DR. MARIN SOPTA: Hrvatska još nije prepoznala snagu iseljeničkog turizma

2

U organizaciji Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), u Zadru se od četvrtka 29. lipnja održava četverodnevna međunarodna konferencija na temu Iseljenički turizam – globalna i nacionalna perspektiva. To će biti treći projekt HIK-a u nizu, nakon što su već dva održana u Zagrebu (2014.) i Zadru (2016.)

O organizaciji konferencije iseljeničkog turizma, koja je prva na tu temu, predsjednik udruge Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr.sc. Marin Sopta dao je opširan intervju  u kojem kaže kako je glavni cilj konferencije okupljanje znanstvenike i turističkih stručnjake iz Hrvatske i ostalih zemalja kako bi razmijenili svoja iskustava o prepoznavanju potencijala iseljenika i iseljeničkog turizma, prenosi Fenix-magazin

– Ovu smo temu odabrali iz dva razloga. Prvi je upravo izniman potencijal naših iseljenika, a drugi je što prema informacijama i podacima Ujedinjenih naroda, svjetske turističke organizacije, postoje novi trendovi u turizmu koji govore kako je pojam iseljeničkog turizma jedan od njih.

Postoje li podaci o broju hrvatskih iseljenika koji dolaze u Hrvatsku?
-Teško je doći do tih brojki jer većina mlađih hrvatskih iseljenika u Hrvatsku dolaze sa putovnicama zemalja u kojima žive i njih se automatski svrstava u turiste zemlje čiju putovnicu imaju. No, podaci stranih organizacija i institucija koje se bave iseljeničkim turizmom govore o velikom porastu iseljeničkog turizma diljem svijeta. U predviđanjima stoji da će taj segment turizma porasti od 8 do 15 posto do 2020. godine

Iseljeni Hrvati su mahom razočarani odnosom domovine prema njima?

Da, to je točno. Mislim da su razočarani s pravom. Opće je poznata stvar da Hrvati u iseljeništvu znatno doprinijelo hrvatskome gospodarstvu te da mu i danas doprinosi. Iako se njihov doprinos tijekom Domovinskog rata ističe tek iz potrebe kad su izbori i slično, njihove novčane donacije za nabavku oružja, donacije u lijekovima, hrani, odjeći te lobiranju kod gradskih, provincijskih i državnih vlasti u zemljama u kojima žive su nemjerljive. Također je nemjerljiv i učinak Hrvata koji su se iz iseljeništva vratili pomoći domovini, kao što su to učinili generali Ante Gotovina, Ante Roso, Miljenko Filipović i brojn i drugi. I pored svih nerazumijevanja i prepreka za aktivnije sudjelovanje hrvatskih iseljenika u društvenom životu i izgradnji moderne i prosperativne države, njihovog razočarenja u odnos domovine prema njima, oni i dalje nastoje zadržati svoje kontakte s domovinom te na razne načine daju ogroman doprinos domovini.

Hoćete reći kako su iseljeni Hrvati još uvijek emotivno vezani za Hrvatsku?

Predsjednik udruge Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr.sc. Marin Sopta

-Vezani su itekako. Primjerice, u Zagrebu se idući mjesec održavaju Hrvatske svjetske igre na kojima će se okupiti više od tisuću sudionika. Nedavno je održan i Susret katoličke madeži u Vukovaru, koji je okupio blizu 40 tisuća pripadnika hrvatske mladeži od kojih je veliki broj došao iz Europe i svijeta. Ova dva spomenuta primjera pokazuju i dokazuju emocionalnu i kulturnu povezanost hrvatskih iseljenika s domovinom. Također oni ukazuju na veliki potencijal hrvatskog iseljeničkog turizma.
Iseljenički turizam, kao smjer u turizmu, predmet je interesa sve više zemalja, koje kroz svoja ministarstva turizma i turističke zajednice traže rješenja kako zadovoljiti sve veće potrebe njihovih iseljeničkih zajednica u području turizma.

Kad kažete iseljenički turizam, što se pod tim pojmom podrazumijeva?

-Podrazumijevaju se različiti oblici turizma kao što je eko turizam, sportsko-rekreacijski, gastronomski, kulturni, nostalgični, zavičajni i sl. Sve se više priređuju putovanja za proučavanje kulture, umjetnosti, folklore, sportskih igara te hodočašća. On se odvija kako u urbanim tako i u ruralnim područjima u Republici Hrvatskoj koje u ponudi imaju i usluge hrvatske kulture. Iako je iseljenički turizam u Hrvatskoj u začetku, ulaskom Hrvatske u EU nudi velike razvojne mogućnosti.

Koliko ćete imati sudionika u radu na konferenciji?
-Zasad imamo prijavljenih preko pedeset znanstvenika i stručnjaka na temu turizma iz Portugala, Engleske, Njemačke, Engleske, Južno Afričke Republike, Austrije, Izraela i svakako Hrvatske. Bit će tu i drugih iseljenika podrijetlom iz stranih zemalja, čije države održavaju prisne kontakte sa svojom dijasporom kao što je to Izrael, Irska, Italija, Portugal, Španjolska i druge slične zemlje. Dobar dio sudionika još će se pojaviti na konferenciji u ulozi kreatora, ulagača ili konzumenata iseljeničkog turizma. Također veoma je važno istači da službeni pokrovitelji ove međunarodne konferencije su Grad Zadar, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, te će njihovi čelnici gradonačelnik dr. Branko Dukić, državni tajnik Zvonko Milas i ministar Gary Cappelli otvoriti konferenciju.

Koji je značaj i što očekujete od te konferencije?

-Značaj konferencije je taj što se radi o prvoj konferenciji na temu iseljeničkog turizma koja je ikada organiziranu u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj. Za nadati se je da će Hrvatska prepoznati mogućnosti za razvoj iseljeničkog turizma između ostalog u gradskim i seoskim područjima. Moje je mišljenje da iseljenički turizam ima veliki potencijal i za njegov razvoj državna politika bi trebala osmisliti strategiju povećanja ciljane populacije kroz odabrane programe usmjerene prema mlađim generacijama, studentima a naročito umirovljenicima. Za ostvariti ovakvo nešto potrebno je razvijati suradnju između znanstvenih i kulturnih institucija, države, jedinica regionalne i lokalne samouprave i lokalnih zajednica.

Fenix-magazin/S.P./Večernji list

facebook komentari

  • Agromentum

    Hmm, onaj hotel gore i ne izgleda loše…

  • kvaternik

    daj, Marine, nemoj se prenemagati!
    hrvatsko iseljeništvo NEMA dostojne predstavnike u Saboru, a ti govorš o turizmu!
    hratski povratnici – umirovljenici – mraju plaćati porez u Hrvatskoj na novac kojega su zaradili u drugoj državi u kojoj porez i plaćaju, a ti govoriš o turizmu!
    hrvatskom iseljeništvu se onemogućava glasati NE.uspostavom glasačkih mjesta, a ti govoriš o turizmu!
    želiš da hrvatsko iseljeništvo i dalje bude “krava muzara” koju Hrvatska (posebno danas!) pezire, odbacuje i novčano iskorištava, ati govoriš o turizmu!
    i sam si bio u iseljeništvu i vjerujem da tako nisi razmišljao!
    a šta ćeš! prilagodio se!!!