Pratite nas

Politika

Dr Janjiček: Vujčić ni vlastitu ženu nije uvjerio da ne uzme kredit u “švicarcima”. Toliko o njegovoj stručnosti.

Objavljeno

na

Nije dugo prošlo od nastupa dr. Šonje u hrvatskoj javnosti s pričama o „korisnosti“ odbacivanja nacionalne valute kune i uvođenja eura u Hrvatskoj. Sada je nastupio i sam guverner HNB-a Vujčić. Prilično je to iznenađujući čin guvernera HNB-a, jer se ni u puno težim situacijama nije pojavljivao u javnosti. U vrijeme problema sa tečajem švicarskog franka i dužničke krize,  guverner Vujčić bi se provodio na skijanju, pardon na „važnom savjetovanju“ u svjetski poznatom skijaškom odredištu.

Bilo kako bilo, guverner s puno optimizma uvjerava hrvatsku javnost na HRT-u u „veliku“ korist od uvođenja eura za Hrvatsku. Od te silne „koristi“ guverner HNB-a naveo je samo dva čimbenika, jedan nestanak tečajnog rizika i druga je niže kamatne stope.

Problem tečajnog rizika koji je spomenuo guverner Vujčić je u suštini rizik fluktuiranja tečaja eura, a ne kune! Hrvatska tečajna politika kakvu vodi guverner HNB-a je politika „naljepnice“! Naime, Kuna je u tečajnom smislu samo naljepnica eura, te svaka promjena tečaja eura, istodobno znači i promjenu tečaja kune.

Problem je naravno jednostavan, tečajna politika eura vodi se radi ekonomskog interesa država unutar Eurozone i u tomu posve dominira ekonomski interes Njemačke prije svega!

Kada je tečaj Eura započeo naglo slabljenje prema Franku, isto tako je slabio i tečaj kune prema franku, mada kuna nije imala nikakve izravne veze sa tečajem franka. Drugim riječima, Hrvatska u cijelosti, kako gospodarstvo tako i široki puk, svi su prošli kroz dužnički kaos, zbog lošeg vođenja tečajne politike eura od strane Europske Središnje Banke! Treba reći i to, sve i da Hrvatska već ima euro, to nikako ne znači kako se krediti vezani za tečaj franka ne bi pojavili u Hrvatskoj! To je uostalom potvrdio i sam guverner Vujčić, spominjući iz prošlosti primjer Finske.

Sa druge strane, guverner Vujčić navodi kao doista najveću dobit za Hrvatsku treba vidjeti u padu kamatnih stopa s ukidanjem kune u Hrvatskoj. Takva tvrdnja odmah natjera svakog pogledati na kojoj su razini kamatne stope u zemljama eurozone.

Dakle, ako se pogledaju izvješća EU o kamatnim stopama na odobrene kredite unutar eurozone, onda se doista može uočiti vrlo veliko šarenilo u visini kamatnih stopa. Podaci koji su niže prezentirani o visini kamatnih stopa su iz prosinca prošle godine.

Tako recimo Njemačka ima 0.89% kao jedina sa stopom ispod 1%. Dok tri druge države imaju između 1% i 2%, a to su Nizozemska 1,4%, Belgija 1,95% i Slovačka ima 1,99%. Države sa kamatnom stopom iznad 3% su Irska 3,25% i Austrija 3,80. Zatim, Francuska ima 4,5% i Malta 4,99%! Interesantno je da kamata na odobrene kredite u Grčkoj iznosi 5,25%, a u Sloveniji 5,80%.

Međutim, treba spomenuti i one države, koje mada imaju euro kao svoju valutu, imaju i kamatne stope iznimno visoke. Tako recimo Latvia ima 11,99%, a u Estoniji se kamatna stopa na kredite kreće od 15% do 24% i uopće nije stabilna, ali je i jako visoka! Finska ima kamatnu stopu od 8%.
Dakle, guvernerova priča o tomu kako su svugdje unutar eurozone kamatne stope jako niske, osim u Hrvatskoj, pa će kamatna stopa u Hrvatskoj odmah pasti s ukidanjem kune, jednostavno ne odgovara istini.

Guverner je spomenuo kako ne razumije i zašto je kamatna stopa u Hrvatskoj relativno visoka, unatoč tomu što eskontna stopa, dakle ona stopa koju HNB naplaćuje „hrvatskim“ komercijalnim bankama iznosi 0,5%. Kamatna stopa na kredite u Hrvatskoj je oko 7%. To samo govori koliko komercijalne banke doista uzimaju ozbiljno i HNB i guvernera.

U većini država, komercijalne banke se orijentiraju prema središnjoj nacionalnoj banci u vođenju svoje politike kamatne stope. Jasno se spoznaje potpuno stručno odsustvo guvernera od monetarnih i gospodarskih kretanja u Hrvatskoj.

Interesantno je i to što je guverner HNB-a spomenuo kako nije imao načina obuzdati u prošlosti kredite vezane za tečaj franka! To je doista posve NE istina. Naime kreditna politika HNB ima instrumente s kojima se mogla ograničiti kreditna ekspanzija kredita vezanih za tečaj franka, a u te instrumente spadaju gotovinsko učešće, duljina otplate, maksimalno dopušteni iznos, zabraniti odobravanje jamstvenih ili lombardnih kredita, gdje se isplata jamči sa vrijednošću stana ili kuće dužnika.

Naime, HNB u svojoj kreditnoj politici može zahtjevati visoki postotak obvezatnih pričuva na odobreni kredit vezan za tečaj franka, a to se prema dužnicima iskazuje kao gotovinski polog za odobrenje kredita. Mogla se utvrditi i niska gornja granica iznosa kredita vezanog za tečaj franka. Moglo se i zabraniti odobrenje kredita vezanih za franak ukoliko se kao jamstvo koristi stan ili kuća dužnika. Rokovi otplate kredita vezanih za tečaj franka također su mogli biti kratki! Dakle doista postojalo je i postoji pregršt instrumenata kreditne politike koje je guverner Vujičić valjda „zaboravio“ koristiti.

Doznali smo na žalost od guvernera i to kako je „jadan“ bio bespomoćan u uvjeravanju premijera i ministara financija u visoku rizičnost kredita vezanih tečajnom klazulom prema franku. Moram priznati da u tu izjavu guvernera Vujčića u potpunosti vjerujem i da je iz čitavog razgovora koji je guverner Vujčić imao na HRT doista najvažnija.

Naime, kada hrvatski guverner javno prizna, kako čak niti vlastitu suprugu nije bio u stanju uvjeriti u vlastitu stručnost i odvratiti je od uzimanja kredita vezanog za tečaj franka, onda svima u Hrvatskoj mora biti jasno kakvog guvernera ima!

Dr. Tihomir Janjiček

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

BURAN SASTANAK KLUBA SDP-a ZAVRŠIO ŽESTOKOM SVAĐOM

Objavljeno

na

Objavio

Bernardić poručio nezadovoljnima da mogu otići i da ih ima tko zamijeniti

Došlo je do žestoke paljbe po Bernardiću kojemu je više zastupnika predbacivalo da stranka glavinja, da nema politike, da je u stranci potpuna paraliza odlučivanja…

Nakon dva i pol sata dogovaranja, koje se vrlo brzo pretvorilo u žučnu raspravu, a potom u otvorenu svađu tijekom koje je bilo teških optužbi i poruka, SDP-ovci su se razišli, a predsjednik stranke Davor Bernardić izjavio je da se izbor sudaca Ustavnog suda ipak vezuje uz povjerenstvo za Agrokor, a da će razgovore s HDZ-om o tome voditi predsjednik njihovog kluba Arsen Bauk.

Saborski Klub SDP-a sastao se u utorak kako bi konačno zauzeo stav oko izbora ustavnih sudaca, odnosno hoće li izbor troje sudaca (Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec), koji su usuglasili još početkom lipnja s HDZ-om, uvjetovati formiranjem saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor.

SDP se od početka predomišlja oko ove teme i zato je sazvan sastanak Kluba njihovih zastupnika da bi se konačno dogovorilo na čemu su. No razišli su se tako da je predsjednik stranke Bernardić dao izjavu kako se i dalje ustraje u ultimatumu HDZ-u, dok su neki drugi SDP-ovci trvdili da se na sastanku Kluba nije dogovorilo ništa, nego su se samo dobro posvađali.

Kako su za jutarnji list prepričali neki od SDP-ovih zastupnika, na trenutke je bilo vrlo žestoko pa je tako Bernardić dobio u lice optužbu da laže. Nije, prenose nam, ni Bernardić ostajao dužan pa je svojim zastupnicima otvoreno rekao da svi oni kojima se ne sviđa u Klubu SDP-a mogu slijediti primjer Ivana Klarina (zastupnika koji se nedavno povukao iz Sabora i ostavio mandat stranci) i otići “jer ima onih koji jedva čekaju ući u Sabor”. Na to je žestoko reagirala Milanka Opačić koja mu je otvoreno rekla kako ga radi toga može biti sram.

Oko dvanaest SDP-ovaca sudjelovalo je u raspravi i prigovaralo Bernardiću i stranačkom vodstvu da ne vode dobro stranku i da se ne zna na čemu su i kakva se politika vodi. Ukazivali su na to da Predsjedništvo SDP-a mora donositi jasne političke odluke i o njima informirati saborski klub koji će ih provoditi i pretakati u konkretnu stranačku politiku. Bernardiću i stranačkom vodstvu stavilo se pod nos što se stalno mijenja stav oko izbora ustavnih sudaca. U lipnju su, kažu, dogovoreni i usuglašeni na Klubu, a onda je Bernardić samoinicijativno, da nitko to nije znao, iz saborske klupe promjenio odluku i kazao da se izbor uvjetuje povjerenstvom za Agrokor. Potom se reteriralo i na zadnjoj sjednici Predsjedništva odustalo od ultimatuma. No odustajanje je verzija jednog dijela Predsjedništva, a drugi dio je tvrdio da takva odluka nije donesena.

Radi svega je Peđa Grbin koji je inzistirao da se ovo pitanje riješi prije neki dan podnio ostavku na funkciju potpredsjednika saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Kada je na Klubu bilo postavljeno pitanje što s njegovom ostavkom, Bernardić je, kako nam prenose, kazao da on za tu ostavku ne zna, osim iz medija. Na to mu je Grbin pred svima kazao da ga gleda u oči i laže, te da mu je osobno rekao za ostavku, a potom je izašao iz dvorane.

Nakon sastanka Kluba predsjendik SDP-a Bernardić novinarima je kazao kako vjeruje da Grbin nije poput generala Damira Krstičevića koji malo daje, a malo ne daje ostavku, te da će on Grbinovu prihvatiti ako na njoj inzistira.

Tijekom prepucavanja na sjednici Kluba SDP-a bilo je više tema radi kojih se kritiziralo Bernardića, a jedna od njih je bila i njegova tvrdnja izrečena ujutro na sjednici Sabora kako revizije prikrivaju kriminal.

– Kako može reći da revizije o radu ministarstava koje se referiraju na 2013. godinu i kasnije pokrivaju kriminal? Zar on optužuje našu Vladu i ministarstva koja su dobila bezuvjetna pozitivna mišljenja za kriminal i muljažu? – kazao nam je jedan član SDP-a. Drugi nam je prenio kako se tijekom rafala koji su se ispaljivali po Bernardiću govorilo čak i to da se srame Bernardićevih izjava čitajući kako mu novinari dijele lekcije jer govori besmislice o privatizaciji privatne tvrtke.

