Connect with us

Dodik se ponovo svađa s američkim veleposlanikom

Published

on

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo se u srijedu otvoreno posvađao s veleposlanikom SAD u Bosni i Hercegovini Patrickom Moonom koji uskoro odlazi, ovoga puta povodom Moonovih kritika Dodika zbog njegovih napada na Sud i Tužiteljstvo BiH.

“Kada se sabere ukupan trogodišnji odnos veleposlanika Moona prema RS-u mogao bih zaključiti da će kod mene ostati upamćene kao najlošije godine američkog prisustva u BiH”, stoji u Dodikovoj pisanoj izjavi dostavljenoj medijima.

Američki je veleposlanik na svom internetskom blogu u utorak objavio tekst [toggle_box title=”tekst” width=”600″]Veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u BiH Patrick S. Moon, objavio je na svom blogu komentar o bh. pravosuđu u kojem ističe da su ključni element svake uspješne, stabilne i moderne zemlje jake pravosudne institucije koje jednako poštuju i politički lideri i građani, te da bez tih institucija i mogućnosti njihovog funkcioniranja na način koji je u skladu s demokratskim principima i zakonom, nijedna država ne može očekivati uspjeh.

– Na moje veliko razočarenje, ponovo vidim da su pravosudne institucije državne razine, koje su temelj stabilne Bosne i Hercegovine s težnjama k punoj integraciji u Europu, meta napada političkih lidera iz Republike Srpske, naveo je Moon.

On naglašava da Tuiteljstvo i Sud BiH funkcionišu i da su međunarodni sudovi obje institucije priznali kao legitimne.

– Građanima se ne mora uvijek svidjeti, niti se uvijek moraju slagati s konačnim odlukama suda. Ali, u društvu koje je zasnovano na vladavini zakona, svi građani moraju poštovati sudske odluke. Ne postoji opcija u kojoj političari mogu birati i odlučivati koju će sudsku odluku poštovati, a koju ne, tvrdi Moon.

On je podsjetio da je nedavno u njegovoj zemlji jedan sudski slučaj izazvao snažne emocije na obje strane, ali je predsjednik Obama, koji je dao naslutiti da on osobno nije zadovoljan ishodom, jasno rekao da je porota nakon vijećanja donijela odluku i da je ona konačna.

– To je bit političkog liderstva: podrška pravosudnom sustavu i u slučajevima kada osobno imate drugačiji stav. Oni koji žele srušiti legitimne institucije pravde krenuli su opasnim putem, putem koji nas vodi još dalje od nje – pojašnjava Moon.

On smatra da je ironično da primjer koji se trenutno navodi kao dokaz neuspjeha pravosudnih institucija BiH zapravo dokazuje da su te institucije legitimne i funkcionalne.

– Govorim o predmetu Maktouf za koji je Europski sud za ljudska prava (ECHR) nedavno donio odluku po žalbi na presudu Suda BiH za ratne zločine počinjene 1992. i 1993. ECHR je utvrdio da postoji problem s izricanjem presude zbog primjene određenog zakona u ovom slučaju, ali se iznimno potrudio da naglasi da je samo to bio predmet njihovog razmatranja, napisavši “predmet razmatranja stoga nije bila zakonitost njihovih presuda, nego primjena različitih okvira za izricanje presuda za predmete ratnog zločina”. Nadalje, ECHR je utvrdio da nema razloga sumnjati u neovisnost međunarodnih sudaca državnog suda, te je dodatno utvrdio da je bilo u skladu s zakonom da su neki optuženi procesuirani na državnoj, a neki na entitetskoj razini – precizirao je Moon.

Po njegovom mišljenju, ovom odlukom je data snažna podrška pravosuđu državne razine BiH, s jasnom konstatacijom da ono efikasno može procesuirati predmete ratnog zločina a svaki političar koji nastoji koristiti presudu u slučaju Maktouf kako bi sugerirao da su ove institucije dokazano nelegitimne, bezočno ignorira činjenice iz presude koje govore upravo suprotno.

– Ove napade na pravosudne institucije državne razine vidimo onakvima kakvi oni jesu: oni predstavljaju strah od legitimnih institucija koje bi nekad mogle političare pozvati na odgovornost zbog onoga što rade. Kao što je predsjednik Harry S. Truman jednom rekao: ”To je stari politički trik: ako ih ne možeš uvjeriti, zbuni ih.” Građani BiH zaslužuju bolje od ovih političkih igara i nastojanja da se ljudi zbune i prevare. Zaslužuju političare koji poštuju vladavinu zakona i institucije koje garantuju njegovu provedbu. Zaslužuju lidere koji prihvataju pravosudne i druge institucije kao temelj stabilne, demokratske i prosperitetne zemlje kakvu njeni građani toliko žele – napisao je na svom blogu veleposlanik Moon[/toggle_box]

u kojemu je optužio vodstvo RSda iz političkih pobuda pokušava dovesti u pitanje opstanak suda i tužiteljstva na državnoj razini ne bi li izbjegli mogući kazneni progon.

“To je strah od legitimnih intitucija koje bi političare mogle pozvati na odgovornost zbog onoga što rade”, napisao je Moon.

Istaknuo je kako vladavina prava nema alternativu te je podsjetio i na nedavni slučaj u SAD u kojemu je sud oslobodio osumnjičenog za ubojstvo jednog tinejdžera afro-američkog podrijetla kada je i predsjednik Barcak Obama dao naslutiti da nije zadovoljan takvom presudom no jasno je rekao da je odluka suda konačna.

Očevidno se osjećajući i osobno prozvanim Dodik je Moonu odgovorio u svađalačkom tonu predbacivši mu što i u “posljednim danima svog mandata drži lekcije RS-u”.

Konstatirao je kako Daytonski sporazum ne predviđa postojanje suda i tužiteljstva na državnoj razini te se te institucije stoga imaju smatrati ilegalnima.

RS smatra da se mora poštovati Ustav BiH i da su “Tužiteljstvo i Sud BiH kao dio pravosudnog sustava umjetno nametnuti izvan ustava i Daytonskog sporazuma. To svakako veleposlanik Moon nije trebao zaobići, ako je želio punu istinu”, poručio je Dodik ističući kako će nastaviti borbu za ukidanje pravosudnih tijela na državnoj razini.

Američki je veleposlanik ranije otvoreno optužio Dodika da je glavni krivac da BiH nije napredovala na putu u NATO jer se protivio postizanju sporazuma o dodjeli imovine oružanim snagama i ministarstvu obrane BiH nužne za njihovo funkcioniranje.

Moon je također izjavio kako su mu susreti s Dodikom postali “frustrirajući” jer predsjednik RS-a na jednom sastanku kaže jedno da bi se potom ponašao i govorio na sasvim drugi način kršeći data obećanja.

dnevno.ba

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading