Dječak u rodni list upisan kao Bosanac

3

Prošle godine, 20. travnja, Kemal Šalaka dobio je sina. Želio ga je, kako je rekao prijaviti kao Bosanca, navodi Federalna.ba.

Problemi su nastali na samom početku jer mu u Općini Centar to nisu dozvolili – opcije koje su se nudile bile: Bošnjak, Srbin, Hrvat ili ostali. Otac se odlučio na pravnu bitku. Odluka, koju je u ovom slučaju donijela Općina Centar Sarajevo, uslijedila je nakon žalbe koju je u ime Faruka Šalake podnio odvjetnik Nedim Ademović. Mali Faruk danas je u matičnim knjigama zaveden kao Bosanac, piše Federalna.ba.

PROMJENE SU MOGUĆE: Prvi “Bosanac” u matičnim knjigama u BiH

rodni list

[ad id=”40551″]

Nakon više od šest mjeseci pravne borbe, porodici Šalaka dozvoljeno je da u rodni list svog djeteta, u rubriku “nacionalnost”, upišu “Bosanac”. Odluka koja je donešena u ovom slučaju omogućava svima da se nacionalno izjasne i kao Bosanci i Hercegovci

Odluka, koju je u ovom slučaju donijela Općina Centar Sarajevo, je uslijedila nakon žalbe koju je u ime Faruka Šalake podnio advokat Nedim Ademović. Naime, Faruk je rođen u aprilu 2014. godine. Pri registrovanju djeteta, njegovi roditelji željeli su u rubriku “nacionalnost” upisati “Bosanac”, što nije bilo moguće (a o čemu je Slobodna Bosna pisala u broju 914)

Ova diskriminatorna praksa omogućena je 2012. godine na nivou Federacije usvajanjem Zakona o matičnim knjigama koji je nalagao da se pri registraciji djeteta, pored osnovnih podataka, ispuni i rubrika “nacionalnost i državljanstvo”. Zakon je ostavio mogućnost da rubrika ostane neispunjena, ali ukoliko roditelji napišu posebnu izjavu. Praksa u matičnim uredima je bila da su matičari zahtijevali od roditelja da se izjasne u ime svoje djece o njihovoj nacionalnosti, nudeći im kao opcije samo one kategorije koje poznaje Ustav BiH. Ukoliko bi roditelji željeli – kao u slučaju porodice Šalaka – da upišu drugačiju nacionalnost, to nije bilo moguće. Donošenjem ove odluke, to više neće biti tako.

“Ova odluka ima veliki značaj za građane BiH. Naime, ona znači da se građani, u zvaničnim evidencijama države, imaju pravo izjašnjavati ne samo u etničkom smislu, već i u širem, nacionalnom smislu, u smislu pripadnosti državi BiH. Ova odluka ne znači negiranje etničke pripadnosti, već mogućnost legitimisanja građana kroz jedan drugi, opći indentitet. Prema tome, ne radi se o odluci koja ostavlja mogućunosti ili-ili, već i – i! To je ujedno i potvrda Bosne i Hercegodine kakva bi trebala biti, a to je stvaranje multiidentiteta koji jedan drugog ne isključuju.Vrlo je bitno za svaku državu da se građani mogu i pravno s njom identificirati”, kaže za Slobodnu Bosnu advokat Nedim Ademović.

U slučaju porodice Šalaka, općina je morala donijeti odluku kojem je odobreno da Faruka naknadno upišu kao Bosanca, što su i uradili.

Predhodna praksa, smatra advokat Nedimović ali i drugu pravni stručnjaci, bila je diskriminatorna. „To je potpuno neprivatljivo, i pravno i etički. Nacionalnost nije primodijalno određenje ličnosti, i ako se izjašnjavanje po toj kategoriji nameće na bilo koji način, to je nasilje i kršenje temeljnih ljudskih prava“, rekla je za Slobodnu Bosnu u maju pravna ekspertica Džamna Duman sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

„Generalno govoreći, sam termin nacionalnost je prilično neprecizno definiran i postavlja se pitanje šta on znači?”, rekao je Midhat Izmirlija, viši asistent Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, “Nacionalnost i pripadnost etničkoj grupi jesu prilično subjektivna kategorija i pitanje ličnoga identiteta. Uz to, u Zakonu stoji da sticanjem punoljetstva osoba može promjeniti nacionalnost koju su roditelji iskazali pri registraciji. Roditelji naravno imaju pravo odrediti se za dijete, ali, prema Konvenciji o pravima djeteta, to mora biti vođeno najboljim interesima djeteta. Postavlja se pitanje da li je ova praksa stvarno najbolji interes djeteta? Kako god bilo, prema zakonu nakon punoljetsva osoba to može promjeniti. Postavlja se pitanje koliko puta će neko to mijenjati? Na kraju krajeva, postavlja se pitanje i šta ako prije punoljetstva roditelji žele drugu nacionalnost dati djeteteu? Onda opet idu u matični ured pa valjda opet daju izjavu?“

Izmirlija uvođenje ovakve prakse smatra političkim pitanjem. „Postavlja se i pitanje da li je to prebrojavanje koliko je ko koga rodio? Jer ne mogu drugačije da shvatim šta bi to moglo biti.“

Odlučnost porodice Šalaka i advokata Ademovića promijenili su ovu praksu. Ostaje da vidimo kako će se to poštovati u praksi.

facebook komentari

  • Herceg-Bosna

    balijska posla, bosanac oooooooooooooo
    dobro nije upisao turčin ili taliban,,

  • peppermintt

    neka je tko mu je kriv što ne zna tko je , samo problem je što bi sad htjeli nametnuti to ostalima, e ne može

  • e svašta

    Nacionalnost: Sarajlija