Dr. Njavro: Napuštanje modela partijske države preduvjet je svakoga oporavka i razvitka

    0

    Razgovor s dr. Đurom Njavrom

    Bitka za gospodarski spas Hrvatske nameće se duže vremena kao najvažnija. Aktualna vlast na tome planu postigla je više nego mršave rezultate. S obzirom na to da konfrontacija na društvenoj sceni postaje sve očitija i žešća, zamolili smo glavnoga kreatora gospodarskoga programa HDZ-a dr. Đuru Njavru za razgovor o tome kako izići iz žrvnja gospodarske krize koji melje Hrvatsku.

    Sindikati su se zbog izmjena Zakona o radu otvoreno suprotstavili aktualnoj Vladi i najavili prikupljanje potpisa za prijevremene izbore. Socijalni je rat sve očitiji. Smatrate li to putom u definitivan kraj ove Vlade?

    Duro Njavro3

    Posvuda oko nas ima dovoljno primjera da shvatimo kako nas svaki sukob još dublje gura u ponor SindikatiUmjesto da poslodavci i sindikati krenu u zajedničku odvagu teškoga izbora između prava i primanja zaposlenika, s jedne strane, i gubitka radnih mjesta s druge, oni ponavljaju svoja opća načelna stajališta i prebacuju vrući krumpir nesposobnoj političkoj vlasti. Ona, pak, u ozračju konfliktnih javnih nadmetanja i katastrofalnih gospodarskih kretanja, očekuje da nas iz slijepe ulice izvede netko treći, netko izvan sustava.krize u kojem se već nalazimo. Hrvatska ima problem što joj je kultura socijalnoga dijaloga slabo razvijena, a društvo ili, bolje rečeno, elite, na žalost još ne pristaju na kratkoročne žrtve, kako bi Hrvatska postigla dugoročnu korist.

    Spomenuli ste dijalog, ali njega nema…

    Umjesto da poslodavci i sindikati krenu u zajedničku odvagu teškoga izbora između prava i primanja zaposlenika, s jedne strane, i gubitka radnih mjesta s druge, oni ponavljaju svoja opća načelna stajališta i prebacuju vrući krumpir nesposobnoj političkoj vlasti. Ona, pak, u ozračju konfliktnih javnih nadmetanja i katastrofalnih gospodarskih kretanja, očekuje da nas iz slijepe ulice izvede netko treći, netko izvan sustava.

    Po svemu, rješavanje društvenih sukoba sliči onome iz bivšega sustava?

    Gotovo dva i pol desetljeća nakon pada komunizma, nastavljamo ‘rješavati’ razne interesne sukobe političkim putem, zakonima, umjesto u pregovorima zainteresiranih strana. Na taj se način politički sustav i izvršna vlast – i sami u velikoj potrebi reorganiziranja – dodatno opterećuju traženjem rješenja za koja na kraju ne preuzimaju materijalnu odgovornost. Od one političke bježe stalnim fabriciranjem medijskih spinova.

    Posao obnove pred svim je građanima

     

    Kako bi se trebala ponašati odgovorna država?

    Uz samo malo više pameti i odgovornosti uočili bismo da je u vrijeme globalnih tehnoloških i tržišnih preslagivanja sve teže definirati pregovarački prostor, čak i na razini pojedinih gospodarskih grana. Sve je važnije da sindikati ugovaraju uvjete rada na razini pojedinih poduzeća. Ako Hrvatska ozbiljno želi naći svoje mjesto na europskome i svjetskome tržištu, mora, osim toga, težiti sustavu u kojemu plaće i ostali radni uvjeti u javnome i uopće domaćem sektoru ne rastu više od onih u izvoznim poduzećima. Država uoči pregovora treba dati okvir, a ne voditi ih, samo onamo gdje je ona poslodavac.

    Da zaključimo…

    Umjesto socijalnoga rata, Hrvatskoj treba više socijalne odgovornosti i pameti.

    U čemu leži gospodarski i politički neuspjeh aktualne vlade?

