Pratite nas

Komentar

Dijaspora osjetila da ih predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iskreno zove

Objavljeno

na

Iseljeništvo je spriječeno u pokušajima da se vrati i da ulaže u Hrvatsku. Mnogi su htjeli doći, ali su bili onemogućeni od strane udbaške strukture koja u njima vidi neprijatelje, ističe Jurčević za Direktno.hr

Vijest da je Kolinda Grabar-Kitarović, pri susretu s hrvatskim iseljenicima u New Yorku ovaj vikend, pozdravljena pravim ovacijama otvorila je pitanje može li i hoće li nova hrvatska predsjednica vratiti povjerenje dijaspore u hrvatsku državu, odnosno vratiti iseljenička ulaganja i gospodarske projekte ponovno u domovinu.

Podsjetimo ovdje da je predsjednica iseljenicima kazala da Hrvatskoj treba njihovo iskustvo i znanje te ih pozvala da ulažu u domovinu, što su oni pozdravili velikim pljeskom.

Jurčević: Iseljenici nikada nisu bili poželjni u Hrvatskoj

O novoj nadi za iseljenike i zaokretu hrvatske politike prema dijaspori, za koje je zaslužna nova hrvatska predsjednica, razgovarali smo s dr. Josipom Jurčevićem, znanstvenikom koji se već godinama bavi dijasporom i koji je za Ministarstvo znanosti istraživao teme vezane za hrvatske iseljenike te njihovu integraciju s hrvatskim stanovništvom.

”Na osnovu višegodišnjih istraživanja, tvrdim da hrvatsko iseljeništvo nikada, ni prije ’90., ali ni poslije 1990. godine, nije bilo poželjno u Hrvatskoj, premda je ono uvijek pokazivalo veliku povezanost s domovinom. To se vidi po tome što hrvatski iseljenici nikada nisu prodavali svoju imovinu u domovini i što je gotovo uvijek dio obitelji ostajao u Hrvatskoj. Ljudi su odlazili jer su ih političke i gospodarske okolnosti prisiljavale na iseljavanje. No, oni su uvijek pomagali domovini. Nije, stoga, istina da hrvatsko iseljeništvo gubi interes za Hrvatsku. Istina je da je iseljeništvo spriječeno u pokušajima da se vrati i da ulaže u Hrvatsku. Mnogi su htjeli doći, ali su bili onemogućavani od strane udbaške strukture koja u njima vidi glavne neprijatelje. Bojali su se da sa sobom ne donesu zapadna demokratska iskustva i tržišne navike, zbog čega nisu poželjni u Hrvatskoj. Jer kada bi oni došli sa svojim iskustvima i navikama, onda ‘poduzetnici na hrvatski način’, često ponikli iz udbaško komunističkih struktura, ne bi imali šanse. Oni su, dakle, onemogućeni u povratku, što ne znači da su trajno odustali”, podvlači dr. Jurčević.

Hrvati su prepoznali osobu kojoj vjeruju

Dodaje potom da je često zadnjih godina bio u SAD-u te razgovarao s hrvatskim iseljenicima, pa mu je razumljivo da je dolazak Kolinde Grabar-Kitarović izazvao oduševljenje među tamošnjim Hrvatima.

”I prije tri-četiri godine iznimno su pozitivno govorili o njoj. U njoj su Hrvati u SAD-u prepoznali osobu kojoj vjeruju jer osjećaju da se razlikuje od udbaških struktura. Gotovo svi drugi, koji su dolazili iz Hrvatske, nisu pokazali istinski interes za njihovim povratkom u domovinu. Zato mene, kao istraživača, ne čude vijesti iz SAD-a, odnosno činjenica da su Hrvati iznimno toplo dočekali novu hrvatsku predsjednicu. Oni se poznaju od ranije. Predsjednica razumije njihov potencijal i zna kolika su oni dragocjenost za Hrvatsku. Sada, stoga, možemo očekivati da će Kolinda Grabar Kitarović pokušati otvoriti mehanizme da iseljenike još jednom potakne da pokušaju spašavati i obogatiti domovinu”, dodaje Jurčević.

Upozorava pri tom da taj proces neće ići lako i bez otpora.

