Pratite nas

Politika

Doš’o Aga po ‘svoje’! SDA želi četiri općine u Mostaru

Objavljeno

na

Podjela Mostara na četiri općine, novi je prijedlog Stranke demokratske akcije, potvrdio je predsjednik Gradskog odbora mostarskog SDA Zijad Hadžiomerović za mostarski Dnevni list.

-Za nas je prihvatljiva varijanta od četiri općine. Sličan je bio prijedlog SDP-a prije osam godina, ali ne znam hoće li ga sad prihvatiti, kazao Hadžiomerović pravdajući to što SDA sada prihvaća nekadašnji prijedlog SDP-a i licitira kao svoj, riječima da su to ideje građana Mostara.

Bez općina nema dogovora

-Ako je neracionalno šest općina, evo neka budu četiri, ali bez općina nema dogovora, kaže Hadžiomerović i dodaje da su za njih prihvatljive i multietničke općine.

Ipak na pitanje zašto je za SDA onda neprihvatljiv prijedlog OHR-a o tri multietnička gradska područja, Hadžiomerović kaže kako SDA ne prihvaća gradska područja zbog manjih ovlasti, ali ni broj tri.

Naveo je kako su u SDA radili određene računice koje su pokazale da brojka od tri općine ne odgovara toj stranci.

Što se tiče opcije od četiri općine, Hadžiomerović kaže da ne može govoriti o granicama, a na pitanje bi li to bile dvije bošnjačke i dvije hrvatske općine, nije želio odgovoriti.

Tri bošnjačke i jedna hrvatska općina

-Mogu biti tri bošnjačke i jedna hrvatska. Evo, neka to bude moj prijedlog, rekao je Hadžiomerović dodavši kako HDZ mosra shvatiti da je ”neprovedivo ono što oni žele” te je potvrdio kako će kontaktirati predsjednika mostarskog HDZ-a kako bi počeli pregovore.

A pregovore se počeli i predsjednici dvaju stranaka, Dragan Čović i Sulejman Tihić te su se dotakli i teme preustroja Mostara. No, Tihić, koji je Čoviću iznio svoje viđenje preustroja grada na Neretvi, nije želio otkriti javnosti što sadrže njegovi prijedlozi.

Tihić je loptu spustio na nižu razinu i samo potvrdio da će do dogovora nastojati doći gradski odbori dvaju stranaka. Dogovor bi trebao pasti do 16. rujna kada će se u Sarajevu sastati vodstva SDA i HDZ-a BiH.

A na spomenutom sastanku, dvije stranke trebale bi, osim Mostara, raspravljati i o prijedlog svojevrsnog povratka posebnog režima u dvjema mješovitim, hrvatsko-bošnjačkim županijama sa sjedištima u Mostaru, odnosno Travniku.

Povezanost režima izbora i odlučivanja

Prema nekim informacijama, a koje je objavio Večernji list, dobrim dijelom su dovršeni prijedlozi oko povezanosti režima izbora i odlučivanja u Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji, a koje je svojedobno svojim odlukama promijenio Wolfgang Petritsch u sklopu ustavnih promjena u Federaciji BiH.

Da postoje određeni prijedlozi, potvrdio je i Dragan Čović nakon susreta s Tihićem rekavši kako bi tim promjenama ubrzali uspostavu vlasti nakon izbora, koja se često razvlači i mjesecima, ali i spriječili majoriziranje naroda.

-Cilj nam je uspostaviti simetričan režim u vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji kako bismo mogli u roku od tjedan dana nakon izbora uspostaviti vlast bez mogućnosti majorizacije, ali i odugovlačenja, rekao je Čović.

Večernji list je objavio kako se razmatra uvođenje gotovo istovjetnog načina raspodjele vlasti u županijama kako bi Hrvati koji su u malobrojnijoj poziciji u SBŽ-u, ali i Bošnjaci u HNŽ-u imali jednakopravnu poziciju.

Idealna pozicija

To bi u praksi značilo s jedne strane uspostavljanje posebnih mehanizama u odlučivanju kako ne bi dolazilo do nadglasavanja o vitalnim nacionalnim pitanjima, a s druge strane ravnomjerna zastupljenost unutar institucija te paritet na vodećim mjestima, bilo da se radi o premijerima, ministrima i pozicijama u izvršnoj vlasti ili pak čelnicima Skupštine, odnosno županijskog Sabora.

Iako je za sada sve na prijedlozima i iako nema krajnjeg dogovora, idealna bi se pozicija ogledala u jednakoj zastupljenosti unutar županijskih vlada, ali i paritetu između pozicija na čelu vlada. Tako bi u slučaju da Hrvat bude premijer u HNŽ-u, u SBŽ-u na tome mjestu bi bio Bošnjak, a jednako bi bilo i s pozicijama predsjednika Skupštine.

U HDZ-u smatraju kako bi se provedbom ove ideje popravilo povjerenje među narodima te se smanjila mogućnost dominacije jednih nad drugima, ali u njoj vide i moguću matricu za preustroj Federacije BiH.

Slomljena koplja

No, iako su čelnici dvaju stranaka pokazivali optimizam nakon susreta u Mostaru, dogovora neće biti ukoliko ne naprave pomak gradski odbori stranaka i konačno mostarsku priču pomaknu s mrtve točke.

Podsjećamo, Mostar još uvijek nije imao lokalne izbore, a u gradu vlada svojevrsno bezvlašće te je nekoliko puta grad bio u štrajkovima pojedinih insitucija zbog nemogućnosti isplaćivanja plaća.

Mostar čeka implementiranje odluke Ustavnog suda BiH, o izmjenama Izbornog zakona i Statuta Grada Mostara, a promjena Statuta samo je udaljila dvije najjače mostarske stranke u pregovorima. SDA je tražio podjelu Mostara na šest općina, a HDZ BiH Mostar, kao jednu općinu i jednu izbornu jedinicu, a obje stranke odbile su prijedloge OHR-a, koji se povukao i prepustio Mostar stzrankama na milost i nemilost.

A praksa je pokazala kako su se slomljena koplja na mostarskom problemu redovito odražavala i na situaciju u Federaciji. A sve je to samo još više ukopavalo političku situaciju u cijeloj zemlji u dublju i dublju agoniju.

Dnevno

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

Objavljeno

na

Objavio

To nije antisrpski referendum nego antikorupcijski. Želimo osigurati da birači budu oni koji će moći djelovati na političare. Kada smo skupili više od 300 000 potpisa za referendum o izmjeni izbornog zakona smo to već željeli, rekla je Željka Markić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

S njom se nije složio saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević. – To je antimanjinska, antisrpska inicijativa protiv manjina.

Na neki način ovim se želi zabiti klin suradnje između manjina i Vlade desnog centra. Važan je i javni servis koji ima ulogu u zaštiti manjina. Inicijativa je došla od jednog marginalca gospodina Đapića i kroz javni servis postala aktualna, rekao je Milošević.

Anto Đapić, predsjednik stranke DESNO, rekao je da su mu Miloševićeve uvrede kompliment, a da je sve počelo kad je Sanader sklopio sporazum sa SDSS-om. – Na ove uvrede ne želim uopće odgovarati, a kad dolaze od predstavnika SDSS-a, meni su kompliment. Smatram da su pojedini predstavnici manjina u Saboru prešli granicu dobrog ukusa. Svi građani Hrvatske moraju imati jednaka prava i moraju biti politički Hrvati. To se postiže izbornim sustavom, naša inicijativa je potpuno ustavna. Neke stvari koje su relikt iz prijašnih 20 godina, treba mijenjati. Problem nastaje kada je premijer Ivo Sanader 2008. godine sklopio sporazum sa SDSS-om, rekao je Anto Đapić.

Dodao je kako su oni, pod platformom tadašnje Hrvatske stranke prava, na izborima osvojili 93 000 glasova i jedno mjesto u parlamentu, dok su manjine sa 40 000 glasova dobile 8 saborskih mandata.

Arsen Bauk (SDP) rekao je kako je legitimno zabiti klin suradnji desnog centra i manjina, ali da inicijativu koju predvode Markić i Đapić ne smatra ozbiljnom. – Ja sam skeptičan kada o manjinskim pravima govore gospodin Đapić i Markić, bez namjere da ih vrijeđam.

Ono što je postala tema kao zajednička inicijativa gospođe Markić i Đapića, nije točno. Što se tiče ovoga što je rekao gospodin Milošević, slažem se da bi to bilo smanjenje stečenog prava nacionalnih manjina. Ali, apsolutno je legitimno pokušati zabiti klin između Vlade desnog centra i nacionalnih manjina. Zato što se desni centar ne zalaže dovoljno za njih, rekao je Bauk. Ipak, Bauk je dodao da su nacionalne manjine nekoliko puta prevarene od strane njihovih predstavnika.

– Prevara nacionalnih manjina je manja od ove HNS-ove prevare, ali mislim da se predstavnici nacionalnih manjina ne zalažu dovoljno za njihova prava, smatra Bauk. Saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak napomenuo je kako je najvažnije “da manjine ne smiju igrati ulogu arbitra u sastavljanju parlamentarne većine”.

– Ne možemo govoriti o referendumu jer još ne znamo što bi on značio i kako bi izgledao. Od 92. godine imali smo različite modele i mijenjali zakon svakih nekoliko godina. Zastupnici srpske nacionalneodne manjine su, koliko je meni poznato, također tražili izmjene zakona. Mislim da je ovo pitanje ustavne pozicije i položaja zastupnika nacionalnih manjina. 2008. sam u znanstvenom radu rekao da nije primjerena uloga zastupnika manjina kao arbitara u formiranju Vlade, rekao je Podolnjak.

Ministar uprave Lovro Kuščević (HDZ) rekao je da nema države u okruženju koja ovoliko štiti nacionalne manjine, ali također smatra da bi izborni zakon mogao biti bolji.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Krešimir Planinić: Ne trebamo zastupnike nacionalnih manjina u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnici nacionalnih manjina u Saboru nisu potrebni, zašto ne bi bili na listi SDP-a, HDZ-a, Mosta ili neke druge stranke kao zastupnici, kazao je za N1 Krešimir Planinić iz udruge U ime obitelji.

Nacionalne manjine mogu ostvarivati svoja prava na lokalnim razinama i u Saboru su njihovi zastupnici nepotrebni, kazao je Planinić u razgovoru za N1.

Upozorio je na to da predstavnici nacionalnih manjina u Sabor bivaju izabrani sa samo 300-injak glasova dok drugi trebaju dobiti u prosjeku po 14.000 ili 15.000 glasova da bi ušli u Sabor.

Takav je sustav nepravedan i zatire jednakost prava glasa, smatra Planinić, koji je ukazao i na to da u većini europskih država ne postoji sustav kakav ima Hrvatska.

Ovakav pristup getoizira nacionalne manjine što nije dobro ni za njih same, pretvara ih u neku enklavu, upozorio je Planinić te je istaknuo da je važno da izborni sustav odražava volju naroda.

Osam predstavnika u Sabor je sasvim neprimjereno, a i zatire jednako i opće pravo glasa iz Ustava, smatra, a na pitanje koji bi način uređenja novog izbornog sustava bio najbolji, kaže da je to pitanje na koje bi odgovor trebala dati široka rasprava te je podsjetio da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) održala još 2011. okrugli stol na tu temu.

Naš stav je jasan – smatramo nepravednim sustav u RH što smo i više puta govorili i drago nam je da je ta tema u fokusu, a promjenu izbornog sustava smatramo početkom svih reformi, istaknuo je Planinić, koji je rekao da nisu razgovarali s bilo kojim političarem o tome.

No, očekuju podršku od svih, pa i političara, u dobroj vjeri i volji, a što se tiče metoda kao mogućnost nije odbacio referendum jer je i to jedan od demokratskih alata.

facebook komentari

Nastavi čitati