Pratite nas

Dolina Neretve je pred bankrotom. Najprije mandarine, a sada dinje.

Objavljeno

na

Dolina Neretve je pred bankrotom. Najprije mandarine, a sada dinje. Kao da se prokletstvo cijelog svijeta sručilo na nas – tako su neretvanski poljoprivrednici opisali trenutačno stanje u kojem se nalaze.

lubenice-600x337

Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, ovdašnji seljaci nikako ne mogu na zelenu granu. Loše je počelo prošle jeseni s mandarinama, koje su ili prodavane u bescjenje ili su ostale na stablima, a nastavilo se još gorom sezonom berbe lubenica.

Na parcelama oko ušća Neretve propalo je nekoliko stotina tona lubenica jer ih poljoprivrednici nisu brali zbog niske cijene. Jednostavno, nije ih se isplatilo brati. Lakše je bilo pustiti da sve propada negoli organizirati berbu, plaćati radnike pa onda sve prodavati u bescjenje.

Trenutačno se neretvanske lubenice otkupljuju po osamdeset lipa za kilogram, što je ispod svake razine isplativosti, pa poljoprivrednici, usprkos visokim ulaganjima, jednostavno odustaju od berbe. Na pojedinim parcelama kominskog ušća veličine od hektara do dva, doslovno ni jedna lubenica nije ubrana, sve su istrunule, kompletan urod od pedesetak tona ostao je na zemlji.

Inače, zbog loših vremenskih prilika u svibnju i lipnju, ovogodišnja berba i otkup lubenica u donjem Poneretlju poprilično je zakasnila pa su se prve lubenice na tržištu pojavile tek u drugoj polovini srpnja. I to je jedan od razloga za lošu prodaju jer su za berbu dospjele podravske i slavonske lubenice, što je umanjilo potražnju za neretvanskima.

Naime, do sada su neretvanske dozrijevale prije konkurencije. Isto tako, vrijeme sličnije listopadu negoli srpnju učinilo je svoje jer se lubenice jedu isključivo za vrućih ljetnih dana, koji su zaobišli Hrvatsku.

Iako je ove godine na području doline Neretve zasađeno oko 250 hektara površina, na kojima je rodilo oko 1200 vagona kvalitetnih plodova, što je za trideset posto manje negoli prošle godine, poljodjelci nisu mogli prodati svoje lubenice.

Sadila se uglavnom kalemljena (cijepljena) lubenica, koja nedvojbeno daje veći ukupan urod, a veći su i pojedinačni primjerci, koji mogu biti i do 25 kilograma težine. Dakle, velika lubenica ne mora nužno biti GMO proizvod, ili pak tretirana umjetnim gnojivom ili kristalonom. Veličinu diktira podloga tikve, a u najčešćim slučajevima uzima se tikva sorte vrg, koja se potvrdila iznimno pogodnom u proizvodnji lubenica i ostalog vriježastog voća.

Kako ističu neretvanski poljoprivrednici, zasađeno je manje površina u usporedbi s prošlom godinom jer se dosta neretvanskih poljoprivrednika preorijentiralo na stakleničku i plasteničku proizvodnju sezonskog voća i povrća, koja nedvojbeno nudi bolju zaradu, u sličnim uvjetima proizvodnje, pa interes za proizvodnju lubenica opada, a nakon ove loše godine samo će rijetki saditi lubenice koje na hektaru u idealnim uvjetima mogu dati prinose i do pet vagona uz uvjet kvalitetnog tla i vode za zalijevanje.

– Proizvodnja lubenica zahtijeva visoka ulaganja pa ih poljoprivrednici izbjegavaju saditi. Za hektar posađenih lubenica treba uložiti i do 40 tisuća kuna, što je neprihvatljivo za poljoprivrednike s obzirom na visoke rizike uzgoja i prodaje – pojasnio nam je predsjednik udruge voćara “Mandarina” iz Opuzena Mijodrag Kiridžija.

Ništa bolja situacija nije ni u Slavoniji, gdje su također lubenice ostale neobrane na poljima. Naime, hrvatske tržnice i trgovački centri zatrpani su grčkim, albanskim i makedonskim lubenicama, a potrošači u vremenu krize i recesiju kupuju ono što im je jeftinije bez obzira je li nešto niže kvalitete.

Nakon ulaska Hrvatske u EU i ukidanja zaštitnih prelevmana na uvoz lubenica, domaća proizvodnja je ostala potpuno nezaštićena, što se može vidjeti na poljima od Metkovića do Ploča, gdje su istrunule stotine tona lubenica.

Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Američki nosač zrakoplova patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka

Objavljeno

na

Objavio

Nosač zrakoplova USS Ronald Reagan

Američki nosač aviona na nuklearni pogon Ronald Reagan u četvrtak je patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka, u demonstraciji pomorske i zračne sile čiji je cilj upozoriti Sjevernu Koreju da ne poduzima bilo kakvu vojnu akciju.

Taj najveći ratni brod američke mornarice u Aziji, težak 100.000 tona, s posadom od 5.000 mornara, plovio je oko 160 kilometara, te je s njegove palube načinjeno skoro 90 letova borbenih aviona F-18 Super Hornet, navodi agencija Reuters.

Posada američkog broda izvodi vježbe s južnokorejskom mornaricom u kojima sudjeluje 40 ratnih brodova od Žutog mora zapadno od tog poluotoka do unutrašnjosti Japanskog mora.

”Mi smo ovom i mnogim drugim vježbama jasno pokazali da smo spremni braniti Republiku Koreju”, rekao je američki kontraadmiral Marc Dalton, komandant udarničke grupe.

Zvaničnici Sjeverne Koreje su to okupljanje ratnih brodova nazvala “probom za rat”.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati