Pratite nas

Dodik i Čović našli rješenje, traže odgovor bošnjačkih stranaka

Objavljeno

na

Predsjednici HDZ BiH i SNSD-a, Dragan Čović i Milorad Dodik, najavili su u utorak kako će se uskoro odlučiti s kojim će bošnjačkim strankama nastaviti suradnju, što će ovisiti o eventualnom dogovoru o provedbi nekih od ključnih reformi u Bosni i Hercegovini.

[dropcap]N[/dropcap]akon sastanka u Banja Luci, Čović i Dodik pozvali su bošnjačke političke stranke da se očituju o mogućim rješenjima za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić-Finci’.

Čović je međutim istodobno inzistirao da dio “paketa” promjena ustava, odnosno izbornog zakona, mora biti i uvođenje mehanizama koji će jamčiti da se hrvatski narod neće moći preglasavati u izbornom procesu.

Riječ je o tome da se provede raniji dogovor da Bošnjaci neće moći Hrvatima birati njihove predstavnike, kazao je Čović i dodao kako je onaj tko prihvati rješenje kada je u pitanju presuda partner HDZ-a odnosno SNSD-a.

Dodao je kako je o svemu već razgovarao s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem, a obavit će i razgovore s čelnicima SDP-a BiH.

I Milorad Dodik je kazao kako njegova kao i ostale stranke iz Republike Srpske inzistiraju na takvom rješenju za provedbu presude “Sejdić-Finci”, koje će osigurati da jedan narod neće drugome birati predstavnike u tijelima vlasti.

Za nas je otvorena mogućnost da o tome razgovaramo sa svima, kazao je Dodik.

S druge strane, predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija, upitan o današnjem sastanku predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, te sinoćnjem s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem, kazao je novinarima da nije informiran o ovome danas, osim “nekih šturih vijesti koje su dosta necjelovite”.

Ono što me malo začudilo, da se na neki način ovdje traži partner za realizaciju „prudskog sporazuma“. Ako je to partner za realizaciju „prudskog sporazuma“ onda zna se tko je tu partner za Prud i nema nikakvih problema, mi ćemo biti i u Parlamentu i svugdje protiv toga jer za nas je „prudski sporazum“ davna prošlost. I ukoliko je ovo javni natječaj za partnera u „prudskom sporazumu“ to je javni natječaj na koji SDP nema namjeru na bilo koji način u tome sudjelovati, kazao je Lagumdžija.

Na novinarsko pitanje hoće li razgovarati s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, Lagumdžija je odgovorio da on s Čovićem ima stalnu komunikaciju, kao i s Dodikom, Radončićem i čelnicima stranaka koje podržavaju aktualno Vijeće ministara BiH.

Vama je dobro poznato da je trenutno potraga za rješenjem „Sejdić-Finci“. Postoji nekoliko prijedloga koji su u proceduri. Postoji prijedlog SNSD-a koji je u parlamentarnoj proceduri. On je na određen način problematičan za HDZ. Ne znam jesu li o tome danas razgovarali, je li se HDZ složio sada s prijedlogom SNSD-a ili je SNSD odustao od svog prijedloga, to ne znam, kazao je Lagumdžija.

On je ponovio da je za SDP neprihvatljivo asimetrično rješenje.

Ako postoje stranke ovdje, kao što je SDA, koje su spremne ući u asimetrična rješenja, mi smo protiv toga i onda oni mogu biti „prudski asimetrični partner“ kome god hoće, kazao je Lagumdžija.

Provedba presude “Sejdić-Finci” ključni je uvjet kojega BiH mora ispuniti da bi nastavila s procesom europskih integracija.

Promjena ustava odnosno izbornog zakona kojom bi se osiguralo da pripadnici nacionalnih manjina mogu biti kandidati za članove predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta pretpostavka je za stupanje na snagu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između BiH i Europske unije i pretpostavka da ta zemlja podnese molbu za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU.

Iako su se sami obvezali da će dogovor o ovome postići najkasnije do početka lipnja, čelnici sedam najutjecajnijih političkih stranaka u BiH to nisu uspjeli učiniti, a kriza se u međuvremenu se produbila.

bljesak

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati

Kolumne

Maras se ponaša kao da nije imao veze s Agrokorom! On bi trebao biti objektivan u Povjerenstvu?

Objavljeno

na

Objavio

(“Da je Todorić godinama iz sjene upravljao Hrvatskom, svima je jasno. Postavljao je svoje ljude u ministarstva i vlade, u novčarske institucije, uprave raznih fondova, držao je u šaci medijske vlasnike. I upravo stoga sada cijelu priču želi prebaciti na politički teren, nadajući se da će se nekim vremenskim odmakom po modelu ‘svi su znali – svi su krivi’ na njega zaboraviti te da će se javnost zabavljati brčkajući se u muljavim lokvicama domaćeg političkog jada”. Silvana Oruč Ivoš)

Iz sigurnosti nekakve rezidencije negdje u Londonu,  nakon što je godinama upropaštavao hrvatsko gospodarstvo, a zbog čega je započela istraga zbog sumnje u ozbiljno kazneno djelo, Todorić nastavlja s pisanjem blogova.

Tako konačni početak otapanja vrha sante leda (kad je u pitanju neviđeni gospodarski kriminal) nekadašnji Gazda, a danas bloger, bezbrižno naziva ‘političkom predstavom za javnost u režiji najviših državnih dužnosnika’.

Istodobno moralizira kako ljudi koji su zadržani na ispitivanju u istražnom postupku nisu ništa krivi, jer je riječ o vrhunskim gospodarstvenicima, a ako postoji i najmanja odgovornost, a on je siguran da je nema, onda je ona isključivo njegova.

No, naravno, unatoč tom uvjerenju, Todoriću ne pada na pamet pojaviti se u Hrvatskoj, na čijoj je grbači posljednjih dvadeset godina lijepo živio, da odgovori na ono što zanima Državno odvjetništvo, vjerovnike koje je pljačkao, ali i ukupnu javnost. I nemojmo se zavaravati, ako ne bude prisiljen, ni Todorić niti njegovi sinovi, koji se također terete u procesu, neće to učiniti. Jer što će reći suočeni s dokazima? Kako će opravdati golemo bogatstvo kojim su raspolagali, od otoka Smokvice do Kulmerovih dvora, a čime su se, već je dokazano, koristili nezakonito.

Todoriću je, stoga, preostalo jedino izigravati žrtvu političkog progona, optuživati državu i Vladu kako su mu oteli obiteljsku tvrtku, iako je istina da je tvrtka u vlasništvu vjerovnika… Brojnih malih i srednjih poduzeća koje je Gazda godinama beskrupulozno vukao u propast. Todorić se iz svoje londonske rezidencije, a teško da je tamo otišao siromašan kao crkveni miš, sada drsko pravi kako ne postoje pronevjere u financijskom poslovanju, da nisu otkrivene milijunske „grješke“ u vođenju trgovačkih poslovnih knjiga, da nije otkriveno krivotvorenje isprava… Šteta je tolika da ni ukupna vrijednost tog Todorićeva koncerna nije dovoljna da se vrate svi Gazdini dugovi.

Da je Todorić godinama iz sjene upravljao Hrvatskom, svima je jasno. Postavljao je svoje ljude u ministarstva i vlade, u novčarske institucije, uprave raznih fondova, držao je u šaci medijske vlasnike. I upravo stoga sada cijelu priču želi prebaciti na politički teren, nadajući se da će se nekim vremenskim odmakom po modelu ‘svi su znali – svi su krivi’ na njega zaboraviti te da će se javnost zabavljati brčkajući se u muljavim lokvicama domaćeg političkog jada. Dakako da moraju odgovarati svi koji su mu na bilo koji način pogodovali, a mnogi jesu, bez obzira na političku boju. Ali Gazda je prvi na toj podugoj listi.

S druge strane, ima i jakih igrača kojima ne paše Todorićev pad. Jer je jasno da bi taj za sobom mogao povući mnoge. U tom kontekstu zanimljivo je gledati kako i Todorić i glavna oporbena stranka žele isto. Žele saborsko istražno povjerenstvo, iako znaju da za njega nema zakonskog utemeljenja nakon što je krenula kaznena istraga. Uostalom, znaju i jedni i drugi da ni jedno istražno povjerenstvo nikad ništa nije riješilo pa zašto bi ovoga puta bilo drugačije. Najbolje je cijeli slučaj pretvoriti u sapunicu, a onda jednostavno jednog dana oprati ruke i krenuti ispočetka.
Možda se tome nada i Gordan Maras koji je prije četiri-pet godina kao ministar i član Nadzornog odbora HBOR-a šakom i kapom dijelio kredite, iako se već i tada znalo da puno toga s Agrokorovim poslovanjem nije u redu, a što je ovih dana neovisna revizija i potvrdila. Danas se, pak, Maras ponaša kao da su Agrokorovi problemi počeli tijekom posljednje godine dana, a ne puno, puno prije. I kao da on s tim nema nikakve veze!? Možda Maras hoće da javnost zaboravi kako je za vrijeme svog ministrovanja žestoko gurao i radio političke pritiske – o čemu su svojedobno svjedočili pojedini članovi skupštine HGK – da tadašnji potpredsjednik Agrokora Damir Kuštrak postane predsjednik Hrvatske gospodarske komore. I sad je taj Maras član saborskog istražnog povjerenstva u slučaju Agrokor, a mi bismo trebali vjerovati u to da će s takvim repovima iza sebe Maras biti objektivan?! I pošten?!
Naprotiv, svima je jasno da je Maras u tom tijelu veliki uteg SDP-u pa u tom kontekstu i ne čudi Bernardićevo forsiranje priče o navodnoj nagodbi s Todorićem. Kad se sve zbroji i oduzme, nagodbu u tom smislu mogli su imati samo oni koji su s Todorićem tikve sadili. A tu SDP nije imun. Upravo suprotno.

Silvana Oruč Ivoš/Hrvatsko Slovo

facebook komentari

Nastavi čitati