Pratite nas

Događaji

Dogovor Josipovića i Grabar-Kitarović: Nova predsjednica od danas u Vili Weiss

Objavljeno

na

Primopredaja predsjedničke dužnosti između predsjednika RH u odlasku, Ive Josipovića i izabrane predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ipak će biti obavljena u znatno mirnijim i primjerenijim okolnostima no što je do prije koji dan izgledalo zbog dramatike s eventualnim preseljenjem Ureda predsjednika u Visoku ulicu. Da su “ratne sjekire” zakopane, potvrđuje i vijest da će od ponedjeljka izabrana predsjednica i njezin tranzicijski tim dobiti primjereni “prijelazni” ured i to u rezidencionalnoj Vili Weiss, koja se nalazi na Gornjem Prekrižju sjeverno od Ureda predsjednika na Pantovčaku. U četvrtak i petak prebacivan je dio opreme i materijala potrebnih tranzicijskom timu. A izgledalo je da će sve proći znatno neugodnije, jer se na kraju K. G. Kitarović morala smjestiti u, istina jednom od vodećih zagrebačkih hotela, Sheratonu, no to je ipak hotel.

rivremeni ured predsjednice ovih je tjedana glumio predsjednički apartman na 6 katu, a glavni je problem bio sigurnosni, s obzirom na to da je K. G. Kitarović već sada štićena osoba II. kategorije, a I. kategorije kad stupi na dužnost. Do ovog rješenja došlo je u pregovorima između dosadašnjeg i nove predsjednice, koji su dogovorili da i primopredaja poslova između njihovih savjetnika prođe u jednakoj, korektnoj atmosferi. S time da bi, računaju u tranzicijskom timu predsjednice, preuzimanje poslova od postojećih savjetnika predsjednika moglo potrajati i sljedećih desetak dana.

Najopsežniji, pa i najvažniji dio primopredaje odvijat će se između dva savjetnika za nacionalnu sigurnost, dosadašnjeg, Saše Perkovića i budućeg, Josipa Buljevića, jer ovdje će se, uz ključeve doslovce predavati i državne tajne, dokumenti i arhivi. U Vilu Weiss se, osim izabrane predsjednice na desetak dana, do “pravog” preseljenja u Vilu Zagorje, seli i nekolicina ključnih ljudi tima te neki savjetnici. No, još je bolje ne nagađati koja su to imena, jer za neka već objavljena imena još se sa sigurnosti ne može reći da će oni doista i biti postavljeni. Naime, razgovori s mogućim kandidatima i dalje su u tijeku. Prelaskom na Gornje Prekrižje, koje se dodiruje s prostorom predsjedničkog teritorija na Pantovčaku rješava se problem sigurnosti izabrane predsjednice. Riječ je o vili nastaloj na mjestu bivših vila zagrebačkih poduzetnika. Vila Weiss izgrađena je 1890. i bila je ljetnikovac trgovca Aleksandra Weissa, a prema, tvrdi se projektima Hermanna Bollea. No, nalazila se stotinjak metara južnije od sadašnje vile. Izgorjela je između dva svjetska rata, a današnje ladanjsko zdanje iz 1942. projektirao je arhitekt hrvatske moderne, Ivan Zemljak.

Riječ je o rustikalnoj, dijelom zidanoj, no pretežito vili izgrađenoj od drveta, a krovovi su prekriveni slamom. Kako je vila bila dio rezidencijalnih zdanja i u vrijeme komunizma, interijer krase i vrijedna umjetnička djela poznatih hrvatskih slikara Bulića, Bužana, B. Šenoa, Crnoborija, Glihe, Kopača, Detonija…Vila “pamti” važne događaje i sjednice republičkog i državnog vrha u bivšoj državi te diplomatske pregovore u Hrvatskoj devedesetih. Sada uglavnom služi kao mjesto održavanja svečanih objeda kakav je održan i u vrijeme posjeta američkog predsjednika Georgea Busha.

Privremeno smještanje izabranog predsjednika RH u Vilu Weiss nije novost jer je, jednako napravljeno i prije pet godina, kada je Ivo Josipović čekao upravo u ovom ljetnikovcu na sjeveru spomen-šume na Pantovčaku svoju inauguraciju i preuzimanje dužnosti od Stjepana Mesića. Kako je inauguracija K.G. Kitarović pomaknuta na raniji datum, 15. veljače, ovoga puta nova predsjednica neće odmah nakon inauguracije krenuti u Vilu Zagorje, nego nakon službene primopredaje dužnosti 19. veljače.

Davor Ivanković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježena 26. obljetnica stradanja mještana Lovasa u minskom polju

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen obilježja, mještani srijemskog mjesta Lovas prisjetili su se 18. listopada 1991. godine, kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nakon okupacije mjesta izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u minsko polje, pri čemu je poginula 21 osoba, 14 ih je ranjeno, a za zločine dosad nitko nije odgovarao.

“Strašno smo ogorčeni i frustrirani što i nakon 26 godina od zločina pravda nije zadovoljena, a krivci nisu odgovarali za počinjene zločine u Lovasu. Gotovo je to nemoguće objasniti obiteljima žrtava, koje već pomalo gube nadu da će pravda ikada biti zadovoljena.

Iako je tu ne treba niti očekivati i nikada neće biti postignuta, jer ubijenih više jednostavno nema i ne postoji ništa što bi obiteljima bol moglo ublažiti”, kazala je načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

U spomen na ta tragična zbivanja vijence su podno spomen obilježja u nekadašnjem minskom polju na ulazu u Lovas položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. Kod spomen križa u središtu mjesta moljena je molitva, dok je u Župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela služena misa zadušnica.

Navečer će u Domu kulture biti prikazan dokumentarni film “Krvava berba grožđa” Silvija Mirošničenka koji je nedavno premijerno prikazan u Zagrebu, a govori upravo o okupaciji Lovasa i stradanju mještana.

Za ratni zločin u Lovasu 1991. godine, u kojem je ubijeno 85 Lovaščana, vođeni su i još uvijek se vode kazneni postupci pred pravosudnim tijelima u Hrvatskoj i Srbiji te pred Međunarodnim kaznenim sudom.

Povodom 26. obljetnice stradanja Lovščana oglasio se Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, koji podsjeća da je Okružno državno odvjetništvo u Osijeku (danas ŽDO Osijek) 19. prosinca 1994. podiglo optužnicu protiv 18 osoba za zločin u Lovasu.

Nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, Državno odvjetništvo RH je kazneni predmet ustupilo Tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji, jer većina optuženika nije ni danas dostupna hrvatskom pravosuđu.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. godine Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora.

Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno raspravljanje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

Krvava berba grožđa – ‘Morali smo se primiti za ruke, a zatim šetati minskim poljem’

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Pretisak knjige „Južnoslavensko pitanje“, Ive Pilara, predstavljen  u Vinkovcima i Nuštru.

Objavljeno

na

Objavio

U okviru Dana matice hrvatske u Vukovarsko –  srijemskoj županiji  u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, predstavljen je pretisak hrvatskog izdanja knjige Južnoslavensko pitanje, autora Ive Pilara.

Sutradan, 16. 10. 2017. predstavljanje je nastavljeno u dvorani  vinkovačke Gimnazije Matije Antuna Reljkovića , te  uvečer istog dana u prostorima Doma kulture u Nuštru.

Pretisak knjige i predstavljanje, organizirali su Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Građanska inicijativa Ivo Pilar.

Knjigu su predstavili prof. Stjepan Šterc, Dražen Švagelj, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i novinar Marko Ljubić.

Sudeći prema odazivu građana,  ovo je knjiga za  koju  hrvatska javnost pokazuje snažan interes, budući govori o Pilarovim predviđanjima o stanju u Hrvatskoj, analizira i osvjetljava povijest velikosrpskog posezanja za hrvatskim nacionalnim teritorijem te jasno oslikava genezu tih pojava. Iako izdana prije stotinu godina, u knjizi se  najavljuju  masovna iseljavanja  iz zemlje. Zbog kristalno jasne dijagnostike navedenih pojava i problema, knjiga je zabranjivana tijekom obje južnoslavenske kraljevine te tijekom SFRJ. Autor, dr. Ivo Pilar ubijen je od velikosrpskih organizatora, 1933., u Zagrebu.  Hvale vrijedan pretisak iz 1990., organiziran od Hrvatske demokratske stranke, pomalo se izgubio u vihoru ratnih događanja koja su uslijedila u Hrvatskoj.

„Čitajući Ivu Pilara imate osjećaj da se gotovo ništa nije promijenilo. Ivo Pilar i njegovo djelo je ostalo izvan kolektivne svijesti Hrvatske  jako dugo i ja bih rekao da je to usud svih ljudi koji su imali izraženu, vrlo jasnu, hrvatsku suverenističku ideju, koji su tu ideju htjeli maknut iz tog istočnog okruženja i usmjeriti Hrvatsku prema zapadu.“ – izjavio je na predstavljanju Stjepan Šterc.


Organizatori predstavljanja posebno zahvaljuju ravnatelju vinkovačke gimnazije prof. Stipi Tomiću, načelniku Općine Nuštar Hrvoju Drinovcu te svim nazočnima na predstavljanjima.

Građanska Inicijativa Ivo Pilar

Više o knjizi možete saznati ovdje:

http://juznoslavensko-pitanje.hr/

 

facebook komentari

Nastavi čitati