Pratite nas

Intervju

Dr. Zlatko Tomašić: Zdravstvena zaštita mora biti dostupna i jednako kvalitetna za sve

Objavljeno

na

“Početak realizacije izgradnje zgrada dječje zdravstvene zaštite i zaštite žena  svečano će krenuti danas 1. rujna 2016. godine. Osobno ću svoju energiju i znanje upotrijebiti kao bi se navedeni projekt ostvario. To je između ostalog jedan od mojih ciljeva ulaskom u politiku kao liječnika, jer nažalost 16 godina nije bilo političke volje da se navedeni projekt nove riječke bolnice ostvari.”

Mirovinski, zdravstveni i socijalni sustavi moraju, uz nužnu konsolidaciju,  zadržati načelo solidarnosti, uz svoju zaštitnu funkciju.

Tomašić će se zalagati ukoliko postane saborski zastupnik za zdravstvo u kojem će svim građanima Republike Hrvatske biti dostupne jednako kvalitetne zdravstvene usluge, bez povećanja cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja i bez povećanja participacije.

Posebno treba voditi brigu o našim otocima gdje je bitna povezanost sa kopnom, te treba dalje podizati nivo i dostupnost zdravstvene zaštite, kroz razvoj telemedicine  i dislociranih  specijalističkih ambulanta u suradnji sa KBC-Rijeka, te helikopterske službe u hitnim slučajevima.

Zalagat ću se za izgradnju KBC-a na Sušaku koji će biti integriran sa Sveučilištem, a gdje će biti pacijent u centru razmišljanja, te za dovršetak izgradnje Pulske bolnice.

Objedinjavanje Kliničkog bolničkog centra Rijeka na početku 21. stoljeća nužno je za riječko i hrvatsko bolničko zdravstvo. To zaslužuju ljudi ovoga grada na Riječini, ovoga kraja i cijela Hrvatska.

Realizacija ovog projekta znači daljnji kvalitetni iskorak riječkog i hrvatskog zdravstva i garancija je za opstanak i uspjeh jedne od najvećih ustanova u zemlji. KBC-Rijeka temeljna je i daleko najveća nastavna i znanstvena baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Stoga se mora dovršiti projekt Sveučilišne bolnice kao istinske paradigme nedjeljivosti struke, obrazovanja i znanstvenog istraživanja, naglašava Tomašić.

Izgradnja nove bolnice doprinijet će još više da KBC postigne visoke domete priznate zdravstvene i nastavne ustanove.

Ideja o novoj bolnici na današnjem sušačkom lokalitetu KBC-a, dijelom i na zemljištu bivše vojarne, bila je dugo prisutna u mislima i željama zdravstvenih djelatnika i stanovnika ove regije. Više od trideset i pet godina ukazivalo se na potrebu reorganizacije bolničkog zdravstvenog sustava izgradnjom novih bolničkih kapaciteta koji bi omogućavali objedinjavanje bolničke djelatnosti. Od 2000- 2001. godine počela se planirati izgradnja nove bolnice uz podršku Vlade RH, Ministarstva zdravstva RH, Primorsko-goranske županije, Poglavarstva Grada Rijeke i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci kao i šire društvene zajednice.

Osnovica cjelokupne projektne dokumentacije novog KBC-a Rijeka izrađena je sukladno odrednicama Reforme zdravstva Ministarstva zdravstva RH, naročito u dijelu koji se odnosi na bolnički sustav, prema kojemu se teži smanjivanju broja bolesničkih postelja. U programu su ugrađene sve odrednice sadržane u dokumentu „Planiranje i razvoj bolničkih kapaciteta iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za liječenje bolesnika od akutne bolesti“. Učinjena je preraspodjela stacionarnih postelja u postelje intenzivne njege, što bitno mijenja kvalitetu zdravstvene skrbi u skladu s reformom zdravstva. Veći učinci u liječenju bolesnika postići će se organizacijom dnevne bolnice s jednodnevnom kirurgijom, smatra Tomašić.

Maksimalna racionalizacija u nemedicinskom dijelu poslovanja „bolnice pod jednim krovom“ znači mogućnost većih ulaganja u medicinskom segmentu.

Jedinstveno funkcioniranje bit će osigurano i povezanošću informacijskim sustavom. Bolnica s bitno manjim brojem bolesničkih postelja, kraćom duljinom liječenja, visoko educiranim kadrovima, novom i suvremenom opremom, ispravnim odnosima u kapacitetu i vrsti specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, dijagnostičko terapijskim sadržajima i prilagodbom sadržaja opskrbi- preduvjeti su za potpuno zadovoljavajuće učinke u liječenju bolesnika.

