Dižu se krediti da se financiraju osnovne životne potrebe

0

Kasne plaće, kasne i mirovine, jednostavno novca nema. Nema ga ni kod susjeda, a sve manje stiže i od rodbine iz inozemstva. I oni u posljednje vrijeme spominju nezaposlenost i recesiju. Ono što brine prosječnog građanina u BiH, kako preživjeti? Na vidiku je borba za biološki život, zapravo ona već odavno traje. Do novca se mora doći, a njega danas imaju banke. Jesu kamate visoke, ali, što se može!

Ulaze u minuse

Zbog sve težih ekonomskih uvjeta života, veliki broj građana, nažalost, dolazi u situaciju da se zadužuje u mikrokreditnim organizacijama, da ulazi u minuse na svojim računima ili pozajmljuje od rođaka i prijatelja. Među njima je dosta i onih koji zatvaraju jedan kredit podizanjem drugog, a to je, ukupno promatrano, samo odlaganje rješenja. Tako je ove godine evidentan sve snažniji trend podizanja nenamjenskih potrošačkih kredita, za financiranje svakodnevnih životnih potreba. Na takva zaduženja trenutačno otpadaju gotovo dvije trećine ukupnih kreditnih dugovanja bh. građana. Potvrđuju ovo posljednji službeni podaci Centralne banke BiH (CB BiH), koji u brojkama kažu da je na kraju svibnja ove godine ukupna kreditna zaduženost stanovništva iznosila 6,83 milijarde KM, dok se od ovog iznosa 4,06 milijardi odnosilo na nenamjenske potrošačke kredite.
Podaci CB BiH ukazuju i na to da se u BiH od kraja 2008. godine do kraja svibnja ove godine, uz razdoblja kratkih iznimki, bilježi konstantan rast kratkoročnog zaduživanja.
Naime, ukupna kreditna dugovanja stanovništva su prije četiri i pol godine iznosila 6,69 milijardi KM, od čega je iznos kratkoročnog kreditnog duga bio 3,39 milijardi KM. Jednostavna računica ukazuje na to da je iznos kratkoročnih zaduženja tada činio polovinu ukupne zaduženosti.
Da građani BiH svakog mjeseca sve više posežu za podizanjem nenamjenskih kredita kako bi platili režije, kupili zimnicu ili otišli na ljetovanje, nije velika novost. Ipak, činjenica da nenamjenski krediti u dvotrećinskom omjeru sudjeluju u ukupnoj kreditnoj zaduženosti građana BiH je, prema mišljenju stručnjaka, iznimno loš pokazatelj.

Teško i s plaćom

Ono što brine je to što je osim 14 posto onih koji su detektirani kao ekstremno siromašni još 60 posto stanovništva, pod efektom ekonomske krize u riziku da padne u siromaštvo. Prosječna plaća od 832 KM, i ne izgleda tako malo, nažalost, prosjek vara. Ako netko prima nekoliko tisuća, pa i desetaka tisuća maraka mjesečno, onim drugima ostaje da se bore kako preživjeti s nekoliko stotina maraka. Zna li se da veliki broj radnika ne prima redovito plaće, nije ni čudo što poseže za kreditom. Još teže je umirovljenicima, koji u RS mjesečno dobivaju 326,11, u FBiH 352,48 KM, također u prosjeku koji vara. No, ni tu nije kraj, ima ih i kojima je još teže. Vojska od pola milijuna nezaposlenih je “zavidna” onima koji primaju nekoliko stotina maraka, oni nemaju nikakvih primanja.

vecernji.ba

facebook komentari