Pratite nas

Naši u svijetu

Domazet Lošo analizira: Hoće li NATO uzvratiti Rusiji i započeti Treći svjetski rat?

Objavljeno

na

Admiral Domazet Lošo prokomentirao je zbivanja u Ukrajini.

Ruski parlament odobrio je vojnu intervenciju u Ukrajini! Najnovija zbivanja u Ukrajini za naš portal prokomentirao je geostrateški analitičar i bivši načelnik glavnog stožera HV-a Davor Domazet Lošo.

Situaciju u Ukrajini, prema njemu, mora se gledati šire. Naime, kako tvrdi naš sugovornik još 2008. godine Putin je u govoru jasno naznačio bez ikakve dvojbe da će odgovoriti na svaku američku asimetriju, na svaki američki postupak tamo gdje su ruski interesi. “U ovom slučaju to je promjena vlade u Ukrajini koja se nalazi u području ruskih strateških interesa. S druge pak strane, te iste 2008. sastali su se ruski stratezi u Muenchenu i razradili doktrinu kako se Rusija vraća na svjetsku političku scenu kao ozbiljan igrač, svemirska i nuklearna velesila, a energetska da se ne govori”, kaže Domazet.

Sastavili su dodaje doktrinu nastupanja koja ima mnogo točaka, a izdvojio je dvije. Prva točka u toj doktrini je da u slučaju napada bilo koga na teritorij ruske federeacije odmah slijedi nuklearni protuudar. “Ta točka nije primjenjiva u ovom slučaju, ali jest druga točka. Tamo gdje su ugroženi ruski interesi da Rusija mora intervenirati i vojnom silom, ako drugi oblici djelovanja nisu učinkoviti”, ističe analitičar.

Naš sugovornik podsjeća da je na sastanku Busha mlađeg i Putina, kad je bio njegov drugi predsjednički mandat, u Sočiju rečeno da je prelaženje istočne obale Crnog mora granica na koju Rusija neće pristati niti pod cijenu velikog u prijevodu nuklearnoga rata. “Zapad, a tu ne mislim posebno na EU, nego prije svega na SAD, trebao je razmišljati da se, budući da su stalnim opkoljavanjem Rusi izbačeni s Baltika, sada neće dati izbaciti s Crnog mora. To mora biti jasno jer Rusija bi tada bila potpuno zatovrena.

Tijekom razgovora s Domazetom Lošom stigla je vijest da je Gornji dom Dume odobrio upotrebu vojne sile u Ukrajini. Odluka je donesena jednoglasno. “A što sam ja rekao? Prije osam godina napisao sam da cjelovitost Ukrajine može garantirati samo Rusija i nitko drugi. U Ukrajini se radi o jednom obliku državnog udara kojim su ugroženi ruski interesi i Rusija sad poduzima mjere. Ja govorim kako hladni analitičar, geostrateg i geopolitičar. Oslikavam stanje kakvo nažalost jest. Na Krimu se nalazi sjedište ruske crnomorske flote. U Ukrajini ima devet milijuna etničkih Rusa. To dovoljno govori. Ono što je temeljno, to je očuvanje luke Sevastopolj u kojem se nalazi ruska crnomorska flota kako bi mogla zaštititi njezine interese”, objašnjava Domazet Lošo.

Ne vjeruje da će NATO ići u intervenciju protiv Rusije jer to bi značilo u pravnom smislu veliki rat o kojem je Putin govorio Bushu. Možda će biti drugih pritisaka, a Ukrajini ne prijeti da ostane samo bez Krima koji je nota bene do 1954. godine bio u sastavu Rusije. “Postoji sporazum između Ukrajine, Rusije, SAD i Velika Britanija, kada je došlo do raspada SSSR-a, da se Ukrajina odrekne nuklearnog oružja, a da Krim ostane u sastavu Ukrajine. No, u ovom slučaju Rusija je prosudila da promjena vlasti nasilnim putem ugrožava ruske interese. Ne samo što bi Ukrajina mogla ostati bez Krima nego bi se moglo dogoditi da izgubi i istočni dio Ukrajine, istočno od rijeke Dnjepar. I to onaj dio u kojem se nalaze industrijski potencijali i energenti. Tamo je, primjerice, Donjeck, u kojem igra naš Srna. I onda bi ostala Ukrajina koja bi išla od Lvova do središnjeg dijela. Nedvojbeno je da je Rusija primijenila drugu točku iz doktrine nastupanja iz 2008. godine. Ovo se može čitati kao pritisak na zapad i njihovu igru da ne mogu izvoziti revolucije pod izlikom nekakve demokracije, što su dosad činili. A poglavito ne u područja ruskih interesa, a to su sva područja gdje je bio SSSR”, tvrdi naš sugovornik. Jedini koji bi se vojno mogli suprotstaviti to je NATO, a u tom slučaju treba gledati odnos između Anglosaksonaca i Njemačke te Rusije. “Merkel vodi jednu uravnoteženu politiku, ona dobija energente od Rusije, ona je vodeća članica EU, ona ima interese prema jugu i istoku Europe. Ona će biti na neki način “posrednik” između Rusije i SAD i ostatka Europe. Sada će na igru stupiti diplomacija, da se pokuša pronaći rješenje da se Ukrajina sačuva. Ključni zaključak, koji sam već naveo, je da jedino Rusija može garantirati cjelovitost Ukrajine. I nitko drugi”, zaključuje Domazet Lošo.

Dnevno.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Održan sastanak s izaslanstvom kulturnog i sportskog društva Cro Vienna

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. rujna 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima kulturnog i sportskog društva Cro Vienna iz Beča: Matom Stojanovićem, predsjednikom, Andrijom Bubalovićem, sportskim direktorom, Stjepanom Pranjićem i Željkom Batarilom, članovima Izvršnog odbora.

G. Batarilo i g. Stajanović su ukratko predstavili rad društva Cro Vienna, koje je prepoznato od mnogobrojnih sportskih institucija i djelatnika te od samog svog osnutka sudjeluje u natjecanju u organizaciji austrijskog nogometnog saveza što mu kao klubu iseljeničkog podrijetla daje poseban značaj.

Uz seniore, u društvu djeluje i juniorska selekcija sa više od dvjesto djece. Naglašeno je da Društvo svojim radom značajno doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Austriji a aktivnim sudjelovanjem u okrilju austrijskih institucija značajno doprinosi integriranosti Hrvata u austrijsko društvo.

Državni tajnik Milas zahvalio se na naporima i aktivnostima koje vodstvo Cro Vienne poduzima u promicanju hrvatske kulture i identiteta te je naglasio važnost zajedništva Hrvata u Austriji. Istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi ostvariti što bolju suradnju sa svim hrvatskim udrugama, organizacijama i institucijama koje djeluju širom svijeta, pa tako i Republici Austriji. „Cilj svih naših zajedničkih napora mora biti očuvanje hrvatskog identiteta te unapređenje odnosa i suradnje domovinske i iseljene Hrvatske“ – rekao je državni tajnik Milas.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati