Pratite nas

Deseta obljetnica obnove ‘Starog mosta’

Objavljeno

na

Prije točno deset godina, 23. srpnja 2004. godine, obnovljen je Stari most u Mostaru, podsjeća hrvatski medijski servis.

Prigodnoj svečanosti, koja je upriličena tim povodom na platou ispod Starog mosta, bilo je nazočno više od pedeset stranih izaslanstava, državnika, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova, predstavnika međunarodne zajednice, bh. vlasti, predstavnika kulturnog i vjerskog života u BiH, kao i preko pet stotina akreditiranih novinara iz cijelog svijeta.

Projekt obnove Starog mosta zajednički su financirali Hrvatska, Turska, Italija, Nizozemska, te Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj te Grad Mostar s 1,5 milijuna dolara.

Godinu dana kasnije, točnije 15. srpnja, na zasjedanju UNESCO-a u Južnoafričkoj Republici u gradu Durbanu, Stari most uvršten je na popis zaštićenih spomenika kulture UNESCO-a, kao spomenik kulture i pomirenja.

HMS.ba/kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović žestoko u Saboru: ‘Prošlost nije prošla’

Objavljeno

na

Objavio

U Saboru je i današnje zasjedanje započelo stankama. Govorilo se o poplavama i sanaciji, a jedan od zastupnika koji je zatražio stanku je i Željko Glasnović koji se pak osvrnuo na sasvim drugu temu. 

Žestoko je kritizirao način na koji se troši novac u Saboru poručivši:

“Rekao je jedanput Orwell ‘prošlost nije prošla’. Prošlost je i čista analitika s kojom se danas manipulira. Specijalni rat se vodi protiv Hrvatske i izvan Hrvatske. Je li Sabor predao svoje arhive tamo gdje je trebao? Je li SOA predala arhive potpisnika udbaša koji ima dosje u Beogradu? U Saboru imate dokumente gdje je dano po stotine tisuća eura tamo gdje god se pomokrio partizan. Pa neki rujanski, pariški dogovori po 80 tisuća kuna, pa deset, dvadeset dokumenata gdje su se isplaćivale stotine tisuća kuna. To su sve potpisivali neki tajnici. Pa neki koji imaju kodna imene”Degenerik” ili “Filter 57″. Istovremeno, nisu mogli isplatiti ljudima koji rade prekovremeno u Saboru”, poručio je među ostalim saborski zastupnik iz redova Nezavisnih za Hrvatsku, Željko Glasnović.

U Saboru su zatražene i stanke zbog katastrofalnih poplava u Hrvatskoj.

“Šokantan je podatak da je prijavljeno 2,3 milijarde kuna šteta, a da je u proračunu osigurano samo 20 milijuna kuna. Od 2000. do 2007. štete su bile ukupno 1,3 milijarde kuna, a ove godine imamo 2,3, a godina još nije završila. Sitniš koji je predviđen za obeštećenje građana nipošto nije dovoljan”, rekao je Ivan vilibor Sinčić iz Živog zida.

“Hajdemo razgovarati što treba činiti? Održavati poljoprivredne površine, poljoprivredne kanala i prosjeke u šumama. To se ne čini na privatnim površinama, a bome ne čini ni država. Uloga nas svih je da ublažimo ako već ne možemo spriječiti, a mi u Saboru možemo to činiti preko zakona”, rekla je Anka Mrak Taritaš iz Kluba GLAS-HSU.

“Naravno da ljudima kojima je voda ušla u kuću to nije velika utjeha, no na tom velikom projektu zaštite i obrane od poplava se radi i vjerujem da će Vlada naći rješenje”, istaknula je Marija Jelkovac iz HDZ-a.

facebook komentari

Nastavi čitati

Analiza

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Špijunski napad iz BiH: OSA prisluškivala političare iz Hrvatske i BiH

Naivno ili neoprezno, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je navode tjednika Nacional, ali i nekoliko svojevrsnih domaćih glasila obavještajnog i paraobavještajnog podzemlja u BiH, da su se na udaru prisluškivanja i praćenja državne Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) našli hrvatski dužnosnici iz Hrvatske i BiH te razne kompanije.

U BiH je nastala prava konfuzija oko toga što je rečeno pa su pojedini portali čak uklanjali vijesti o tome što je Mektić rekao na upit o navodima zagrebačkog tjednika Nacional o tome da Obavještajno-sigurnosna agencija BiH vodi specijalni rat protiv Hrvatske te da nelegalno prisluškuje i špijunira hrvatske političare i poduzetnike.

Najprije su Mektiću u usta stavili da je izrijekom spomenuo dužnosnike, a nije, jednako kao i da je spomenuo Hrvatsku, a nije. Ali se iz njegova odgovora apsolutno podrazumijevalo da OSA, kojoj je na čelu pouzdanik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, Osman Mehmedagić Osmica, stoji iza praćenja gospodarstvenika i hrvatskih dužnosnika, piše Večernji list

– Sve je učinjeno sasvim legalno, legitimno i u tome nema ništa novo. Ali, sve te interese BiH, koje i nastojimo zaštititi od nelojalnih i, rekao bih, profiterskih udara, dužni smo raditi u skladu s Ustavom i zakonima BiH. Sve do čega smo došli, sve što smo saznali u čitavoj ovoj situaciji, o kojoj je pisao i portal Žurnal, o kojoj piše i Nacional, poduzimali smo u skladu sa zakonom i Ustavom ove države, štiteći ekonomski interes i ne dopuštajući podrivanje ekonomskog sustava BiH – rekao je Mektić.

A Nacional i Žurnal izvješćivali su o toma da OSA ima informacije o navodnim nelegalnim poslovima Elektroprivrede Herceg Bosne, Šuma Herceg Bosne, HT Mostara, Aluminija, Agrokora te poslovima vezanim uz korištenje vode iz Buškog jezera, koje bošnjačka politika godinama nastoji diskreditirati, umanjiti utjecaj, povezati s kriminalnim krugovima, vodstva BiH Hrvata u funkciji ostvarenja bošnjačke unitarne države.

Neimenovani bivši obavještajni dužnosnik ističe kako se Mektić, protiv kojega postoji niz prijava u Tužiteljstvu BiH, a koje u ladicama drže bošnjački tužitelji, posve razotkrio jer on ne bi smio imati nikakve operativne podatke ili znati o “tajnim operacijama”.

– Kod nas se ljude prisluškuje da bi se nekome pronašlo nešto. To je ustaljeni način rada, a to je nezakonito i neustavno. Druga stvar je da preko granice nikoga ne smijemo slušati. Postoji načelo teritorijalnosti – rekao je bivši obavještajac koji tvrdi da u posljednjem slučaju “nije narušen samo Ustav i zakoni nego je prekršeno i međunarodno pravo”.

Jedini koji u BiH može naložiti tajno praćenje i prisluškivanje jeste predsjednik Suda BiH, osim u slučaju izravne prijetnje terorističkog napada.

Na upit Sudu BiH je li izdao nalog nismo dobili odgovor. Prema sporazumu dviju država o suradnji u kaznenim stvarima, BiH je trebala izvijestiti institucije pravosuđa RH, no to, prema dostupnim podacima, nije učinjeno, što potvrđuje sumnje u legalnost prisluškivanja. Postavlja se pitanje koji je to ekonomski interes imala BiH.

– Tko je odredio te ekonomske interese? Država ih nema – rekao je sugovornik. Osim ako cilj operacije nije da se paukovom mrežom prisluškivanja gospodarstvenika s političarima, policajcima, novinarima… dođe do glavne mete – hrvatskog političkog vrha.

U Vladi jučer nisu odgovorili na pitanje o prisluškivanju OSA-e. Izvor iz Vlade samo je kratko uputio da se o svemu pita SOA-u, hrvatsku tajnu službu. Iz Agrokora poručuju da, ako je prisluškivanja bilo, to pitanje moraju rješavati druge službe.

 

Ivo Lučić: Očito postoje skupine unutar bošnjačke politike koje su instrumentizirale obavještajnu službu

facebook komentari

Nastavi čitati