Dr. Ivo Curić: Infekcije gornjeg dišnog sustava najčešće upale suvremenog čovjeka

1

Dvije trećine upala kod suvremenog čovjeka čine infekcije gornjih dišnih puteva. Većinu njih uzrokuju virusi i takva oboljenja se ne mogu tretirati antibioticima

Odgovornost za očuvanje djelotvornosti antibiotika u najvećoj je mjeri u rukama liječnika primarne zdravstvene zaštite budući da isti propišu oko 80% od ukupno propisanih antibiotika. Navedena skupina liječnika najčešće antibiotike propisuje za akutne infekcije gornjeg dišnog sustava (50%), potom za infekcije urinarnog sustava (20%), a svega se 20% propisanih antibiotika daje za sve ostale infekcije. Danas, u vrijeme ograničenih materijalnih sredstava, kada je potrebno omogućiti liječenje većem broju bolesnika, antibiotik treba biti jeftin, optimalnog terapijskog učinka, a da pri tom ni u jednom trenutku ne smije ugroziti zdravlje bolesnika – napisao je prim. doc. dr. sci. Ivo Curić, piše Vecernji.ba, u tekstu objavljenom na stranicama Zavoda zdravstvenog osiguranja ZZO-a HNŽ-a.

Najčešće infekcije

Naglašava se kako su akutne infekcije gornjeg dišnog sustava (ARI) najčešće upale suvremenog čovjeka i čine 2/3 svih infekcija. Ovaj klinički sindrom uzrokuju najčešće virusi. Antibiotici ne djeluju na ove viruse. Ako se sumnja na ARI uzrokovan bakterijama, a što je prilično rijetko, tada treba dati pacijentu antibiotik. Cilj je postići pravilnu primjenu antibiotika u akutnim infekcijama gornjeg dišnog sustava jer je u tom kliničkom sindromu i najveća zloupotreba istih. – ARI ja uglavnom kratkotrajna i najčešće samoizlječiva bolest s dobrom prognozom. U ovu skupinu bolesti spada više kliničkih sindroma, a to su obična prehlada, febrilni respiratorni katar, gripa, streptokokna angina, upala sinusa i srednjeg uha, akutni bronhitis i akutna egzacerbacija kroničnog bronhitisa. Bolesnici s ARI najčešći su posjetitelji ordinacija primarne zdravstvene zaštite i njima se najčešće neopravdano propisuje antibiotik. Ove su infekcije glavni razlog za izbivanje iz škole i s posla – ističe Curić. Inače, tekst je napisan povodom Europskog dana savjesnosti o antibioticima. U nastavku teksta dr. Curić opisuje svaku od spomenutih bolesti i kako se liječe.

Terapija koja to nije

Jedan od najvećih problema zdravstvenog sustava danas je propisivanje lijekova bez prave potrebe. Upravo zbog tih događanja, zavodi zdravstvenog osiguranja su ove godine drastično pojačali kontrole propisivanja lijekova. Cilj nije samo ostvariti financijske uštede sprečavanjem propisivanja lijekova koji nisu potrebni osiguraniku nego i zaštititi bolesnika od korištenja terapija koje im nisu potrebne. Stručnjaci već godinama upozoravaju kako se antibiotici ne smiju uzimati bez liječničkog savjeta i recepta. ( Foto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSEL/VL)

facebook komentari

  • peppermintt

    pa je ,čini se jako mali broj osoba koje ne kašlju i ne kišu u ovo doba godine. A kronične upale sinusa sve većem broju ljudi zadaju nelječive glavobolje. Moguće je razlog i u tomu što ljudi sve više provode vremena u zatvorenim grijanim prostorima, gdje se virusi brzo množe i lako prenose.Moguće i umjetna grijanja prostorija naprosto prave nezdrav topli i suvi zrak.
    A potrošnja antibiotika je ka da uzmeš recimo bombonu, ne vodeći računa o štetnosti za organizam.
    Jedino ispravno je napraviti mikrobiološki nalaz koji će pokazati vrstu infekcije i odgovarajuće liječenje.
    Stara mudrost veli bolej spriječiti nego liječiti, pa što više kretanja na svježem zraku, aktivnost , tekućina i svježe namirnice voćee i povrće 🙂