Početak realizacije izgradnje zgrada dječje zdravstvene zaštite i zaštite žena  svečano će krenuti danas 1. rujna 2016. godine. Osobno ću svoju energiju i znanje upotrijebiti kao bi se navedeni projekt ostvario. To je između ostalog jedan od mojih ciljeva ulaskom u politiku kao liječnika, jer nažalost 16 godina nije bilo političke volje da se navedeni projekt nove riječke bolnice ostvari, zaključuje Tomašić.

Kvarner  i Istra kao odredište zdravlja.

Zbog pogodne mikroklime daljnji razvoj lječilišnog turizma  uz otvaranje  lječilišta za djecu iz cijele EU. Potrebno je daljnje povezivanje zdravstva, turizama, sa znanošću i edukacijom, u cilju promicanja, razvitka i unaprjeđenja pružanja usluga u zdravstvenom turizmu.

U Hrvatskoj kronično nedostaju liječnici. Kako zadržati doktore u Hrvatskoj?

Omogućiti im dobre uvjete rada i života kako bi bili motivirani ostati u Hrvatskoj.

Stimulirajućim mjerama zaustavit ćemo odlazak zdravstvenih djelatnika u inozemstvo: subvencioniranjem kamata na stambene kredite, novčanim potporama za rad u manje razvijenim područjima, modelom mobilnog liječnika.

Važno je napomenuti da je studij medicine na Sveučilištima u Hrvatskoj  kvalitetan, a naši doktori su konkurentni gdje god odu raditi. Odlazak naših liječnika mogao bi ugroziti organiziranje naše zdravstvene službe, materijalnu štetu za društvo i gubitak intelektualne elite. Pri tome valja spomenuti da za redovna studiranja jednog liječnika država izdvoji između 350 i 400 tisuća kuna, uz sve troškove koje izdvaja i obitelj, ističe Tomašić.

Mladi liječnici su nezadovoljni s uvjetima rada i naknadom, što može biti pogubno za zdravstveni sustav počnu li napuštati Hrvatsku, jer će se voditi negativna selekcija kadrova i potencijalno smanjenje kvalitete zdravstvene zaštite.

Mladi liječnici žele pravedno i poticajno radno okruženje  u kojem će se uvažavati znanje, rad i odgovornost i u kojem će se prema objektivnim parametrima vrednovati i nagrađivati ostvareni rezultati.

Zdravstveni djelatnici u našim ustanovama, uključujući i liječnike specijaliste postaju sve stariji. Godinama  je  zanemarivana spoznaja da u hrvatskom državnom zdravstvenom sustavu nedostaje više tisuća liječnika specijalista, a taj nedostatan broj se svakodnevno dodatno smanjuje.

Neophodno je odrediti strateške ciljeve vezane uz planiranje kadrova na razini Vlade i resornog ministarstva. Usklađivanje upisnih kvota s potrebama tržišta na medicinskim fakultetima tek je prvi korak prema mogućoj stabilizaciji stanja u zdravstvu.

Zadatak je svih nas izboriti se za društvenu klimu u kojoj će se kroz vrednovanje znanja i poštivanje rada uvažiti značaj i specifičnost liječničkog zvanja. To je jedini način stvaranja poticajnog profesionalnog okruženja u kojem će liječnik moći pružiti optimalnu zdravstvenu skrb, ostvariti svoje profesionalne ambicije i zadovoljiti svoje životne potrebe, konstatirao je Tomašić.

Liječnici su neosporna vrijednost svakog društva pa tako i hrvatskog.

Zdravstveni radnici svoj radni vijek posvetili su napornom i humanom medicinskom pozivu. Tijekom svih ovih godina učinilo se mnogo kako bi se dijagnostika i terapija usavršile, kadrovi bili visoko educirani, a oprema nova i suvremena.

Važnost liječnika u našem društvu još je naglašenija jer je opstanak javnoga zdravstvenog sustava ponajviše uvjetovana entuzijazmom i odricanjem zdravstvenih djelatnika. Radimo u kadrovski deficitarnom sustavu, u radnim uvjetima u kojima ne možemo uvijek u potpunosti iskoristiti sve svoje znanje i sve svoje vještine kako bismo pružili najbolju moguću zdravstvenu skrb. Cijena usluge koju pružamo financijski je podcijenjena, prvenstveno kroz neadekvatno vrednovanje rada liječnika, istaknuo je Tomašić.

Liječnici i ostali zdravstveni djelatnici opravdano su nezadovoljni svojim statusom u društvu.

Broj liječnika koji su iskazali interes za odlazak na rad u inozemstvo, kao i broj onih koji su taj interes već realizirali, ukazuju na ozbiljnost situacije. Učinkovite poticajne mjere za zadržavanje zdravstvenih djelatnika u sustavu, ugrozit će perspektivu funkcioniranja sustava. Liječnik je ravnopravni partner  u kreiranju zdravstvene politike. Samo cjelovitim rješenjem staleških, strukovnih pitanja, dugoročno možemo unaprijediti pojedinačno, osobnu profesionalnu sudbinu svakog od nas. Ne samo za dobrobit liječnika, već svih građana Hrvatske.

Vjerodostojnim, principijelnim  i odgovornim radom u zaštiti interesa liječnika, ostalih zdravstvenih radnika  i zdravstvenog sustava u cjelini.

Najveći problem za liječnike proizlazi iz kadrovskog deficita u sustavu i neuravnoteženog financijskog okvira u zdravstvu.

Oni rezultiraju neprimjerenim radim uvjetima, nemogućnošću ostvarenja profesionalnih ambicija, stručnog napredovanja, iznimno visokom satnicom prekovremenog rada i neodgovarajućim primanjima. Zbog svega toga puno je liječnika napustilo Hrvatsku i otišlo raditi u inozemstvo.

Politička volja koja se treba očitovati suradnjom državne i lokalne vlasti.

Konkretne mjere poboljšanja stanja podrazumijevaju: bolja organizacija rada, sustavno omogućavanje stručnog usavršavanja, pravednije napredovanje u struci, poboljšanje radnih uvjeta, povećanje broja izvršitelja u sustavu, uvažavanje europskih kriterija vremensko-kadrovskih  normativa u pružanju zdravstvenih usluga, porezne olakšice za rad i za život u manje atraktivnim sredinama, stambeno zbrinjavanje, mogućnost dopunskog rada kod poslodavca iz iste djelatnosti.

Potrebno je dugoročno sagledavanje zdravstvene politike koja se ne bi trebala mijenjati s promjenom političke opcije, zaključuje Tomšić.

Ulaganje u programe kroničnih nezaraznih bolesti, proizlazi da će se svaka kuna uložena u prevenciju višestruko vratiti budućim uštedama u smanjivanju potreba liječenja građana.

Zalagat ću se da se navedeni dijelovi Programa Gospodarski rast, nova radna mjesta i društvena pravednost vezani uz zdravstvo ostvare:

– Provest ćemo mjere za unaprjeđenje i racionalizaciju rada zdravstvenih ustanova, sustavno smanjenje nepotrebnih troškova uz povećanje autonomije pružatelja zdravstvenih ustanova, te višu kvalitetu pruženih zdravstvenih usluga.

– Ukinut ćemo liste čekanja za hitne preglede, te ograničiti vrijeme čekanja na maksimalno 6 mjeseci za one koji nisu hitni.

– Uspostavit ćemo model razvoja nacionalnih specijalističkih centara i strateških kliničkih mreža, te model razvoja „malih“ bolnica čime će se poboljšati kvaliteta zdravstvenih usluga i unaprijediti bolnička zdravstvena zaštita bez dodatnog povećanja troškova.

– Povest ćemo međusobno funkcionalno povezivanje bolnica, ulagati u gradnju i obnovu bolnica te modernizaciju opreme. Provest ćemo rekonstrukciju, izgradnju i opremanje 28 kliničkih, županijskih i općih bolnica.

– Osnovat ćemo institut za djecu koji će provoditi edukaciju i nadzor nad provedbom mjera prevencije i zaštite djece, te izgradit novu dječju bolnicu.

– Osigurat ćemo besplatnu palijativnu skrb dostupnu 24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu.

– Unaprijedit ćemo hitnu medicinsku pomoć, uvesti dodatni rad vikendom i blagdanima, te uspostaviti hitne medicinske prijeme u 7 bolnica s ciljem obavljanja pregleda pacijenata unutar maksimalno 1 sata,  a postavljanja dijagnoze  unutar 4 sata.

– Povećat ćemo broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te osigurati nabavu opreme i poboljšanje infrastrukture u ordinacijama i domovima zdravlja.

– Stimulirajućim mjerama zaustavit ćemo odlazak zdravstvenih djelatnika u inozemstvo: subvencioniranjem kamata na stambene kredite, novčanim potporama za rad u manje razvijenim područjima, modelom mobilnog liječnika.

Dakle, ako želite da zdravstvena zaštita bude  dostupna i jednako kvalitetna za sve na listi broj 8 u VIII. izbornoj jedinici zaokružite kandidata pod rednim brojem 3, dr. Zlatka Tomašića koji će se boriti za bolju budućnost, naprednu i uspješnu Hrvatsku.

Sanjin Baković/Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati