznata, no jasno dokumentirana činjenica jest da je knjige Biblije sastavila Katolička crkva. Dugi niz godina nakon što je Krist uzašao na Nebo, postojala je rasprava o tome koji su svetopisamski spisi bili nadahnuti od Boga. Kanon Svetog pisma (knjige Biblije) je prvi put službeno proglašen na crkvenom koncilu u Rimu 382. godine. Na koncilima u Hiponu (393.g.) i Kartagi (397.g.) 46 knjiga Starog i 27 Novog zavjeta koje se pojavljuju u današnjoj Bibliji potvrđene su nadahnutima od Boga.

4. Misna žrtva jednaka je žrtvi na Kalvariji – Najveća pogreška koju mnogi katolici čine jest da doživljavaju svetu misu kao ”još jednu crkvenu službu”, sličnu onima koje imaju druge religije. U misi, Kristova žrtva na križu je uprisutnjena, slavi se sjećanje na nju i primjenjuje se njezina spasenjska moć. Tridentski koncil kaže da je Krist svojoj Crkvi ostavio ”vidljivu žrtvu koja bi trebala predstavljati onu krvnu jednom prinesenu (žrtvu) na križu i koja bi bila uspomena na nju do kraja vremena, i čija bi se spasonosna snaga primjenjivala za oproštenje onih grijeha koje mi svaki dan činimo”. Kada pohađamo misu, mi se mistično prebacujemo na Kalvariju, gdje se možemo sjediniti  s Kristovom žrtvom i prikazati Ocu.

5. Poništenje braka nije crkveni razvod – Za razliku od pravnog procesa poznatog kao ”razvod” (u kojem je brak okončan), proglašenje o ništavnosti ženidbe (poništenje) izjavljuje da brak nije nikada valjano postojao. Odluka se temelji na činjenici da su na dan izmjene bračnih zavjeta nedostajali neki bitni elementi. Ovaj proces je potpuno u skladu s katoličkim naukom u vezi neraskidivosti braka.

6. Umjetna oplodnja je moralno neprihvatljiva – Mnogi katolici koji pate od neplodnosti koriste ovu metodu u nadi da će imati dijete, ne bivajući svjesni da ovaj postupak Katekizam Katoličke crkve naziva moralno neprihvatljivim (KKC 2377). U enciklici pape Ivana Pavla II., Donum Vitae, Crkva kaže ”…sukladno tradicionalnom naučavanju o blagodatima braka i o dostojanstvu osoba, Crkva se i nadalje, s moralnog stajališta, protivi homolognoj oplodnji in vitro, ona je u sebi nedopuštena i u neskladu je s dostojanstvom rađanja i bračnog sjedinjenja, pa i tada kad se sve poduzme da ne dođe do smrti ljudskog embrija”.

7. Nema spasenja izvan Katoličke crkve – Izvorni je iskaz sv. Ciprijana – ”Extra ecclesiam nulla salus” (Izvan Crkve nema spasenja”). Ova dogma je potvrđena na IV. lateranskom saboru i izvor je konfuzije među katolicima i nekatolicima podjednako. Prema Katekizmu, punina spasenja dolazi od Krista – Glave, po Crkvi koja je njegovo Tijelo. To ne znači da nekatolici ne mogu postići spasenje. Pojedinci koji nisu svjesni da je Katolička crkva ona prava, istinita Crkva, mogu i dalje postići spasenje po zaslugama Crkve, unatoč nedostatku znanja.

8. U hitnim slučajevima svatko može krstiti – Iako su redoviti službenici krštenja biskupi, svećenici i đakoni, svatko može udijeliti sakrament krštenja u hitnim slučajevima, čak i nekrštenik. Ova izuzetna odluka može se pripisati nužnosti krštenja za spasenje čovjeka i želji Crkve da bude lako dostupno svima.

9. Pakao i čistilište još uvijek postoje – Suprotno vjerovanju mnogih katolika, Crkva još uvijek naučava da ”duše onih koji umiru u smrtnom grijehu odmah nakon smrti silaze u pakao, gdje trpe paklene muke, vječni oganj” (KKC 1035). Nadalje ,”Oni koji umru u milosti i prijateljstvu s Bogom, a nisu potpuno čisti, iako su sigurni za svoje vječno spasenje, moraju se poslije smrti podvrgnuti čišćenju, kako bi postigli svetost nužnu za ulazak u nebesku radost” (KKC 1030). Ovaj proces čišćenja, službeno potvrđen od Crkve na koncilima u Firenzi i Trentu, poznat je kao čistilište.

10. Katolici se ne klanjaju Blaženoj Djevici Mariji i svecima – Mnogi katolici su u nedoumici oko uloge Majke Božje i svetaca. Hoćemo li se moliti Mariji i svecima ili trebamo ići ”direktno na vrh” i moliti se Bogu? Ukratko, katolička vjera naučava da se trebamo klanjati samo Bogu. “Klanjaj se Gospodinu, Bogu svome, i njemu jedinomu služi” (Lk 4, 8), kaže Isus navodeći Ponovljeni zakon” (2096 KKC). Blaženu Djevicu Mariju i svece trebamo štovati, a ne im se klanjati. Međutim, zagovor svetaca može biti vrlo moćan i nasljedovanje njihovih vrlina može nam pomoći na putu za Nebo.

Iako je navedeni popis samo zagrebao po površini katoličke vjere, ipak daje uvid u dubinu katoličkog nauka. Daljnja objašnjena o ovim i drugim temama možete naći istražujući Zakonik kanonskog prava i Katekizam Katoličke crkve.

Ne samo da će nam proučavanje nauka Katoličke crkve omogućiti da bolje branimo svoju vjeru kada smo izazvani, nego će nam pomoći da postanemo bliži našem Gospodinu i Spasitelju Isusu Kristu, koji je osnovao našu Crkvu prije 2.000 godina.

Gary Zimak

facebook komentari

  • Barbara

    Primljeno na znanje!

  • gost

    Ovaj me narod usnama časti, a srce mu je daleko od mene.
    UZALUD me štuju naučavajući nauke – uredbe ljudske.
    Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske.”
    Još im govoraše: “Lijepo! Dokidate Božju
    zapovijed da biste sačuvali svoju predaju. Marko 7.6-9

    Samo toliko ovaj put.

    • Marijana

      Lipo ti to nama prenese,a šta ćeš,malo znamo o svojoj vjeri,još je manje živimo,,ali Bog nas strpljivo čeka,da se vratimo na pravi put!