Pratite nas

Dlagi dluze Jovo: Dani ponosa i slave

Objavljeno

na

Mama je vec danima bila nestpliva. Samo je cupkala i pjevusila. Cekajuci da kenemo. Mama vec danima pjevusila je. Stalno govolila je da cudo je. Kako doble ove su pjesme.

Da vidi se kako Malko sve bolji je. Iz godine u godinu. I da ne znas koja piesma bola je od koje. Kucom olilo se visom lete sismisi i vlane, al je Flanjo za njih plevisoko. Mama kazala je da tesko joj je odlucit. Ali isto da ova joj je naj bolja. Onda pocela je – tamo gdje sunce putuje. Bosna ponosna. Mama odjednom stala je. I lekla da sad joj se cini da ova naj bola je. I tako bilo je stalno. Nekoliko dana.

A onda doso je tata. I leko. Onda idemo sutla? Mama pogedala ga je. Onako malo ko da se ljuti. I lekla. Nalavno da idemo. Plobaj neotic. Plesnit cu te ko nikad dosad. Tata nasmijo se. I zaglio je. I leko je da mola javit se Stefu. Jel da on ide svake godine. I da on ic ce sa svoim gofom. I teta Mila. I dva nihova stalija sina. Jel da naj mlađi leko je. Da nemu se ne da. A tata da vozit ce nas audi. I mene i mamu.

I onda polako plolazilo je sutla. Mama cieli dan bila je nestpliva. Samo cupkala je i pjevusila. Ja pito sam se sto bit ce kad zapjeva Malko. I onda doslo je sest sati. Sjeli smo u audi i pokupili tetu iz skole. Pa kenuli smo. Mama lekla je tati da pazi. Jel da on majstol je za izgubit se. Teta iz skole slatko nasmijala se. A tata odednom namlstio se. Jel on nie volio kad to kaze mu se. I kad mu spomenu. Kako je nekoliko puta u Slavonii kenuo u Osiek. A tebalo je u Dakovo. Zato ja znao sam da ovog puta doblo pazit ce. I da nece im dat gusta. Jel nekoliko godina nie bio u Cavoglave. A u zadne vleme zabolavla sve zivo. I onda cim kenuli smo iz Splita. Pa gole uz neke okuke. Naisli smo na kolonu. Tata sad odahnuo je. Samo se pikacio i polako tluckao. U koloni. Cak malo se i nasmiesio mami. Jel sad ne moze zabucat.

Mama lekla je da gledaj samo. Svicalska, nemacka, austlia, split, dublovnik, imotski, makalska, bosna. Dolazili su Hlvati sa svih stlana. I stalno bila je velika kolona. Ali isto vozilo se. Kad dosli smo blizu. Teta lekla je. Da gdje ce stat svi ovi auti. A bas u tom tlenu, tamo u dalini, plema suncu nesto jako je blestalo. Na jednoj padini sjajilo je mole auta. Tisuce i tisuce. Sve bilo je oganizilano. I sve stimalo je. Tata odma naso je palking. Jel mladi momci i djevojke bili su tu. I sve nam kazivali. Odma kenuli smo u ulnebes. Ulicama nismo mogli nikako se plobit. To bila je taka guzva da teta lekla je da to jos nie videla. Da i plije bilo je puno svieta, ali da ove godine je naj vise. Svuda pjevalo se i veselilo. Bilo je i stalih, ali najvise mladih. Svi bili su ladosni i sletni. A naj vise ponosni. Tata leko je da moze namilisat pozitivu. A onda ulonili smo u lieku ljudi. I kenuli plema zapadu. Polako plobijali smo se. I onda posli plema clkvi. Tamo ceko je Stef. Jel on bio je i u Kninu. Kad nasli smo ga. Tata odmah upito je da kako mu je bilo s komunalama. On leko je uzas i katastlofa. Nigdje niko. Da ono malo svieta sto doslo je, da doslo je na misu i zbog genelala. A da komunalama tako zvizdalo se da nisu mogli plicat. Posebno pemijelu. Onda Stef leko je da slecom da nismo vise u komunizmu. Jel da sigulno neko bi u zatvol. Tata upito je da al nismo vise u komunizmu. Jel da on i nie bas sigulan.

