Pratite nas

Iz Svijeta

Donald Trump danas postaje 45. američki predsjednik

Objavljeno

na

Donald Trump danas će polaganjem prisege na Capitolu postati 45. američki predsjednik.

Točno u podne po mjesnom ili u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, Trump će položiti ruku na dvije Biblije, svoju obiteljsku i onu kojom se  koristio Abraham Lincoln, i ponavljajući za predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom prisegnuti na dužnost.

Nakon toga će se prvi put obratiti američkoj i svjetskoj javnosti kao američki predsjednik. Govor bi trebao trajati dvadesetak minuta, nestrpljivo se iščekuje, ali dosad nisu procurile naznake onoga o čemu će govoriti.

U skladu s tradicijom Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence zatim odlaze na ručak u Kongres, a u 15 sati (21 po srednjoeuropskom) počinje parada Avenijom Pensylvania od Capitola do Bijele kuće. Trumpa i Pencea će pratiti oko 8000 sudionika parade, raznih orkestara, mažoretkinja, postrojbi predsatavnika svih rodova američke vojske.

Od 19 do 23 sata Trump, Pence i njihove supruge sudjeluju na tri službena inauguracijska bala.

U subotu će novi predsjednik i njegov potpredsjednik od 10 do 11 sati (od 16 do 17 po srednjoeuropskom vremenu) biti na međukonfesionalnoj molitvi u nacionalnoj katedrali u Washingtonu, čime će službeno završiti inauguracijske svečanosti.

Sve će to skupa koštati oko 200 milijuna dolara. Očekuje se da će na inauguraciji biti između 700 i 900 tisuća ljudi, dvostruko manje nego što ih je bilo na prvoj Obaminoj, ali i mnogo više nego na prvoj Georgea W. Busha nakon prijepornih izbora 2000. godine.

Suparnici i saveznici

Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima, od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući.

Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.
Trump će, poput Obame, preuzeti ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije i ne ustručavaju se tu snagu upotrijebiti. Očuvanje američke nadmoći bit će tim izazovnije.

U Rusiji Vladimir Putin, možda najjači lider još od vremena Leonida Brežnjeva, agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka Hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.

U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini, koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je u pitanju pozicioniranje u svijetu.

Dok je Mao Zedong transformirao kinesko društvo, a Deng Xiaoping zemlju učinio gospodarskom silom, sadašnji čelnik Xi Jinping želi od Kine napraviti diplomatsku i vojnu silu.
Trumpovo stajalište i Xijeve ambicije mogle bi dovesti do brojnih nesuglasica, vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.

Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici.

Trump je istodobno doveo u pitanje vrijednost NATO-a, kojeg je u nedjeljnom intervjuu njemačkom Bildu i londonskom Timesu nazvao “zastarjelim”, kao i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji, što osigurava globalni poredak.

“Trump već dugo vjeruje kako saveznici iskorištavaju SAD”, kaže Thomas Wright iz Brookings instituta. “On će radije zauzeti stajalište da Sjedinjene Države ne trebaju braniti druge nacije, a bude li to radile on želi da za to bude plaćen što je više moguće”.

Neočekivani predsjednik

Republikanski mulitimilijarder bezgranične energije i golema ega prkosio je svim predviđanjima od samog početka i pokazao se nepobjedivim političkim protivnikom prvo svojim prootukandidatima za stranačku nominaciju, a zatim i mnogo iskusnijoj Hillary Clinton.

Trebalo mu je manje od 17 mjeseci da dođe do Bijele kuće, čime je nadmašio rivale koji su to sanjali godinama

Sedamdesetgodišnji bogataš svojim je govorima, koji su bili melem za uši frustiranim i nesigurnim Amerikancima na vjetrometini globalizacije, milijunima njih postao glasonoša promjena.

Do srži je potresao Republikansku stranku koja ni do zadnjih dana kampanje nije sigurna bi li ga prigrlila ili se od njega distancirala.

Prije nego što je krenuo u kandidaturu, Trump je bio poznat u gotovo svakom američkom domaćinstvu po svojem golemom bogatstvu, luksuznim hotelima, golferskim igralištima i kockarnicama, po razvodima koji su punili naslovnice i po televizijskom ‘reality showu’ Pripravnik.

U kampanji se pokazao i kao snažna ‘politička životinja’ i populistički junak koji je obećao da će “Ameriku ponovo učiniti velikom”.

Neustrašiv i nepredvidljiv

Trump se u kampanji nije bojao reći bilo što, ali uistinu bilo što. A tako je nastavio i u tranzicijskoj fazi.

Protivnike je u kampanji udarao ondje gdje ih najviše boli. Osuđivao “pokvareni” sustav, političke dužnosnike nazivao “korumpiranima” i tvrdio da “američki mediji truju mozak biračima”.

Iako je u pobjedničkom govoru rekao da će ujediniti Ameriku, i nakon toga se svojim omiljenim komunikacijskim oružjem, Twitterom, jednako obračunavao s onima koji  su ga kritzirali. Izvrijeđao je svoje obavještajne službe, CNN, Meryl Streep i uglednog borca za građanska prava Johna Lewisa.

Kao i u kampanji, i danas nudi jednostavna rješenja za najsloženije probleme – rekao da će izgraditi zid na američkoj granici s Meksikom kako bi zaustavio useljavanje i natjerati Meksiko da ga sam plati. Najavio je da će protjerati 11 milijuna ilegalnih useljenika.

Uvjeren je da će stvoriti nova radna mjesta samo tako što će iznova ispregovarati američke međunarodne trgovinske sporazume. Najavio je da će prvi dan u uredu poništiti mnoge izvršne uredbe svoga prethodnika.

Biografija

Donald Trump rođen je 14. lipnja 1946., kao četvrto od petero djece Fredericka i Mary Trump.

Kažu da je bio teško dijete. Roditelji su ga s 13 godina poslali na vojnu akademiju, gdje je bio uspješan. Studirao je na sveučilištu Fordham, a poslije u sklopu Sveučilišta u Pennsylvaniji završio prestižni poslovni fakultet Wharton.

Trumpov otac, sin njemačkih useljenika, bogatstvo je stekao u graditeljstvu. Trump je počeo raditi za oca nakon fakulteta, a ovaj mu je pomogao da stane na noge “malim zajmom od par milijuna dolara”.

Već 1974. preuzeo je obiteljski posao i investirao u hotele, kockarnice, golf igrališta i luskuznu stanogradnju.

Kasnije ulazi u svijet zabave, prvo licencijama za Miss Amerike i Miss Universe, a potom i svojim ulogama u ‘reality showu’ Pripravnik i njegovom nastavku sa slavnim osobama.

Nije uvijek bio uspješan. Bankrotirao je četiri puta, ali se svaki put nakon restrukturiranja podigao na noge. Forbes mu bogatstvo procjenjuje na četiri milijarde dolara, a Bloomberg na 2,9 milijardi.

Triput se ženio glamuroznim ženama, a razvodima dvaput završio na naslovnicama. Godine 1977. vjenčao se s češkom manekenkom Ivanom Zelničkovom s kojom ima troje djece, Donalda mlađeg, Ivanku i Erica.

Od 1993. do 1999. bio je u braku s glumicom Martom Maples. Imaju jedno dijete. Sa slovenskom manekenkom Melanijom Knavs vjenčao se 2005. i također imaju jedno dijete.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ustavni sud poništio zakon o katalonskom referendumu

Objavljeno

na

Objavio

Španjolski ustavni sud proglasio je neustavnim pa poništio zakon o referendumu izglasan u katalonskom parlamentu, kojeg je još prošli mjesec preventivno suspendirao, rekao je u utorak glasnogovornik Visokog suda u Madridu.

Dvanaest sudaca jednoglasno je donijelo tu odluku koja pravno ne dopušta katalonskoj vladi proglašenje neovisnosti na temelju rezultata referenduma održanog 1. listopada.

Katalonski parlament je u rujnu većinom glasova donio zakon, a prošli tjedan je predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont poslao rezultate referenduma u parlament kako bi ondje zastupnici donijeli deklaraciju o nezavisnosti.

No nakon toga je Puigdemont suspendirao proglašenje nezavisnosti ponudivši španjolskoj vladi dva mjeseca za pregovore.

Na referendum je izašlo 2,3 milijuna od ukupno 5,3 milijuna birača od kojih se 90 posto izjasnilo za samostalnost, podatak je katalonske vlade.

Španjolska vlada dala je Puigdemontu rok do četvrtka da “jasno” i “kratko” kaže je li proglasio nezavnisnost kada je prošli tjedan u parlamentu rekao da preuzima mandat za proglašenje nezavisnosti sukladno rezultatu referenduma.

“U četvrtak nećemo reći ništa drugačije od onog što smo rekli u ponedjeljak”, izjavio je u utorak glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull. “Mi se i dalje zalažemo za dijalog. Želite li sjesti i razgovarati?”, dodao je.

U ponedjeljak ujutro, kada je istjecao prvi rok za odgovor Madridu, Puigdemont se u pismu poslanom premijeru Marianu Rajoyu nije izjasnio ni sa “Da” ni sa “Ne” već je ponudio dvomjesečno razdoblje za pregovore o nezavisnosti. Rajoy je u svom pismu takav odgovor odbio i rekao da će Puigdemont “biti jedini odgovoran za primjenu ustava” ako u četvrtak ne pošalje jasan odgovor na upit.

Turull je u utorak izašao na konferenciju za medije u Barceloni nakon što su u ponedjeljak navečer uhićena dvojica katalonskih dužnosnika optužena za organiziranje referenduma protivnog ustavu. Španjolski sud je optužio za “zasjedu” i “linč” u ime španjolske države protiv zagovornika nezavisnosti Katalonije.

“Predaja nije uključena niti u jedan scenarij ove vlade”, naglasio je Turull. U utorak su održani mirni prosvjedi u Kataloniji protiv zatvorenih dužnosnika Katalonske nacionalne skupštine (Asemblea Nacional Catalana) i Omniuma, dviju organizacija koje traže odcjepljenje od Španjolske.

Turull je pozvao na mirna okupljanja. “Nemojte podleći provokacijama države (Španjolske), poručio je s konferencije za medije. Ispred zgrade katalonske vlade prosvjednici su tražili puštanje Jordija Sáncheza i Jordija Cuixarta.

Oni su optuženi da su organizirali i mobilizirali masovne prosvjede prkoseći španjolskim vlastima pred katalonski referendum i nakon njega. Sutkinja je utvrdila kako su njih dvojica koristila internetske stranice i društvene mreže kako bi organizirali prosvjede kao dio “složene strategije” prema neovisnosti Katalonije. Sutkinja im je odredila pritvor dok traje istraga.

Katalonska vlada i prosvjednici zovu ih “političkim zatvorenicima” dok je španjolski ministar pravosuđa Rafael Catalá rekao kako ti aktivisti nisu politički zatvorenici.

“Pritvor im je određen zbog sumnje u kazneno djelo sprečavanja rada snaga sigurnosti”, rekao je Catalá.

Katalonska policija odbila je izvršiti sudski nalog te je mirno promatrala kako stanovnici ulaze na biračka mjesta 1.listopada. Nakon toga je reagirala španjolska civilna garda i nacionalna policija, ozlijedivši stotine osoba koje su mirno tijelima blokirale ulaze na birališta s kojih je policija odnosila glasačke kutije.

U ponedjeljak je na sudu u Madridu odgovarao šef katalonske policije Josep Lluis Trapero kojem je oduzeta putovnica dok traje istraga no nije mu određen pritvor.

Croacia avui, demá Catalunya iliti Hrvatska danas, Katalonija sutra!

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Konačni pad: Raka je pala, ruši se kalifat IS

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Bitka za Raku završila je, objavile su utorak sirijske milicije istaknuvši svoj barjak na gradskom stadionu, posljednjem džepu otpora džihadističke Islamske države (IS) koja je taj grad učinila svojom prijestolnicom za Siriju 2014. i iz nje krenula u osvajanja kako bi proglasila kalifat koji se upravo urušava.

Pošto su noću na utorak Sirijske demokratske snage (SDF), savez kurdskih i arapskih milicija, osvojile bolnicu u Raki, preostalo je još istjerati posljednje džihadiste koji su pružali otpor na stadionu.

“Vojne operacije u Raki završile su. Grad je potpuno pod nadzorom” SDF-a, rekao je Talal Selo, glasnogovornik saveza koji je u lipnju počeo prodirati u taj grad.

“Sada se provode operacije čišćenja kako bi se uklonile preostale ćelije i razminirao grad”, rekao je Selo.

Najavio je da će SDF objaviti službeno priopćenje o oslobođenju Rake.

Pad Rake, grada u kojem su džihadisti organizirali pobjedničke parade nakon velikih vojnih uspjeha 2014., simbol je propasti kalifata pošto je IS u susjednom Iraku izgubio svoju tamošnju ‘prijestolnicu’ Mosul i potisnut je u pojas doline Eufrata i obližnju pustinju.

U bitki za Raku 3240 žrtava

SDF je završni napad na Raku pokrenuo u nedjelju pošto je skupina sirijskih džihadista napustila grad prema dogovoru s vijećem plemenskih staraca, pa je u gradu ostalo tek 300 džihadista braniti posljednje položaje. Evakuirano je 275 džihadista i njihovih obitelji i ne zna se jesu li se povukli u druga područja koja su još u rukama IS-a, piše agencija AFP.

Međunarodna koalicija koju predvode Sjedinjene Države neprestance je ponavljala da strani borci neće smjeti napustiti grad. “Najmanje želimo da strani borci budu oslobođeni i da im se dopusti povratak u zemlju porijekla gdje će sijati teror”, rekao američki pukovnik Ryan Dillon.

U nešto više od četiri mjeseca ubijeno je 3250 ljudi, od kojih 1130 civila, objavila je u utorak nevladina udruga Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).

Sukobi i bombardiranja koji su razorili bivšu prijestolnicu IS-a odnijeli su od 5. lipnja živote “1130 civila, od kojih su 270 bila djeca, a 2120 borci IS-a i snaga koje je podržavala vojska Sjedinjenih Država, navodi SORH.

Raka je bila prvi veliki sirijski grad koji je pao u ruke IS-a, odakle su počeli pohodi džihadista na ostatak Sirije te Irak i proglašenje “kalifata”.

Nekad prijestolnica Abasida, a 2014. simbol džihadističkog terora

Očevici prenose da su borci SDF-a u utorak slavili izvikujući slogane na ulicama među ruševinama zgrada na središnjem trgu. Zastava istaknuta na gradskom stadionu ima žutu pozadinu i crveni amblem kurdske vojne formacije YPG, najjače milicije u sastavu SDF-a, piše Reuters.

Raka je postala simbol najvećih okrutnosti džihadističke organizacije koja je u tome gradu planirala krvave napade počinjene po svijetu, a mnoge od njih u Europi.

Raka je svoj procvat doživjela u doba dinastije Abasida. Godine 772. kalif al Mansur naredio je gradnju, po uzoru na Bagdad, grada vojarne al Rafike, pored antičke Rake. Dva grada poslije su se stopila u jedana. Od 796. do 809., moćni kalif Harun al Rašid preselio je prijestolnicu Abasida iz Bagdada u Raku koja leži na raskrižju puteva između Bizanta, Damaska i Mezopotamije. Niknuo je grad palača i džamija.

Većinom grad sunitskog islama, Raka je smještena u dolini Eufrata, nedaleko od Turske i 160 kilometara istočno od Alepa te 200 km od iračke granice. Gradnja brane blizu grada Tabke omogućila je da Raka postane ekonomski važna zbog razvoja poljoprivrede.

Kada je 2014., Islamska država osvojila Raku i proglasila svoj kalifat, nametnula je svoj zakon terorom i užasom. Odrubljivanja glava, masovna pogubljenja, silovanja, otmice, etničko čišćenje, kamenovanje žena, ubijanje homoseksualaca strahote su koje su džihadisti snimali i postavljali na internet kao sredstvo propagande i oružje za ušutkavanje svakog otpora.

Raka i Mosul oslobođeni, ali IS još nije mrtav

Ultraradikalni džihadistički IS mjesecima trpi poraze u Siriji i Iraku pred ofenzivama koje vode lokalni borci uz pomoć Rusije ili Sjedinjenih Država.

U pokrajini Deir Ezor blizu Rake, džihadisti su napadnuti s dva bojišta. S jedne strane ofenzivu vodi sirijski režim uz potporu ruskih zračnih snaga, a s druge SDF uz zračne udare međunarodne koalicije predvođene SAD-om.

Rat u Siriji izrastao je iz protuvladinih prodemokratskih prosvjeda 2011., na koje je represijom odgovorila sirijska vojska. Rat je postao sve složeniji, upletale su se strane zemlje te razne džihadističke skupine, sirijski teritorij se mrvio, a milijuni Sirijaca izbjegli su i milijuni raselili. Rat je odnio više od 330.000 života.

facebook komentari

Nastavi čitati