SDP na koljenima: Što se to događa u najvećoj oporbenoj stranci?

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

Objavljeno

na

Objavio

To nije antisrpski referendum nego antikorupcijski. Želimo osigurati da birači budu oni koji će moći djelovati na političare. Kada smo skupili više od 300 000 potpisa za referendum o izmjeni izbornog zakona smo to već željeli, rekla je Željka Markić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

S njom se nije složio saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević. – To je antimanjinska, antisrpska inicijativa protiv manjina.

Na neki način ovim se želi zabiti klin suradnje između manjina i Vlade desnog centra. Važan je i javni servis koji ima ulogu u zaštiti manjina. Inicijativa je došla od jednog marginalca gospodina Đapića i kroz javni servis postala aktualna, rekao je Milošević.

Anto Đapić, predsjednik stranke DESNO, rekao je da su mu Miloševićeve uvrede kompliment, a da je sve počelo kad je Sanader sklopio sporazum sa SDSS-om. – Na ove uvrede ne želim uopće odgovarati, a kad dolaze od predstavnika SDSS-a, meni su kompliment. Smatram da su pojedini predstavnici manjina u Saboru prešli granicu dobrog ukusa. Svi građani Hrvatske moraju imati jednaka prava i moraju biti politički Hrvati. To se postiže izbornim sustavom, naša inicijativa je potpuno ustavna. Neke stvari koje su relikt iz prijašnih 20 godina, treba mijenjati. Problem nastaje kada je premijer Ivo Sanader 2008. godine sklopio sporazum sa SDSS-om, rekao je Anto Đapić.

Dodao je kako su oni, pod platformom tadašnje Hrvatske stranke prava, na izborima osvojili 93 000 glasova i jedno mjesto u parlamentu, dok su manjine sa 40 000 glasova dobile 8 saborskih mandata.

Arsen Bauk (SDP) rekao je kako je legitimno zabiti klin suradnji desnog centra i manjina, ali da inicijativu koju predvode Markić i Đapić ne smatra ozbiljnom. – Ja sam skeptičan kada o manjinskim pravima govore gospodin Đapić i Markić, bez namjere da ih vrijeđam.

Ono što je postala tema kao zajednička inicijativa gospođe Markić i Đapića, nije točno. Što se tiče ovoga što je rekao gospodin Milošević, slažem se da bi to bilo smanjenje stečenog prava nacionalnih manjina. Ali, apsolutno je legitimno pokušati zabiti klin između Vlade desnog centra i nacionalnih manjina. Zato što se desni centar ne zalaže dovoljno za njih, rekao je Bauk. Ipak, Bauk je dodao da su nacionalne manjine nekoliko puta prevarene od strane njihovih predstavnika.

– Prevara nacionalnih manjina je manja od ove HNS-ove prevare, ali mislim da se predstavnici nacionalnih manjina ne zalažu dovoljno za njihova prava, smatra Bauk. Saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak napomenuo je kako je najvažnije “da manjine ne smiju igrati ulogu arbitra u sastavljanju parlamentarne većine”.

– Ne možemo govoriti o referendumu jer još ne znamo što bi on značio i kako bi izgledao. Od 92. godine imali smo različite modele i mijenjali zakon svakih nekoliko godina. Zastupnici srpske nacionalneodne manjine su, koliko je meni poznato, također tražili izmjene zakona. Mislim da je ovo pitanje ustavne pozicije i položaja zastupnika nacionalnih manjina. 2008. sam u znanstvenom radu rekao da nije primjerena uloga zastupnika manjina kao arbitara u formiranju Vlade, rekao je Podolnjak.

Ministar uprave Lovro Kuščević (HDZ) rekao je da nema države u okruženju koja ovoliko štiti nacionalne manjine, ali također smatra da bi izborni zakon mogao biti bolji.

facebook komentari

Nastavi čitati