    Ulazeći u treću godinu mandata, vlada nije uspjela učiniti zaokret u gospodarstvu, riješiti pitanjedeficita proračuna ili ‘života na dug’, niti je svojim nazovi strateškim obećanjima pokrenula ekonomski rast i zapošljavanje. Loše je poslovno ozračje, raširen je pesimizam, a nema jasne perspektive, posebno za mlade.

    Stalno ponavljaju da su od HDZ-a naslijedili opljačkanu državu i katastrofalno stanje?

    Uz dugove naslijedili su i veliko bogatstvo u izgrađenoj infrastrukturi, saniranim bankama, novoizgrađenome stambenom fondu, a i u drugim kapitalima koji su nastali ulaganjima u prošlim godinama. Oni su imali dovoljno vremena tijekom boravka u oporbi pripremiti planove za promjenu. No, već godinama, gdje su im?

    Je li HDZ spreman preuzeti odgovornost za izvlačenje države iz gospodarskog ponora?

    HDZ je zreo i spreman predvoditi naciju, ali nije stranka dnevnih čarobnjačkih opsjena i krađe ObnovaPosao obnove, ne samo gospodarske nego i političke, stoji pred svima nama građanima – radnicima, seljacima, poduzetnicima, obrtnicima – to prelazi okvire uske stranačke djelatnosti. Prije dva i pol desetljeća složno smo obranili domovinu i stvorili državu; sada moramo i državu i narod osloboditi naslijeđenih strukturnih i

    vrijednosnih okova.vremena. (Sada će, znam, dežurni nositelji javne riječi odmah napasti kao ‘HDZ-ove’, sve one

    komunističke afere ostataka bivšeg sustava, koje su pojedinci dok je narod krvario i iznosio obrambeni rat i obnovu, provlačili pod krinkom HDZ-a.)

    Posao obnove, ne samo gospodarske nego i političke, stoji pred svima nama građanima – radnicima, seljacima, poduzetnicima, obrtnicima – to prelazi okvire uske stranačke djelatnosti. Prije dva i pol desetljeća složno smo obranili domovinu i stvorili državu; sada moramo i državu i narod osloboditi naslijeđenih strukturnih i vrijednosnih okova.

    Što je na tome putu potrebno poduzeti?

    U 90-im godinama sila agresije ugrozila nas je egzistencijalno, sada smo izvrgnuti anonimnijem, no zato opasnijem rastakanju naše gospodarske supstance. Iz gospodarski srednje uspješnih novodošljaka u europsku obitelj, brzo tonemo prema samome dnu, u ekonomiju koja poprima kolonijalne značajke. A koliko god u tom procesu ne manjka ni stranih utjecaja, glavni je razlog u nedostatku domaćega vodstva.

    Angažman odvažnih ljudi u HDZ-u više nije pitanje dobre političke volje, nego poziv za okupljanje široke fronte različitih hrvatskih snaga, kojima je važno da slobodnu Hrvatsku nitko ne pokori sada drugim sredstvima ratovanja. Ne može se živjeti po novim standardima, a vladati po starima!

    Izlazak iz spirale dužničkoga ropstva

    Spomenuli ste široku frontu različitih snaga. Gdje se izgubila dijaspora?

     

    Građani moraju shvatiti da je Hrvatska u krizi koja daleko nadilazi svakodnevne političke sukobe, podmetanja i spinove. Tijekom nadolazećih mjeseci pred nama je golema i žurna zadaća informiranja domovinske i iseljene Hrvatske o ozbiljnosti situacije. Moramo oko toga okupiti sve domoljube bez obzira na stranačke razlike. Na odgovorna mjesta dat ćemo ljude koji se za hrvatske interese mogu zalagati jezikom kojim govori europska politička i gospodarska elita.

    HDZ od početka pridaje veliku važnost znanju, iskustvu i kapitalu naše dijaspore, ali njezina je uloga u domovinskoj praksi ostala vrlo ograničena i to uglavnom ne njezinom krivnjom. Sada u iseljenicima i njihovim potomcima moramo prepoznati žive praktičare i svjedoke onoga odnosa prema radu i zajednici koji su živjeli mnogi naši gastarbajteri, a koji želimo konačno ostvariti i kod kuće.

    Koje bi mjere HDZ poduzeo na gospodarskome i socijalnome planu u prvih mjesec dana ako dobije povjerenje na izborima?

    Hrvatskome čovjeku moramo vratiti samopouzdanje i vjeru u vlastitu snagu i sposobnost da DijasporaHDZ od početka pridaje veliku važnost znanju, iskustvu i kapitalu naše dijaspore, ali njezina je uloga u domovinskoj praksi ostala vrlo ograničena i to uglavnom ne njezinom krivnjom. Sada u iseljenicima i njihovim potomcima moramo prepoznati žive praktičare i svjedoke onoga odnosa prema radu i zajednici koji su živjeli mnogi naši gastarbajteri, a koji želimo konačno ostvariti i kod kuće.Hrvatsku izvuče iz spirale dužničkoga ropstva, osovi se na vlastite noge i učini partnerom, a ne problemom, unutar EU. Predsjednik Tuđman stalno je govorio kako mu treba većina u Saboru koja može donositi odluke. Od snage većine uvijek ovisi i dubina reformi.

     

    ‘Glas Koncila’ izišao je s prijedlogom da je čas za vlast stručnjaka…

    Hrvatskoj treba promocija domoljubnih, etičnih i stručnih na svim razinama i u svim područjima. Dužnost vlasti trebaju preuzeti oni kojima je većina naroda dala povjerenje.

    Što donosi novi rebalans proračuna u svrhu smanjenja prekomjernoga deficita?

    Potpuno je neshvatljivo da Vlada nije tijekom 2013. pažljivo i kvalitetno pripremila plan trogodišnjega rješenja deficita i zatim ga se striktno pridržavala. Umjesto toga, ona je odgovornost za restriktivne mjere prebacila na EU, a stanku iskoristila za znatno daljnje zaduživanje i jedan nerealan i neozbiljan prijedlog proračuna koji je u EU odmah odbijen i vraćen na doradu. Takvo što se Hrvatskoj nije događalo ni u daleko težim okolnostima.

    Kamo to vodi…

    Potpuno je nejasno kamo vlada smjera osim što i dalje pokušava iscijediti dodatni porezni dohodak iz sve siromašnije baze, uštede u rashodima ostvariti bez ikakve vizije društva kojemu teži, a perspektivu rasta traži u velikim investicijama koje, eto, samo što se nisu ostvarile. I tako već treću godinu.

    Dosta je da država nešto osposobi, a onda daje na ekspoloataciju

    Može li se bez reprograma duga sanirati prekomjerni deficit?

    Moguće je deficit sanirati i bez reprograma duga, ali bi to nakon svih ovih godina nečinjenja i održavanja prekomjerne potrošnje zaduživanjem moglo izazvati veliki socijalni lom.

    Kako izbjeći taj ishod?

    Umjesto da se nada restriktivnim naredbama izvana, sama bi vlast trebala poduzeti prilagodbe i ostvariti štednju uz širenje mogućnosti privatnih inicijativa i ulaganja u područja ranije rezervirana za javni sektor.

    Gdje su naše najveće šanse?

    Koordiniran pristup snažnijem razvitku turizma, oživljavanje zamrle, strateški važne i dugoročno konkurentne poljoprivrede te razvitak obrtništva i maloga poduzetništva kao izvora poslovnosti i inventivnosti. Istodobno, intenzivno, ali i strateški važno, prometno korištenje našega geopolitičkog prostora. Država nešto osposobi, a onda daje na unosnu eksploataciju, toga je dosta. Daje već izgrađene autocestovne mreže, sanja o velikim ulaganjima u željezničku mrežu, a istodobno se odriče robnoga transporta na toj istoj mreži, itd.

    Zdravstvo će u kratkome razdoblju ostati bez milijardu i pol kuna. Što to znači za urušeno zdravstvo?

    Politika zdravstva koja se svodi na štednju i sječu proračunskoga novca ne otvara perspektivu, već naprotiv prijeti sve dužim redovima čekanja, demoraliziranjem djelatnika, postupnim odljevom stručnjaka i u konačnici lošijom zaštitom zdravlja građana. Treba se prilagođavati, poticati privatne inicijative kako na strani osiguranja tako i u ponudi usluga zdravstvene zaštite. Samo tako možemo otvoriti prostor i za ostanak vrsnih liječnika uz primjerene nagrade.