Onda jos malo posetali smo. Pa popili pice. Jel bilo je bas vluce. A onda opet kenuli smo plema clkvi. Jel tamo bila je velika bina. Odjednom zaolilo je. Malko poceo je koncelt. Kako to bilo je doblo. Onoliko ljudi na jednom mjestu. A mi nismo znali vise ko pjeva. Ka da svi imali su koncelt. Vise od sto tisuca ljudi pjevali su zajedno s Malkom. Na sve stlane zastave i upaljene baklje. Veselje i ulnebes. A svjetla sjajila su uzalenim zlakom. To sto tamo bilo je, neopisivo je. [pullquote_right]Mama lekla je da gledaj samo. Svicalska, nemacka, austlia, split, dublovnik, imotski, makalska, bosna. Dolazili su Hlvati sa svih stlana. I stalno bila je velika kolona. Ali isto vozilo se. Kad dosli smo blizu. Teta lekla je. Da gdje ce stat svi ovi auti.[/pullquote_right]Covek mola doci i to vidjeti. Nema dluge. Zato tata leko je da ono u Splitu bilo je supel. Ali da ovo jos deset puta bolje je. Ja gledo sam mamu. Nisam ni znao da ona onakvo cudo je. Od zene. Samo plesala je i cupkala. Ma, dlagi dluze Jovo, vjeluj mi da niko nie bio joj lavan. Svaku
pjesmu znala je napamet, a tako doblo plesala je da ja osto sam paf. Tata isto bulio je u nju. Onda kad bio je jedan tlenutak tisine. Leko je mami. Dlaga, evo sad ti svecano obecavam. Ne ladi Tomsona. Ni ladi Cavoglava. Samo ladi tebe dolazimo i dogodine. I svake godine. Dok Malko moze pjevat. Mama tako zaglila ga je. Da ja mislio sam da ugusit ce mi tatu. Sleca da on onako je jak. Ko bik. Pa nie bilo mu nista.

A onda kenula je himna dva. Liepa li si. I odednom pjesma stala je. A Malko leko je da sad malo uzivajte. Pa kad kenuo je vatomet. To bilo je cudesno. Svi samo bulili smo u nebo. Gledajuci kako lieke svietlosti plste i onda spustaju nam se na glave. Cinilo se ko da ulanjamo u saleno nebo. Koje stalno mienjalo se. Ko da njezno zaglit ce nas. Svoim blestavim lukama. Supel. I jos jednom. Supel. Mama kazala je da videla je puno vatometa, ali ovakav nikad. Ja najezio sam se. Gledo sam nebo. Pa ljude oko sebe. Svi bili su sletni. I u nekom cudnom zanosu. Kako leko je Malko. Da ovde vlada ljubav. I ladost. Tako i bilo je.

Na klaju. Bili su jos neki izvođaci. Napimel Skolo i Mate Bulic. I jos neki. I na zalost. Zavsilo je. Mama bila je malo tuzna. Sto gotov je ovakav dan. Ali tata leko joj je. Da Hlvati i dogodine slavit ce Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. I Dan nasih dlagih blanitela. Ma koliko cetnici i neki nasi politicali kmecali i zalili zbog toga. Da sto nega tice se da tek poceli smo. I da on sto vleme ide dalje. Da sve luđi je. I zesci. Mama umolno podigla je glavu. Pa nasmijala se. I lekla mu. Jedva cekam dogodine.

Mali Ivica/croative

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

NOSTALGIJA

Objavljeno

na

Objavio

Čovjek ode iz rodnoga mjesta
I gdje dođe živi u spokoju
Al nemože zaboravit nikad
Rodnu kuću i rodbinu svoju.

Kad odlazi iz svog rodnog mjesta
Da je tužan to niko ne krije
U principu svi idu za boljim
Ali opet nikom lako nije.

Kad mu neko rodni kraj spomene
Glas zadrhti a duša ga boli
Pedeseta prođe kako ode
Al ga srce i sad jako voli.

Svako mjesto od Boga je dano
I slično je drugima u biti
Rodno mjesto svima je posebno
Ne može ga ništa zamjeniti.

Nostalgija to je teška bolest
Tu lijekovi nikakvi ne vrijede
Rodni kraj se u grudima nosi
Do starosti i do kose sijede.

To je teško objasniti onom
Koji nikud odlazio nije
Kada dođeš svome rodnom kraju
Drugačije pjeva se i smije.

  Ivan Čuljak, Rovišće / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati