Donesena strategija za upravljanje javnim dugom do 2019.

1

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Strategiju upravljanja javnim dugom u razdoblju od 2017. do 2019. godine, kojom se predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na kraju tog razdoblja na 75,3 posto. “Vlada i veliki dio naše stručne javnosti identificirali su javni dug kao jedan od ključnih rizika, izazova i slabosti na makroekonomskom polju našeg gospodarstva i zato zauzima i visoko mjesto na listi prioriteta aktivnosti Vlade, koja je u samom svom programu postavila cilj njegov udio u BDP-u za svog mandata smanjiti za 10 postotnih bodova. To se ovim dokumentom potvrđuje, ali se ide i još ambicioznije”, kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Strategija se temelji na tri stupa – gospodarskom rastu, daljnjem padu proračunskog deficita i aktivaciji državne imovine. Među ostalim, strategija sadrži kompletna plan zaduživanja do 2019. godine, kalendar izdavanja trezorskih zapisa, plan izdavanja obveznica te kalendar otplate glavnice duga do 2027. godine. Ministar financija je pritom najavio kako se već u iduća dva tjedna planira izdanje domaće obveznice, jer početkom veljače na naplatu dospijeva 5,5 milijardi kuna duga. U travnju, pak, dospijeva obveznica vrijedna1, 5 milijardi dolara, a krajem godine još jedna domaća obveznica od 4 milijarde kuna.

Marić je istaknuo i da je razina javnog duga 2015. dosegnula vrhunac, s udjelom u BDP-u od 86,7 posto, da bi se 2016., po prvi put u recentnoj povijesti taj udjel, prema projekcijama Ministarstva, smanjio na 83,9 posto. Ove godine planiran je daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u na 81,5 posto, slijedeće na 78,6 posto, a 2019. 75,3 posto. Prema preliminarnim podacima HNB-a, krajem rujna 2016. godine javni dug Hrvatske iznosio je 289,1 milijardu kuna ili 84,2 posto procijenjenog BDP-a, čime je u odnosu na kraj 2015. zabilježeno njegovo nominalno smanjenje za 467,4 milijuna kuna. Ukupna izdana jamstva RH krajem ožujka 2016. iznosila su 8,1 milijardu kuna, odnosno 2,4 posto BDP-a.

Strategija identificira i provedbene rizike i načela njihovog rješavanja, pa se tako, primjerice, predviđa jačanje pravnog i institucionalnog okvira za upravljanje javnim dugom, ali i uspostava uprave za upravljanje javnim dugom pri njegovom ministarstvu. Govoreći o rizicima Marić je kazao kako je trenutno oko 13 posto hrvatskog duga kratkoročno, koji je trenutno povijesno najjeftiniji, no da je iz perspektive odgovornog upravljanja cilj da se taj udio blago smanjuje na ispod 12 posto do 2019. Kod valutnog rizika je, pak, iznio podatak da je oko tri četvrtine duga izravno ili valutnim klauzulama izloženo stranoj valuti, i to najviše euru.

“Jako je važna činjenica da je 2009. prvi put izdana dolarska obveznica, i od tada je od šest obveznica pet bilo zaštićeno od promjene tečaja. Da to nismo napravili ukupni dug bi od 2009. bio veći za 11,6 milijardi kuna”, naglasio je dodajući da je to smjer koji će se nastaviti provoditi. Kod kamatnog rizika, pak, iznosio je podatak da je oko 87 posto duga s fiksnom kamatnom stopom, a 13 posto uz promjenjivu te kazao da će se kod refinanciranja duga prvenstveno voditi računa o cijeni novog zaduženja.

“Sve što planiramo raditi u smislu ubrzavanja gospodarskog rasta i umanjivanja strukturnih neravnoteža ima za cilj da bude prepoznato i na financijskim tržištima, tržištima kapitala i kod rejting agencije, da se Hrvatskoj vrati investicijski rejting, a time smanji rizik i ukupna cijena po kojoj se zadužujemo”, rekao je Marić. Kao poseban cilj ovog dokumenta izdvojio je transparentnost te da žele poslati poruku da se žele “pokazati kao skroz otvorena i transparentna vlada”.

 

facebook komentari

  • Milivoj Lokas

    Poslije Proračuna, najbolji potez Vlade RH! BRAVO!