    Imate li program spasa zdravstva i očuvanja njegove javne funkcije?

    Potrebno je sačuvati osnovnu razinu zdravstvene usluge za sve građane, a istodobno poticati i dopunska i privatna osiguranja te na strani ponude zdravstvenih usluga ne praviti načelnu razliku između privatnih i javnih ustanova. U središtu treba biti interes i zaštita građana, a najjeftinija je preventiva. Umjesto preteških školskih torba, treba graditi zdrave životne navike, od dječje dobi do starosti.

    Ali, mladi liječnici masovno bježe u inozemstvo…

    Želimo sačuvati vrsne hrvatske ZdravstvoPotrebno je sačuvati osnovnu razinu zdravstvene usluge za sve građane, a istodobno poticati i dopunska i privatna osiguranja te na strani ponude zdravstvenih usluga ne praviti načelnu razliku između privatnih i javnih ustanova. U središtu treba biti interes i zaštita građana, a najjeftinija je preventiva. Umjesto preteških školskih torba, treba graditi zdrave životne navike, od dječje dobi do starosti.liječnike i stvoriti im u Hrvatskoj mogućnosti afirmacije i postizanja primjerenih dohodaka kako ne bi odlazili. Naš zdravstveni sustav može biti važan dio hrvatskoga gospodarstva i pružati kvalitetne usluge i građanima EU i drugih zemalja.

    Nezaposlenost je glavni problem hrvatskoga društva. Kako izići na kraj s tim problemom i eliminirati stranačko zapošljavanje?

    Protivimo se namještanju po partijskoj pripadnosti, a težit ćemo i prekidanju zanemarivanja stručnosti. Posebno je važno na odgovorna i zahtjevna vodeća mjesta dovesti stručnjake visokoga osobnog i domoljubnog integriteta i bez obzira na moguću stranačku pripadnost. Pri tome računamo i na iskustvo, znanje i energiju mladih naraštaja iz domovine, ali i iseljeništva.

    Preduvjet je izlazak iz partijske države…

    To je alfa i omega moderniziranja i razvitka Hrvatske.

    Pothranjivanje besparice

    Predstečajne nagodbe jedna su vrsta izvanrednih mjera. Stoji li izjava o 50 ‘opranih milijarda’ kao i to da je to najveća pljačka koja se dogodila?

    Teško mi je bez posebnoga uvida ulaziti u konkretne brojke. Kod nas država najprije sudjeluje u igrama određenih interesnih lobija koje stvaraju tržišni nered i nedisciplinu, a zatim se pojavljuje u ulozi kadije koji tuži i presuđuje po posve netransparentnim kriterijima. Cijeli se taj proces materijalno temelji na podlogama koje uvelike diktiraju sami dužnici. Kako netko pri zdravoj pameti može očekivati značajnija strana ulaganja dok vlada mora ulagačima obećati ‘zaštitu’.

    Zar naša praksa predstečajnih nagodba nije najbolji dokaz da se država izravno miješa u gospodarstvo?

    Ne samo da se miješa nego sama generira ono što zaustavlja rast. Dok se ministar financija diči kako je smanjio brdo stvarnih i iskonstruiranih dugova, država pothranjuje besparicu i nove stečajeve naplaćujući, primjerice, porez na neostvareni dohodak.

    Aktualna vlast govori o gospodarskome razvoju i investicijama. Je li to moguće postići bez stabilne pravne države?

    Nije moguće. Najvažniji je argument stabilan pravni i porezni okvir u kome se ulaganja i njihov povrat mogu dugoročno planirati. Hrvatski porezni sustav ima neke prednosti u odnosu na EU, a na nama je da ih sačuvamo i pojačamo.

    Nakon što ste upozorili da je Hrvatska zainteresirana za sređivanje stanja u BiH, dogodili su se politički prosvjedi. Kako bi Hrvatska mogla pomoći na gospodarskome planu susjednoj državi?

    Naše članstvo u EU ne smije biti smetnja razvitku odnosa koje nameće gospodarska pa i geopolitička logika. Treba svima objasniti naš interes da EU pomogne ekonomsku stabilizaciju BiH. Umjesto da predvodimo, javnosti se kao važna tema servira je li premijer trebao ići u Mostar.

