Pratite nas

Događaji

Dojmljiv govor generala Josipa Lucića, zapovjednika akcije „Krvavi Uskrs“

Objavljeno

na

31-og ožujka 2016. godine, na 25. obljetnicu pogibije prvog hrvatskog branitelja Josipa Jovića na Plitvičkim jezerima, nadnevka koji se u hrvatskom narodu uvriježio kao „Krvavi Uskrs“, poklonili smo se njegovoj žrtvi.

[ad id=”93788″]

U nastavku pročitajte dojmljiv govor generala Josipa Lucića, zapovjednika akcije „Krvavi Uskrs“ i prvog zapovjednika 1. Gardijske brigade „Tigrovi“.

Okupljeni danas ovdje u tišini, svoje misli i osjećaje upućujemo Josipu Joviću, mladom hrvatskom redarstveniku i tisućama poginulih hrvatskih branitelja, policajaca i vojnika, njihovim obiteljima te svim hrvatskim ratnim invalidima, svim stradalima u obrani naše Domovine Hrvatske u Domovinskom ratu. Uputimo svoje misli i još dublje u našu tešku, ali slavnu povijest, svim hrvatskim žrtvama koje nisu dočekale ostvarenje svojih želja i ideala, ali su snažno, u naše duše, utisnuli ljubav prema Domovini, koja svojom sveobuhvatnošću čini sve što poštujemo i volimo.

            Upravo ljubav prema Domovini okupila je 1990. Godine dragovoljce iz svih krajeva Republike Hrvatske, BiH  te svijeta, kako bi zaštitili prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, Hrvatski državni sabor , vladu RH i hrvatski narod , u veličanstvenoj zadaći  izgradnje slobodne, demokratske i neovisne hrvatske države.

            Prisjetimo se hrvatske mladosti u postrojbama za posebne namjene MUP-a RH, naših specijalaca Lučkog, Rakitja i Kumrovca, koji su tijekom 1990. i 1991., kao jedina obrana, ispunili sve zadaće, koje su pred njih postavljene. U samo godinu dana, snage hrvatskog naroda pretvorile su obične mladiće u junake, koji svojim djelima ispisaše najslavnije i najuspješnije stranice hrvatske povijesti.

             Postigli smo pobjedu oružjem, ali danas dvadeset i pet godina kasnije svjedoci smo da borba za našu Domovinu nije završena. Poražene snage danas su prepoznatljive u onima koji učiniše sve da obezvrijede našu kolektivnu žrtvu i unište naše tisućljetne vrijednosti i običaje, razbiju nam obitelji i našu državotvornost.

             Opsezi napada su takvi da smo zgroženi načinima i sadržajima. 3000 naših suboraca nije to moglo podnijeti te podigoše, u tuzi i bolu, ruku na sebe. Zadaća nas preostalih hrvatskih branitelja, policaja i vojnika je zaustaviti taj teror koji uništava Domovinu i proganja našu djecu u bijeli svijet. Izabrane osobe politike nemaju pravo biti pasivne, spore i neučinkovite, jer će nam rastočiti i u prah pretvoriti Domovinu, oni koje porazišmo u ratu.

            Mi branitelji zahtijevamo brzo i odlučno političko postupanje. Donošenje zakona i normi nužnih za pokretanje gospodarstva i zapošljavanja naših mladih. Oživljavanje ogromnog bogatstva i potencijala naše Domovine. Nema više vremena za prazne rasprave, isprike i alibije. 25 godina neobrađene zemlje, neiskorišteni resursi kao mrtvi kapital, zaleđena cijela naša povijest i sva vrijednost koju su generacije naših očeva i djedova stvarali, u krvi, znoju i suzama.

Ovaj ispaćeni hrvatski narod nije više spreman čekati.

            Pozivamo hrvatsku politiku, hrvatsku intelegenciju i znanost, učinimo sve da vratimo osmijeh na lica naše djece, vratimo sreću u duše naših roditelja. Mi branitelji još uvijek imamo snage, mi smo za pet godina ovu državu obranili i oslobodili, a već dvadeset godina čekamo ispunjenje političkih obećanja. Vi  izabrani shvatite da je narod došao do krajnjih granica svog strpljenja i izdržljivosti, jer biste mogli postati i odgovorni, ako procesi izmaknu kontroli.

            Još uvijek vjerujemo, ali nismo spremni dugo čekati. Stotine tisuća nas, koji smo ovu državu stvarali, vrlo smo nezadovoljni. Ovo nisu moje prazne riječi. Ovo je poruka naroda iz kojeg smo mi branitelji izniknuli i kojeg slušamo, svaki dan.

             Svi ovdje nazočni rođeni su poslije 2.svjetskog rata i DOSTA je više fašizma i antifašizma, DOSTA je podvale kojom se preskače Domovinski rat, koji je bio vrijeme zajedništva i zajedničke obrane svih hrvatskih krajeva, kada smo se obračunali sa posljednjim fašizmom u Europi, srpskim fašizmom, koji je prouzročio nesreću u Sloveniji. Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu.

Okrenimo se budućnosti, za nju je dao život Josip Jović i tisuće hrvatskih branitelja.

Dragi Bože čuvaj naš hrvatski narod i hrvatsku Domovinu  !!!

“Krvavi Uskrs” 1991. godine

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom

Objavljeno

na

Objavio

Na početku drugog dana posjeta Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s premijerom Dmitrijem Medvedevom.

Nakon što se jučer sastala s kolegom Vladimirom Putinom, koji je prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, danas je očekuje i niz drugih susreta. Tako će se sastati s predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, rekla je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Na forumu u Moskvi 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.

Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova. Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Velik dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa. Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, posebice na području gospodarstva.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine porasla je za 64 posto, rekao je Putin. “Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. S obzirom na to da Rusija pokazuje velik interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koji je omogućio lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada velik interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane potvrđeno je sudjelovanje njih 245.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Obilježena 26. obljetnica stradanja mještana Lovasa u minskom polju

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen obilježja, mještani srijemskog mjesta Lovas prisjetili su se 18. listopada 1991. godine, kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nakon okupacije mjesta izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u minsko polje, pri čemu je poginula 21 osoba, 14 ih je ranjeno, a za zločine dosad nitko nije odgovarao.

“Strašno smo ogorčeni i frustrirani što i nakon 26 godina od zločina pravda nije zadovoljena, a krivci nisu odgovarali za počinjene zločine u Lovasu. Gotovo je to nemoguće objasniti obiteljima žrtava, koje već pomalo gube nadu da će pravda ikada biti zadovoljena.

Iako je tu ne treba niti očekivati i nikada neće biti postignuta, jer ubijenih više jednostavno nema i ne postoji ništa što bi obiteljima bol moglo ublažiti”, kazala je načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

U spomen na ta tragična zbivanja vijence su podno spomen obilježja u nekadašnjem minskom polju na ulazu u Lovas položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. Kod spomen križa u središtu mjesta moljena je molitva, dok je u Župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela služena misa zadušnica.

Navečer će u Domu kulture biti prikazan dokumentarni film “Krvava berba grožđa” Silvija Mirošničenka koji je nedavno premijerno prikazan u Zagrebu, a govori upravo o okupaciji Lovasa i stradanju mještana.

Za ratni zločin u Lovasu 1991. godine, u kojem je ubijeno 85 Lovaščana, vođeni su i još uvijek se vode kazneni postupci pred pravosudnim tijelima u Hrvatskoj i Srbiji te pred Međunarodnim kaznenim sudom.

Povodom 26. obljetnice stradanja Lovščana oglasio se Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, koji podsjeća da je Okružno državno odvjetništvo u Osijeku (danas ŽDO Osijek) 19. prosinca 1994. podiglo optužnicu protiv 18 osoba za zločin u Lovasu.

Nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, Državno odvjetništvo RH je kazneni predmet ustupilo Tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji, jer većina optuženika nije ni danas dostupna hrvatskom pravosuđu.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. godine Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora.

Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno raspravljanje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

Krvava berba grožđa – ‘Morali smo se primiti za ruke, a zatim šetati minskim poljem’

facebook komentari

Nastavi čitati