Čeka ju pravo minsko polje

U kampanji Kolinde Grabar-Kitarović te u prvih petnaestak dana njezina mandata vidjeli smo strašno velike otpore novoj predsjednici, a pravo ‘minsko polje’ je čeka upravo na ovim temama. No, kada predsjednica vidi koliko je ovo duboko, trebala bi započeti proces promjena u državnim institucijama. Valjalo bi formirati posebno ministarstvo koji skrbi za iseljeništvo te mu dati široke ovlasti kako bi onemogućilo blokade iseljenicima od strane drugih institucija. Činjenica je da barikade i dalje postoje i bit će zanimljivo vidjeti kako će se predsjednica s time nositi. Neće biti lako jer su strukture, koje i danas vladaju Hrvatskom, još prije 1990. u hrvatskim iseljenicima prepoznale glavnog neprijatelja za sebe. Cijeli resori zbog toga su ‘brinuli’ o Hrvatima u inozemstvu. Zato će Kolindu Grabar Kitarović dočekati pravo minsko polje. No, važno je da nova hrvatska predsjednica nije dio tog sustava te da su iseljenici to prepoznali i da su spremni za suradnju i novi početak”, zaključuje dr. Josip Jurčević.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Milijan Brkić: Zakon je jasan – Otvaranjem istrage, saborsko povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom!

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić osvrnuo se jučer za Novu TV i HTV na temu saborskoga istražnog povjerenstva za Agrokor.

U Članku 4. Zakona o istražnim povjerenstvima stoji da će – ako je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju o kojem je prethodno osnovano istražno povjerenstvo – ono odmah prestati s radom.

Brkić je istaknuo da SDP i Most ovom problemu pristupaju neodgovorno, populistički i demagoški.

– Jako su dobro znali koja je sastavnica zakona, jednako kao što znaju da se istrage koje provode istražna tijela, DORH i policija, ne smiju kontaminirati bilo kojim drugim aktivnostima, a pogotovo ne aktivnostima zakonodavne vlasti. Zakon je tu jasan – otvaranjem sudske istrage, koja će evidentno uslijediti, rad povjerenstva prestaje.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Marko Jurič: Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Objavljeno

na

Objavio

Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Osim stila visokog letenja i niskog padanja, istog odvjetničkog ureda koji ih brani, radi li se tu o onom surovom hrvatskom primitivizmu, onoj umivenoj i loše prikrivenoj seljačiji?

Ima li tu nekih poremećaja ili dijagnoza koje počinju s riječju narcisoidnost? Sva su trojica vrlo inteligentni ljudi, a doveli se u jednako glupu situaciju.

Sanader se uspeo na vrhove hedonističkog cinizma pa se strmoglavio Čedi Prodanoviću u naručje. Vidošević se spustio u mračne odaje svojega doma, sladostrasno konzumirao sve što je doteklo, a kad je preteklo i on se otkotrljao u naručje Prodanovića, odnosno Jadranke Sloković.

Ivica Todorić se najdulje penjao i najviše uspeo čak do feudalnih Kulmerovih dvora s kojih puca pogled na kmetstvo, ali i njemu je započelo desetogodišnje razdoblje kada će jutra počinjati s Čedom Prodanovićem.

Zašto u Hrvatskoj ljudi ne čitaju malo više, primjerice Ivana Gundulića i njegovog Osmana, gdje kaže: ‘Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje’. Jer kandidata za ovaj klub Čedinih mušterija ima još, samo oni toga, na njihovu žalost, za sada nisu svjesni.

Navodno su rimski cezari nakon vojnih pohoda kada su Rimom prolazili ispod slavoluka pobjede, praćeni ovacijama svjetine u dnu kola imali šaptača koji im je govorio ‘ne zaboravi ti si samo običan čovjek’.

Možda to nije istina, ali je istina da ovi naši hrvatski cezari imaju gomilu šaptača koji ih uvjeravaju da su postali nadljudi, mesije, božanstva, superstari. A kad hrvatski cezari padnu onda hrvatski šaptači postaju USKOK-ovi pokajnici.

Možda je ovo faza prvobitne akumulacije kapitala, možda ono divlje doba pretpovijesti kada se stvaraju plemići. Čini se da to baš ne uspijeva jer do sada se još ni jedan nije stvorio.

Možda zato što tituli plemić prethodi titula vitez, a ona se stječe plemenitim djelima požrtvovnosti i junaštva. Hrvatski nadri plemići preskaču tu fazu. Draža im je metoda glembajevštine koja žrtvenike prepušta junacima.

Marko Jurič: Izgleda da je Agrokorov neboder bio azil za one koji su trebali završiti u Remetincu

facebook komentari

Nastavi čitati