    Hrvatska je i pred ozbiljnim demografskim problemima. Kakve se mjere mogu ponuditi u svrhu demografske obnove?

    Demografski su programi stručno uglavnom dobro razrađeni i poznati, a nisu ni preskupi. Tim se strateškim problemom nacije na žalost više bave jedinice lokalne samouprave, nego središnja država.

    Mnogo toga se budzašto rasprodalo. Prijeti li slično autocestama i nalazištima plina i nafte u podmorju Jadrana? Građani se pitaju kako se tome suprotstaviti.

    Zemlja usisana u vrtlog dužničkoga ropstva nema izbora. Mi smo u krugu koji se sve brže vrti oko gospodarskoga ponora – sve što predlažemo usmjereno je da zadržimo mogućnost izbora.

    Jesmo li svjesni mogućih opasnosti za turizam, ribarstvo od eventualnih ekoloških incidenata?

    NaftaEksploatacija nafte i plina potrebna nam je, a i današnja tehnologija, posebno u relativno plitkim morima kao što je Jadran, učinila ju je sigurnijom. Više zabrinjava naša opća loša organiziranost, neopremljenost i neuvježbanost u slučaju havarije.Eksploatacija nafte i plina potrebna nam je, a i današnja tehnologija, posebno u relativno plitkim morima kao što je Jadran, učinila ju je sigurnijom. Više zabrinjava naša opća loša organiziranost, neopremljenost i neuvježbanost u slučaju havarije.

    Građani oporbu doživljavaju preinertnom…

    I vlast i oporba su ljudi, građani. Koliko smo hrabri mi građani kad se u svakodnevnome životu treba boriti protiv gluposti i zloporaba vlasti, za kulturu dijaloga, za poštivanje znanja, zalaganja i čestitosti?

    Čini se da HDZ sve više nasjeda na ideološke sukobe, umjesto da se bavi strateškim pitanjima društva?

    HDZ, koliko može u oporbi, sve više nameće i otvara bitne socijalne i ekonomske teme.

    Može li se krenuti u nacionalni gospodarski uzlet bez nacionalne banke?

    Bilo bi dobro sačuvati Hrvatsku poštansku banku, profesionalno ju i bez političkoga uplitanja voditi, te usmjeriti u razvoj obrta, malih i srednjih poduzeća, te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

    Izjava Vesne Pusić da nije tragična, bila bi komična

    Prigovara se velikome broju teritorijalnih jedinica. Zar nije za državu naše veličine previše dvadeset ministarstava te višestruko raznih agencija?

    Mi smo iz jednostranačja prešli u demokraciju i iz tzv. dogovorne ekonomije (a zapravo dogovora partijskoga vrha sa samim sobom) u tržišnu privredu, ali smo u načinu razmišljanja, odlučivanja i privređivanja dobrim dijelom ostali u starim okvirima.

    Ministarstvo regionalnoga razvoja uselilo je prije godinu dana u prostore jedne banke u središtu grada. Plaća se visoka najamnina. Jesmo li zaista toliko bogati ili je posrijedi nešto drugo?

    Prebogati svakako nismo. Pitajte u ministarstvu koji su njihovi razlozi.

    Konvencija SDP-a nedavno je istaknula tri riječi kao svoj moto – red, rad i rast. Što se o tom sloganu može reći na osnovi ekonomskih pokazatelja?

    Već je rečeno: nered, nerad i neimaština.

    Prva potpredsjednica Vlade nazvala je ovu vladu najuspješnijom. Je li to komično ili tragično?

    Da nije jedno, bilo bi drugo.

    Sjetimo se Tuđmana!

    Možete li gospodarski program HDZ sažeti u nekoliko riječi da bude jasan svakom građaninu?

    Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman rekao je: ‘Imamo svoju Hrvatsku i bit će onakva kakvu sami želimo!’ A mi ju želimo kao kuću slobode, osobne i narodne, u okviru europske zajednice naroda, gospodarski uspješnu i socijalno osjetljivu.

    Marko Curać
    Hrvatski tjednik

    facebook komentari