Connect with us

BiH

DOMINACIJA HDZ BIH: U BiH u nedjelju lokalni izbori

Published

on

U Bosni i Hercegovini u nedjelju će biti provedeni lokalni izbori na kojima će nešto više od 3,2 milijuna registriranih glasača imati priliku birati nove sastave općinskih i gradskih vijeća te načelnike općina i gradonačelnike u 141 lokalnoj zajednici uključujući distrikt Brčko.

Izbora ponovno neće biti održani jedino u Mostaru, gdje se bošnjačke i hrvatske političke stranke godinama bez rezultata pokušavaju dogovoriti kako usvojiti novi gradski statut koji bi bio sukladan ustavu.

Na nedjeljnim izborima birat će se ukupno 3136 općinskih vijećnika, 131 načelnik općine i deset gradonačelnika.

Kako je to u BiH redovito slučaj, i na ovogodišnjim izborima sudjeluje ogroman broj stranaka, potpuno nesrazmjeran stvarnom utjecaju kojega imaju u političkom životu te zemlje.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) potvrdilo je pravo na sudjelovanje na izborima za više od stotinu političkih stranaka.

Na ovogodišnjim izborima sudjeluje 451 “politički subjekt”, od čega su točno 102 političke stranke, 103 koalicije i više od 130 neovisnih kandidata.

Na izbornim listama tako su se našla imena ukupno 30445 kandidata.

Njih 418 žele postati općinski načelnici ili gradonačelnici, dok su ostali kandidati za općinska vijeća i gradske te skupštinu distrikta Brčko.

Predizborne ankete i analize ukazuju kako će se, unatoč ogromnom broju prijavljenih stranaka i njihovih kandidata, prava borba voditi tek između njih desetak koje su istodobno okupljene u različite koalicije.

U hrvatskim općinama prolazi HDZ, unutar RS borba vlasti i oporbe

U općinama s hrvatskom većinom očekuje se uvjerljiva pobjeda HDZ BiH, kojemu je glavna konkurencija HDZ 1990. iako te stranke u nekim općinama, primjerice na teritoriju Republike Srpske, nastupaju zajedno ne bi li osigurale kakvu-takvu zastupljenost Hrvata koji su apsolutna manjina u tim područjima.

Unutar RS-a očekuje se novo odmjeravanje snaga između bloka predvođenog Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i onoga okupljenog oko Srpske demokratske stranke (SDS). Prvi blok je nakon općih izbora 2014. godine uspio zadržati vlast na entitetskoj razini, a drugi preuzeti sudjelovanje u vlasti na razini države.

Nedjeljni izbori će pokazati kakav je sada omjer snaga među njima i koliko je referendum što ga je Dodikova vlast provela 25. rujna, prkoseći odlukama Ustavnog suda BiH, doprinio jačanju njene popularnosti i utjecaja među biračima.

SDS-ov blok ima velike ambicije preuzeti od Dodika vlast nad Banjom Lukom, dok SNSD na meti ima gradove poput Doboja, Bijeljine i Trebinja koji su sadašnja uporišta entitetske oporbe.

Najveća je novost među bošnjačkim političkim strankama, u usporedbi s ranijim izborima, koaliranje između Stranke demokratske akcije (SDA), Bakira Izetbegovića i Saveza za bolju budućnost (SBB), Fahrudina Radončića, koji su 2014. godine bili ogorčeni politički suparnici.

Izetbegovićeva i Radončićeva stranka nastupaju sa zajedničkim kandidatima za općinske načelnike, a obvezale su se na suradnju u općinskim vijećima. Ne kriju kako im je cilj preuzeti vlast u gradovima poput Tuzle, gdje je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) neprekidno na vlasti od 1991.

Razjedinjena ljevica

Ljevica ovogodišnje lokalne izbore u BiH dočekuje potpuno razjedinjena pa se procjenjuje kako će to imati vidljivog odraza na njihove birače, uglavnom razočarane svađama lidera tih stranaka. Nakon raskola u SDP-u koji je doveo do formiranja Demokratske fronte (DF), na čijem je čelu Željko Komšić, i ta se stranka podijelila pa je dio nezadovoljnika osnovao stranku koja se zove Građanski savez (GS), koju vodi bivši Komšićev suradnik Reuf Bajrović i koja će se ove godine po prvi puta okušati na izborima.

Te tri stranke, kao i Naša stranka (NS), koja također pripada lijevom političkom spektru, odlučile su istaknuti svaka svog kandidata za načelnika u sarajevskoj općini Centar, u kojoj je SDP na vlasti više od dvanaest godina, dok blok SDS-SBB i tu nastupa jedinstveno.

Ta je općina važna na simboličkoj razini jer je jedna od rijetkih sredina unutar teritorija s bošnjačkom većinom u kojoj je nakon rata očuvan multietnički duh.

Koalicija nevladinih udruga “Pod lupom”, koja se sprema nadzirati tijek izbora po uzoru na hrvatski GONG, objavila je izvješće o sadržaju predizborne kampanje, u kojemu je istaknuto kako je ona uglavnom bila prljava te kako se nisu birale riječi i uvrede na račun političkih protivnika.

“Primijetili smo i dokumentirali dvanaest slučajeva govora mržnje ili nepotrebnog podizanja tenzija”, kazao je Dario Jovanović, jedan od voditelja koalicije.

U analizi predizbornih skupova i medijskog predstavljanja stranaka i kandidata konstatirano je kako je kampanja uglavnom vođena na izazivanju osjećaja straha među biračima, a ta se manipulacija obično svodila na inzistiranje na etnonacionalnim podjelama, dok su pitanja kojima se doista bave općinske vlasti ostala zapostavljena.

Biračka mjesta u nedjelju otvaraju se u 7, a glasovanje traje do 19 sati, nakon čega počinje postupna objava rezultata.

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Published

on

By

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Continue Reading

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Published

on

By

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Continue Reading