Pratite nas

Politika

Dokument koji daje zeleno svjetlo pozdravu ‘za dom spremni’

Objavljeno

na

Birokratski manevar kojim je Savezu udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga omogućeno da koristi pozdrav ‘za dom spremni’ proveden je kroz dva službena dokumenta: Mišljenje Ministarstva uprave i rješenje Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba. Oba dokumenta priložena su Statutu Saveza, netom objavljenim u Registru udruga RH na stranicama Ministarstva uprave, piše tportal

Ministarstvo uprave u mišljenju od 6. rujna, koje potpisuje Alena Marković, načelnica Sektora za opću upravu i provedbu Zakona o općem upravnom postupku, podsjeća da je Vlada osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje treba ‘predložiti sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje hrvatskog društva s nedemokratskom prošlošću te pravno reguliranje isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi’.

‘Dok se predmetno pitanje sustavno ne uredi budućim zakonskim okvirom, u ovom trenutku ne postoje zapreke za odobravanje zahtjeva upisa promjene statuta udruge, odnosno za usklađivanje sa Zakonom o udrugama’, stoji u tom mišljenju.

Temeljem tog dokumenta, Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba izdao je jučer, 7. rujna, rješenje kojim se Savezu UDHOS-a temeljem zahtjeva za upis promjena u Registar udruga odobrava upis promjene Statuta i upis likvidatora Borislava Barišića. Između ostalog, utvrđeno je da je iznad stiliziranog hrvatskog grba upisano velikim slovima HOS, a ispod grba ‘upisano je manjim velikim slovima od gornje upisanog HOS za 50 posto manji ispis i glasi ZA DOM SPREMNI‘.

Podsjetimo, čelnici HOS-a na jučerašnjoj konferenciji za novinare poručili su da će temeljem mišljenja Ministarstva uprave biti registrirani statuti s pozdravom ‘za dom spremni’ svih podružnica HOS-a u županijama koje su u sastavu Saveza, a imaju isti zahtjev, piše tportal

‘Ministarstvo uprave daje mišljenje, koje je praktički obvezujuće za državnu upravu kad se spusti na gradove. Udruga HOS-a Grada Zagreba i Savez UDHOS-a imali su dvije godine zahtjev u Ministarstvu, koji nije rješavan… Danas je praktički ponovno potvrđeno naše znakovlje, odnosno grb udruga koje u svom sadržaju imaju i ratni pozdrav ‘za dom spremni’, čime je on legaliziran i vezan uz HOS’, rekao je Anto Đapić, dodajući da su ostvarili ono što je najrelevantnije, a to je da je taj pozdrav praktički afirmiran i potvrđen upravo kroz potrebe HOS-a.

‘Na čekanju’ osam udruga HOS-a?

Ivan Friščić, predsjednik zagrebačkog HOS-a, rekao je da bi sve udruge HOS-a na razini Hrvatske koje su predale zahtjev, a nije im se odobrio pozdrav ‘za dom spremni’, trebale dobiti rješenje. ‘Zasad u Savezu ima osam udruga koje su podnijele zahtjeve, a nisu registrirane zbog ‘za dom spremni’. Oni će biti registrirani i dobit će rješenja’, rekao je Friščić.

Jedna od tih udruga je i Udruga dragovoljaca HOS-a Grada Varaždina, kojoj je Ured državne uprave u Varaždinskoj županiji u siječnju 2016. odbio zahtjev za registracijom statuta zbog pozdrava ‘za dom spremni’ u grbu.

Premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak da se ‘nikakva legalizacija nečega što je davno registrirano nije dogodila; riječ je o pukom tehničkom usklađivanju statuta udruga s novim Zakonom o udrugama koji uopće ne dotiče pitanje simbola, pečata ili slogana’.

‘Tu ne smije biti nikakvih dilema, pa ni trijumfalizma, koji se dao nazrijeti u izjavama pojedinih predstavnika HOS-a’, napomenuo je Plenković.

Rekao je da ne postoji nikakvo rješenje Ministarstva uprave, već samo ‘odgovor s razine načelnice, dakle službeničke razine Ministarstva uprave prema isto tako odgovarajućem uredu u upravi Grada Zagreba’.

‘Dakle nikakvo novo rješenje, legalizacija, akt koji bi bio konstitucijski u bilo kojem smislu za nešto novo’, naglasio je Plenković.

Meri Cetinić: Sramotan dan za Hrvatsku!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati