Connect with us

Iz Svijeta

Donald Trump: Sve što je ona učinila u vanjskoj politici bilo je pogrešno i bilo je katastrofa

Published

on

Republikanski kandidat koji je ovaj vikend izazvao veliki potres svojim vulgarnim izjavama o ženama rekao je u drugoj predsjedničkoj debati u nedjelju da se radilo samo o “muškim pričama iz svlačionice”, te je uzvratio žestokim optužbama na račun bivšeg predsjednika Billa Clintona koji je, kako je rekao, bio puno gori od njega.

Na početku druge debate, Clinton i Trump nasmiješili su se jedno drugom ali nisu se tradicionalno rukovali. Kada je debata završila stisnuli su jedno drugom ruku.

Debata je gotovo odmah na svom početku ušla u raspravu o Trumpovoj seksualnoj agresiji prema ženama. Trumpu je, kako je rekao, neugodno zbog izjava ali one su ipak samo “razgovori iz muške svlačionice”.

Naglasio je da je ponašanje bivšeg predsjednika Clintona prema ženama bilo gore od njegovog. “Kod mene se radi o riječima a kod njega o djelima”.

Trumpove izjave iz 2005. u kojima vulgarnim riječima hvali svoj seksualni uspjeh kod žena ovaj su vikend procurile u javnost. “Čuli smo ga kako vrijeđa žene.

Čuli smo ga kako žene po njihovom tjelesnom izgledu svrstava po kategorijama od jedan od deset”, rekla je Clinton. “Rekao je da ga video predstavlja u krivom svjetlu, ali ja smatram da je jasno svima koji su ga čuli da snimka predstavlja Trumpa upravo kakav jest”, naglasila je.

Trump je uoči druge debate sazvao konferenciju za novinare na kojoj je “nekoliko hrabrih žena”, kako ih je nazvao, teško optužilo Clintona. Među njima je bila i Juanita Broaddrick iz Arkanzasa s najtežim optužbama – da ju je Clinton silovao 1978. Broaddrick je kazala kako je možda “Trump rekao neke loše riječi, ali Bill Clinton me je silovao, a Hillary Clinton mi je prijetila. Mislim da se ne može raditi usporedba”.

U video-snimci NBC-a od prije 11 godina, Trump se hvali načinom na koji osvaja žene koje ga privlače, tehnikama bliskim seksualnom zlostavljanju. “Kad si zvijezda, puste te da radiš što hoćeš. Možeš učiniti sve”, tvrdi on koristeći vrlo prostačku riječ za ženski spol.

Nekoliko uglednih republikanaca nakon toga je povuklo svoju potporu Trumpu.

Kada se radi o pitanju elektroničke pošte Hillary Clinton i korištenju privatnog maila dok je bila američka državna tajnica, ona je kazala da je to bila pogreška ali je naglasila da nikakav povjerljivi materijal nije završio zbog toga u krivim rukama.

Trump je rekao da će ako bude izabran imenovati posebnog tužitelja kako bi proveo istragu o Hillary Clinton jer je ona dovela u opasnost nacionalnu sigurnost.

“Dobro je da netko s temperamentom poput Donalda Trumpa nije zadužen za provođenje zakona u našoj zemlji”, rekla je Clinton, na što joj je Trump odgovorio: “Jer biste bili u zatvoru”.

“Trebate se sramiti”, rekao joj je Trump, ali mu je Clinton odgovorila da je u stanju nijekanja i zanemarivanja činjenice da su mu gotovo svi republikanci okrenuli leđa. “Republikanci vas ostavljaju”, kazala mu je.

Ona je rekla da želi da njezina zemlja bude otvorena prema muslimanima kao i prema svima drugima, te naglasila da su Trumpove riječi o zabrani ulaska muslimanima u SAD  samo dar Islamskoj državi.

Opasno je i kratkovidno upustiti se u retoriku o muslimanima kakvu koristi Trump, rekla je Clinton.

Ona je kazala i da se Rusija odlučila i da želi Trumpa na mjestu predsjednika SAD-a.

Trump je kazao da mu se ne sviđa sirijski predsjednik Bašar al-Asad “ali on ubija IS, zajedno s Rusijom i Iranom”.

Clinton smatra da bi kopnene snage u Siriji bila ozbiljna pogreška, te se nada da će Islamska država kada ona dođe na mjesto predsjednice biti istjerana iz Iraka.

“Sve što je ona učinila u vanjskoj politici bilo je pogrešno i bilo je katastrofa”, kazao je Trump za Clinton, govoreći o vremenu kada je bila državna tajnica.

Clinton i Trump sukobili su se i oko serije drugih pitanja poput poreza i zdravstvenog osiguranja.

 Nedavno je objavljeno da je republikanski kandidat za Bijelu kuću na legalan način možda izbjegavao plaćati porez punih 18 godina, na što je on rekao da je “briljantno koristio” američke porezne zakone kako bi smanjio iznos poreza koji mora platiti, te je ustvrdio da mu je to pomoglo da preživi teško razdoblje na tržištu nekretnina.

U raspravi je potvrdio da je koristio veliki gubitak 1996. kako bi smanjio iznos poreza, ali je naglasio kako državni plaća ogromne poreze te rekao Clinton: “Svi vaši prijatelji” izvlače korist iz te odredbe. Clinton pak poručuje da će njegovo izbjegavanje plaćanja poreza podići porez za obitelji iz srednje klase.

Kada se radi o Obamacareu, sustavu zdravstvenog osiguranja, Trump je rekao da je on katastrofalan i da će se sam urušiti 2017.

Debata je održana na način da su dio pitanja postavljali moderatori, a dio publika. Kandidati su se mogli slobodno kretati po pozornici i obraćati se izravno onima koji su postavljali pitanja.

Ova je rasprava bila možda i ključni trenutak predsjedničke kampanje 2016. jer je Trumpu bio potreban izniman vjetar u leđa ako je želio dostići Clinton koja vodi u anketama od prve debate 26. rujna.

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Iz Svijeta

Vučić: Srbiju više nitko ne može nekažnjeno napasti

Published

on

By

Vučić: Srbiju više nitko ne može nekažnjeno napasti

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u povodu 73. obljetnice oslobođenja Beograda u 2. svjetskom ratu da Srbija danas pokazuje svoju vojnu spremnost ne zato da bi bilo kome bila prijetnja, već da bi istaknula koliko cijeni živote svojih građana i da više nikome neće dopustiti da je nekažnjeno napadne i ugrozi.

On je naglasio da će zato biti nastavljeno ulaganje u svakog čovjeka, izgradnju puteva, otvaranje tvornica, stvaranje radnih mjesta i da se napravi višak koji će omogućiti da se taj život bolje zaštiti.

“Nikakvih drugih namjera nemamo, jer previše smo života izgubili da ne bismo cjenili i živote svih drugih. Hoćemo modernu, jaku i razvijenu državu, koja će svima biti garant mira i stabilnosti, pouzdan partner i iskren prijatelj”, rekao je Vučić.

On je istakao da Srbija, investirajući u život u svojoj zemlji, investira i u život na cijelom Balkanu, jer želi povezivanje, rad, razmjenjivanje robe, ljudi i kapitala.

facebook komentari

Continue Reading

Iz Svijeta

Katalonija – Put u nepoznato

Published

on

By

Španjolska vlada je u četvrtak priopćila kako će primijeniti članak ustava koji zadire u autonomiju Katalonije kako bi suzbila inzistiranje katalonske vlade na nezavisnosti što komentatori nazivaju “putem u nepoznato”.

Barcelona, glavni grad pokrajine gdje se godišnje proizvede 20 posto svih roba i usluga u Španjolskoj, mogla bi potpasti pod direktno upravljanje Madrida prvi put u 40 godina demokracije.

Španjolski premijer Mariano Rajoy okupit će u subotu svoje ministre kako bi aktivirali članak 155. ustava koji dopušta središnjoj vladi preuzimanje kontrole nad bilo kojom od 17 autonomnih pokrajina ako se neka od njih ne ponaša u skladu sa španjolskim ustavom.

Niti jedan političar dosad nije primijenio tu mjeru no Rajoy kaže da je opravdana jer Katalonija ne priznaje zakon te pritišće središnju vlast namjerom o odcjepljenju nakon referenduma organiziranog 1. listopada. Referendum je zabranio sud, te ga pokušala zaustaviti španjolska policija, no stanovnici su svejedno glasovali u korist uspostavljanja samostalne republike.

Članak nije precizan no u teoriji dopušta Madridu preuzimanje regionalne administracije i postavljanje novih dužnosnika, preuzimanje kontrole nad financijama i policijom te sazivanje prijevremenih izbora.

Njegovo korištenje moglo bi dodatno zategnuti odnose s Katalonijom no Rajoy tvrdi da ga podržavaju dvije od tri najveće oporbene stranke. Odbacio je poziv na dijalog o nezavisnosti upućen iz Barcelone od strane predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta.

Najveća oporbena stranka, lijevi centar PSOE, podržala je vladu no traži da se članak primijeni “proporcionalno” i “ograničeno”.

Vlada kaže kako nema namjeru apsolutno ukinuti autonomiju Katalonije nego ondje provesti specifične mjere kako bi pokrajina poštovala španjolski zakon.

Kako bi članak stupio na snagu potrebno je nekoliko dana jer mjere treba podržati Senat, gornji dom španjolskog parlamenta zadužen za teritorijalna pitanja, gdje Rajoyeva Narodna stranka ima potrebnu većinu.

Kao datum mogućeg glasovanja spominjao se petak 27. listopada no prema pisanju dnevnih novina La Vanguardia sa sjedištem u Barceloni parlament će vjerojatno glasati u ponedjeljak 30. listopada ili utorak 31. listopada. S obzirom na većinu zagovornika uvođenja članka 155., očekuje se brzo usvajanje mjera.

Rajoy bi zatim mogao zamijeniti katalonske dužnosnike svojim političarima ili tehnokratima pa za tri mjeseca organizirati parlamentarne izbore u Kataloniji.

Prijevremene izbore bi mogao sazvati i sam Puigdemont i tako izbjeći da kontrolu nad katalonskim službama preuzmu ministri iz Madrida. To je, međutim, u srijedu odbio Raul Romeva, katalonski dužnosnik za vanjske poslove. Rekao je kako na njihovom dnevnom redu sada nema nikakvih izbora.

Puigdemont je ignorirao Rajoyeve zahtjeve da mu “jasno” i “jednostavno” odgovori da li je proglasio nezavisnost 10. listopada. Umjesto toga je napisao kako bi do formalnog glasovanja o proglašenju nezavisnosti moglo doći ako Madrid nastavi odbijati dijalog i nastavi s represijom u Kataloniji.

Mnogi iz njegovog pisma iščitavaju da nije došlo do nezavisnosti no španjolska vlada ondje vidi nastavak inzistiranja na njoj i “ucjenu”.

Puigdemont se u međuvremenu suočava s pritiskom u vlastitoj koaliciji da proglasi odmah nezavisnost. Antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) ima samo 10 od 135 zastupnika u katalonskom parlamentu, no bez nje vladajuća koalicija nema natpolovičnu većinu. CUP traži proglašenje nezavisnosti “čim prije”. Izgubi li potporu CUP-a, katalonska vlada morat će raspisati prijevremene izbore. Sastanak katalonske vladajuće koalicije i CUP-a trajao je satima u četvrtak a rezultat još uvijek nije poznat.

Nakon policijskog nasilja nad stanovnicima na dan referenduma, Rajoy je oprezan no svjestan da ga podržavaju EU i lideri glavnih zemalja poput Njemačke i Francuske.

Zabrinutost zbog situacije u Kataloniji utrostručila se među Španjolcima u rujnu kada je katalonski parlament izglasao zakon o referendumu, pokazuje istraživanje Centra za sociološka istraživanja (CIS) sa sjedištem u Madridu.

U Kataloniji u mirnim prosvjedima deseci tisuća građana traže puštanje iz pritvora u Madridu dvojice dužnosnika nevladinih organizacija koji zagovaraju nezavisnost. Za subotu, kada će u Madridu biti sastanak španjolskih ministara, održat će se novi masovni prosvjedi u Kataloniji. Oko 80 organizacija najavilo je za subotu u 17 sati okupljanja s kojih će tražiti “oslobađanje političkih zatvorenika”.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici organizacija ANC i Omnium, pritvoreni su jer su organizirali stanovnike koji su tijelima “sprečavali rad policije” tijekom referenduma, tvrdi španjolski ministar unutarnjih poslova.

Tenzije bi mogle rasti s obje strane kako se bude približavalo usvajanje članka 155. Dosad osim pojedinačnih incidenata nije eskaliralo nasilje među stanovnicima. Organizatori prosvjeda pozivaju na mirne proteste.

Velika nepoznanica je, međutim, što će se događati na terenu ako Madrid krene s primjenom članka 155. Katalonska policija već je bila otkazala poslušnost Madridu koji može računati na španjolsku civilnu gardu i nacionalnu policiju čiji pripadnici se nalaze još od ranije u Kataloniji. Njih su prosvjednici okupljani ispred hotela povicima tjerali iz Katalonije.

facebook komentari

Continue Reading