Pratite nas

Dopustite mu da vam pomogne

Objavljeno

na

Čak i prema najnovijim europskim istraživanjima, više od polovice žena smatra da njihovi muževi ne sudjeluju dovoljno u kućanskim poslovima. Premda je u Hrvatskoj tradicionalno visok postotak zaposlenih žena, ni kod nas nije bolje Čak i prema najnovijim europskim istraživanjima, više od polovice žena smatra da njihovi muževi ne sudjeluju dovoljno u kućanskim poslovima. Premda je u Hrvatskoj tradicionalno visok postotak zaposlenih žena, čak i viši nego u mnogim europskim zemljama, ni kod nas nije bolje. Očigledno, i u 21. stoljeću čini se nemogućim natjerati muškarca da se primi kuhače, usisavača ili mijenjanja pelena, ali bračni savjetnici tvrde da to ne bi trebao biti problem…

dopustite-da-pomogne2Je li u vašoj kući pravilo da vi uvijek morate uključivati perilicu za rublje? A on stalno ima daljinski u rukama? Naravno ne, ali većina parova naprosto tako radi. O jednakosti je lakše pričati nego je ostvariti jer većina ljudi postupa na način na koju su naviknuti, možda još u roditeljskoj kući, većina se vrlo teško mijenja i zapravo nije sposobna za jednakost i pravo partnerstvo. Što jednako vrijedi za muškarce kao i žene.

O čemu je riječ?

Postavite se na trenutak u njegovu ulogu: vjerojatno preuzimate većinu obaveza na sebe, sve stižete, zbog toga se osjećate važno, a samo kad ste jako umorni i svega vam je dosta, gunđate i prigovarate mu. Za to vrijeme on ima obilje slobodnog vremena koje može potrošiti kako želi. Naravno, potrošit će ga uglavnom na sebe: čitat će novine, baviti se nečim što voli… Premda možda vjerujete kako je to zato jer su “svi muškarci isti”, varate se. Svi su ljudi isti! Da umjesto vas netko obavlja sve poslove, pod uvjetom da povremeno morate potrpjeti malo gunđanja, vjerojatno biste pristali, zar ne?

Potez je, dakle, na nama ženama: umjesto da sav posao grabite za sebe, velikodušno mu prepustite polovicu. I uskoro ćete se uvjeriti u čaroban učinak tog poteza: ne samo da ćete imati više vremena za sebe i da ćete zbog toga biti bolje raspoloženi, nego će se i on osjećati odgovornijim i potrebnijim, što će podići njegovo samopouzdanje. Takav će vam se više svjidjeti, sagledat ćete ga u novom svjetlu, pa možda i ljubav poželite češće voditi.
Jer, tvrde psiholozi, upravo je dijeljenje snaga modernog braka. Ključ je formiranje zajednice u kojoj dvoje ljudi djeluje zajedno ne samo kad je riječ o seksu i ljubavi, nego i svakodnevnim situacijama poput vođenja djece u vrtić ili plaćanja računa. Prvi uvjet da biste to postigli jest da znate komunicirati.

Evo kako možete početi:

• Budite logični

Općenito gledano, muškarci ne regiraju dobro na tuđe pokazivanje osjećaja, ali dobro stoje s logikom. Zato razgovor počnite rečenicom: “Vrijeme je da preispitamo naše odgovornosti.” Što ste racionalniji i analitičniji, on će biti skloniji pratiti vaš plan.dopustite-da-pomogne3

• Usredotočite se na jake strane

Jedna od predivnih stvari kad je riječ o braku jest da supružnici imaju različite jake i slabe strane. Razgovarajte o obje – i realistično podijelite zadatke na temelju prethodnog razgovora. Recimo, on voli kuhati, ali mrzi nabavku? Velikodušno mu prepustite kuhaču i uputite se na tržnicu. Dosad ste radili oboje, zar ne?

• Budite spremni za mali kompromis

Sigurno ima poslova koji se moraju obaviti, a ne želi ih nijedno od vas. U tom slučaju, pošteno ih podijelite. Ponudite se da ćete bacati smeće ako će on prati suđe ili obrnuto. Zamijenite i zabavne stvari, primjerice posudite mu svoj laptop u zamjenu za njegov diskmen.

• Informirajte jedno drugo

Jednom kad podijelite posao, radeći poslove koji vam najbolje leže, ne zaboravite razgovarati o tome kako vam ide. U brak, taj veliki životni pothvat, upustili ste se zajedno, zar ne

Roberta Majhen

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica primila počasni doktorat ruskog sveučilišta

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović danas završava službeni posjet Rusiji. U Moskvi je održala predavanje na Ruskom ekonomskom sveučilištu Plehanov, koje joj je uručilo počasni doktorat.

Predsjednica je obišla Sveučilišni muzej i upisala se u Knjigu slavnih gostiju, a također je održala predavanje na temu “Novi trendovi globalnog gospodarstva”.

Izrazila je zadovoljstvo zbog toga što govori o toj temi na jednome, kako je rekla, od najvećih i najprestižnijih sveučilišta u Rusiji, koje se više od 100 godina bavi visokim ekonomskim obrazovanjem.

U njezinu predavanju bilo je riječi o trendovima globalizacije i slobodne trgovine, s jedne, te izolacionizma s druge strane; tradicionalnim i modernim industrijama i u tom kontekstu o mogućnostima jačanja suradnje između Hrvatske i Rusije.

Predsjednica je naglasila da se danas treba više posvetiti stvaranju inovativnih usluga i proizvoda visoke dodane vrijednosti jer samo na taj način može se natjecati za mjesta najrazvijenijih na globalnoj razini.

Prema njezinim riječima, iz tog razloga Hrvatska je zajedno s 11 srednjoeuropskih država članica Europske unije pokrenula Inicijativu triju mora koja je okrenuta boljem povezivanju do sada zanemarivanih veza između tih država.

Inicijativa je otvorena za suradnju svim drugim državama, a velik broj trećih država (poput Kine, drugih članica Eurospke unije ili SAD-a) već je iskazao želju i spremnost za uključenjem projektima. “Zašto među njima ne bi bila i Rusija? I na ovom mjestu bih željela istaknuti kako je ovo Inicijativa ‘za’, za koheziju srednje Europe i Europske unije u cjelini, a ne ‘protiv'”.

Dalje je objasnila da je početna platforma inicijative 150 projekata, vrijednosti veće od 45 milijardi eura u području energetike, prometne infrastrukture i digitalizacije te da u tome leži mogućnost realizacije visoke razine sinergije između Rusije i država inicijative, te Rusije i Hrvatske. “I ovim putem pozivam vas da nam se pridružite u našim projektima kako bi zajedno iskoristili prilike koje su pred nama i zauzeli mjesto najrazvijenijih”, rekla je predsjednica.

Na kraju je poručila studentima da ne posustaju u stalnom obrazovanju jer je ono presudno važno za njihovu budućnost.

Nakon posjeta sveučilištu Plehanov predsjednica putuje u Sankt Peterburg, što je posljednja postaja njezina trodnevnog službenog posjeta Rusiji tijekom kojeg je uz Moskvu posjetila i Soči.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Objavljeno

na

Objavio

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Nastavi čitati