Pratite nas

do 2022 godine nove tri države u BiH?

Objavljeno

na

Nijemci su prije dvije godine najavili da će do masovnih prosvjeda građana doći 2015. zbog nesposobne i korupcijom opterećene vlasti.

Ako se u sljedećem razdoblju ne naprave žurne i korjenite reforme, BiH ulazi u posve neizvjesnu situaciju čiji bi krajnji ishod mogao biti raspad, kako su prognozirali stručnjaci okupljeni oko njemačke zaklade Fridrih Ebert Stifung u publikaciji pod nazivom “Bosna i Hercegovina 2025.: Scenariji budućeg razvoja događaja”. Dokument, čiji je sadržaj prije dvije godine odjeknuo u regiji, predviđa nekoliko scenarija razvoja budućih političkih, ekonomskih i sigurnosnih prilika u BiH, a u jednom od njih prognozirani su masovni prosvjedi građana koji su se, prema njihovim simulacijama, zbog loše ekonomske politike, korupcionaške vlasti, trebali dogoditi 2015. godine.

[pullquote_right]Do 2022. treba održati ‘Dayton 2’ na kojem će se BiH podijeliti na tri dijela[/pullquote_right]

Odvajanje republika

U scenariju kojim se bavi Zaklada Fridrih Ebert Stifung, između ostalog piše: “Nakon posljednjeg vala krize 2015.godine, EU je pokazao veliki interes za stabilizaciju posljednjeg problema u regiji. Međunarodna zajednica i same zajednice u BiH vidjele su mirni razlaz, kao što je to postignuto u nekim drugim zemljama, kao jedino moguće rješenje. Bošnjački politički predstavnici i većina bošnjačkog naroda bili su sve više frustrirani zbog stalnih neuspjeha u nastojanjima da se zemlja održi cijelom i pomirili su se s činjenicom da se dvije od tri etničke zajednice ne mogu identificirati sa svojom državom BiH”, piše između ostalog u studiji.

Nove tri države u BiH

“Postignut je dogovor između EU-a, SAD-a i Turske da se pokrene postupak disolucije. Rezultat pregovora bila bi konferencija održana 2022. pod nazivom “Dayton 2” koju potpisuju čelnici triju konstitutivnih naroda u BiH uz pomoć EU-a i NATO-a”. Nakon svega stvorene bi bile, piše u studiji, tri nove države tako što bi se poštovala granica RS i dvije skupine županija, jedna s bošnjačkom i druga s hrvatskom većinom. Srebrenica bi bila proglašena eksteritorijalnim distriktom sa statusom memorijalnog centra. Nova bosanska država zadržala bi pravni kontinuitet prethodne države, uključujući sve diplomatske misije u inozemstvu. U slučaju takvog razvoja scenarija, međunarodna zajednica bi trebala organizirati investicijsku konferenciju za nove države i pokrenuti njihovo gospodarstvo. Kako bi na početku spriječili moguće konflikte između etničkih skupina koje od sada žive u tri države, trebali bi se vojno angažirati, prognozirali su u Zakladi Fridrih Ebert Stifung.

VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

(VIDEO) Verbalni okršaj Marasa i Radina u Saboru: Kaj ćeš ti meni govoriti da sjednem!?

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom današnje sjednice Sabora došlo je do svađe SDP-ova Gordana Marasa s Furiom Radinom koji danas predsjeda saborskom sjednicom.

Maras je pokušavao odgovoriti ministru obrane Damiru Krstičeviću, koji ga je, među ostalim, pitao da li je služio vojni rok.

Radin Marasu nije dopuštao da se za to koristi institutom povrede Poslovnika tvrdeći da to ne može učiniti na izlaganje ministra.

Maras je odbijao sjesti nakon što mu je Radin uskratio riječ i dao riječ Željku Glasnoviću.

I HDZ-ovi zastupnici su Marasu  iz klupa također dovikivali da sjedne. “Neću sjesti! Kaj ćeš mi ti govoriti da sjednem?”, govorio je Maras no na kraju je sjeo. Iako je još jednom dignuo ruku da se javi za riječ, to mu nije bilo dozvoljeno.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom

Objavljeno

na

Objavio

Na početku drugog dana posjeta Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s premijerom Dmitrijem Medvedevom.

Nakon što se jučer sastala s kolegom Vladimirom Putinom, koji je prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, danas je očekuje i niz drugih susreta. Tako će se sastati s predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, rekla je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Na forumu u Moskvi 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.

Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova. Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Velik dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa. Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, posebice na području gospodarstva.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine porasla je za 64 posto, rekao je Putin. “Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. S obzirom na to da Rusija pokazuje velik interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koji je omogućio lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada velik interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane potvrđeno je sudjelovanje njih 245.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati