Dr. Zlatko Tomašić: Zdravstvena zaštita mora biti dostupna i jednako kvalitetna za sve

0

“Početak realizacije izgradnje zgrada dječje zdravstvene zaštite i zaštite žena  svečano će krenuti danas 1. rujna 2016. godine. Osobno ću svoju energiju i znanje upotrijebiti kao bi se navedeni projekt ostvario. To je između ostalog jedan od mojih ciljeva ulaskom u politiku kao liječnika, jer nažalost 16 godina nije bilo političke volje da se navedeni projekt nove riječke bolnice ostvari.”

Mirovinski, zdravstveni i socijalni sustavi moraju, uz nužnu konsolidaciju,  zadržati načelo solidarnosti, uz svoju zaštitnu funkciju.

Tomašić će se zalagati ukoliko postane saborski zastupnik za zdravstvo u kojem će svim građanima Republike Hrvatske biti dostupne jednako kvalitetne zdravstvene usluge, bez povećanja cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja i bez povećanja participacije.

Posebno treba voditi brigu o našim otocima gdje je bitna povezanost sa kopnom, te treba dalje podizati nivo i dostupnost zdravstvene zaštite, kroz razvoj telemedicine  i dislociranih  specijalističkih ambulanta u suradnji sa KBC-Rijeka, te helikopterske službe u hitnim slučajevima.

Zalagat ću se za izgradnju KBC-a na Sušaku koji će biti integriran sa Sveučilištem, a gdje će biti pacijent u centru razmišljanja, te za dovršetak izgradnje Pulske bolnice.

Objedinjavanje Kliničkog bolničkog centra Rijeka na početku 21. stoljeća nužno je za riječko i hrvatsko bolničko zdravstvo. To zaslužuju ljudi ovoga grada na Riječini, ovoga kraja i cijela Hrvatska.

Realizacija ovog projekta znači daljnji kvalitetni iskorak riječkog i hrvatskog zdravstva i garancija je za opstanak i uspjeh jedne od najvećih ustanova u zemlji. KBC-Rijeka temeljna je i daleko najveća nastavna i znanstvena baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Stoga se mora dovršiti projekt Sveučilišne bolnice kao istinske paradigme nedjeljivosti struke, obrazovanja i znanstvenog istraživanja, naglašava Tomašić.

Izgradnja nove bolnice doprinijet će još više da KBC postigne visoke domete priznate zdravstvene i nastavne ustanove.

Ideja o novoj bolnici na današnjem sušačkom lokalitetu KBC-a, dijelom i na zemljištu bivše vojarne, bila je dugo prisutna u mislima i željama zdravstvenih djelatnika i stanovnika ove regije. Više od trideset i pet godina ukazivalo se na potrebu reorganizacije bolničkog zdravstvenog sustava izgradnjom novih bolničkih kapaciteta koji bi omogućavali objedinjavanje bolničke djelatnosti. Od 2000- 2001. godine počela se planirati izgradnja nove bolnice uz podršku Vlade RH, Ministarstva zdravstva RH, Primorsko-goranske županije, Poglavarstva Grada Rijeke i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci kao i šire društvene zajednice.

Osnovica cjelokupne projektne dokumentacije novog KBC-a Rijeka izrađena je sukladno odrednicama Reforme zdravstva Ministarstva zdravstva RH, naročito u dijelu koji se odnosi na bolnički sustav, prema kojemu se teži smanjivanju broja bolesničkih postelja. U programu su ugrađene sve odrednice sadržane u dokumentu „Planiranje i razvoj bolničkih kapaciteta iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za liječenje bolesnika od akutne bolesti“. Učinjena je preraspodjela stacionarnih postelja u postelje intenzivne njege, što bitno mijenja kvalitetu zdravstvene skrbi u skladu s reformom zdravstva. Veći učinci u liječenju bolesnika postići će se organizacijom dnevne bolnice s jednodnevnom kirurgijom, smatra Tomašić.

Maksimalna racionalizacija u nemedicinskom dijelu poslovanja „bolnice pod jednim krovom“ znači mogućnost većih ulaganja u medicinskom segmentu.

Jedinstveno funkcioniranje bit će osigurano i povezanošću informacijskim sustavom. Bolnica s bitno manjim brojem bolesničkih postelja, kraćom duljinom liječenja, visoko educiranim kadrovima, novom i suvremenom opremom, ispravnim odnosima u kapacitetu i vrsti specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, dijagnostičko terapijskim sadržajima i prilagodbom sadržaja opskrbi- preduvjeti su za potpuno zadovoljavajuće učinke u liječenju bolesnika.

Početak realizacije izgradnje zgrada dječje zdravstvene zaštite i zaštite žena  svečano će krenuti danas 1. rujna 2016. godine. Osobno ću svoju energiju i znanje upotrijebiti kao bi se navedeni projekt ostvario. To je između ostalog jedan od mojih ciljeva ulaskom u politiku kao liječnika, jer nažalost 16 godina nije bilo političke volje da se navedeni projekt nove riječke bolnice ostvari, zaključuje Tomašić.

Kvarner  i Istra kao odredište zdravlja.

Zbog pogodne mikroklime daljnji razvoj lječilišnog turizma  uz otvaranje  lječilišta za djecu iz cijele EU. Potrebno je daljnje povezivanje zdravstva, turizama, sa znanošću i edukacijom, u cilju promicanja, razvitka i unaprjeđenja pružanja usluga u zdravstvenom turizmu.

U Hrvatskoj kronično nedostaju liječnici. Kako zadržati doktore u Hrvatskoj?

Omogućiti im dobre uvjete rada i života kako bi bili motivirani ostati u Hrvatskoj.

Stimulirajućim mjerama zaustavit ćemo odlazak zdravstvenih djelatnika u inozemstvo: subvencioniranjem kamata na stambene kredite, novčanim potporama za rad u manje razvijenim područjima, modelom mobilnog liječnika.

Važno je napomenuti da je studij medicine na Sveučilištima u Hrvatskoj  kvalitetan, a naši doktori su konkurentni gdje god odu raditi. Odlazak naših liječnika mogao bi ugroziti organiziranje naše zdravstvene službe, materijalnu štetu za društvo i gubitak intelektualne elite. Pri tome valja spomenuti da za redovna studiranja jednog liječnika država izdvoji između 350 i 400 tisuća kuna, uz sve troškove koje izdvaja i obitelj, ističe Tomašić.

Mladi liječnici su nezadovoljni s uvjetima rada i naknadom, što može biti pogubno za zdravstveni sustav počnu li napuštati Hrvatsku, jer će se voditi negativna selekcija kadrova i potencijalno smanjenje kvalitete zdravstvene zaštite.

Mladi liječnici žele pravedno i poticajno radno okruženje  u kojem će se uvažavati znanje, rad i odgovornost i u kojem će se prema objektivnim parametrima vrednovati i nagrađivati ostvareni rezultati.

Zdravstveni djelatnici u našim ustanovama, uključujući i liječnike specijaliste postaju sve stariji. Godinama  je  zanemarivana spoznaja da u hrvatskom državnom zdravstvenom sustavu nedostaje više tisuća liječnika specijalista, a taj nedostatan broj se svakodnevno dodatno smanjuje.

Neophodno je odrediti strateške ciljeve vezane uz planiranje kadrova na razini Vlade i resornog ministarstva. Usklađivanje upisnih kvota s potrebama tržišta na medicinskim fakultetima tek je prvi korak prema mogućoj stabilizaciji stanja u zdravstvu.

Zadatak je svih nas izboriti se za društvenu klimu u kojoj će se kroz vrednovanje znanja i poštivanje rada uvažiti značaj i specifičnost liječničkog zvanja. To je jedini način stvaranja poticajnog profesionalnog okruženja u kojem će liječnik moći pružiti optimalnu zdravstvenu skrb, ostvariti svoje profesionalne ambicije i zadovoljiti svoje životne potrebe, konstatirao je Tomašić.

Liječnici su neosporna vrijednost svakog društva pa tako i hrvatskog.

Zdravstveni radnici svoj radni vijek posvetili su napornom i humanom medicinskom pozivu. Tijekom svih ovih godina učinilo se mnogo kako bi se dijagnostika i terapija usavršile, kadrovi bili visoko educirani, a oprema nova i suvremena.

Važnost liječnika u našem društvu još je naglašenija jer je opstanak javnoga zdravstvenog sustava ponajviše uvjetovana entuzijazmom i odricanjem zdravstvenih djelatnika. Radimo u kadrovski deficitarnom sustavu, u radnim uvjetima u kojima ne možemo uvijek u potpunosti iskoristiti sve svoje znanje i sve svoje vještine kako bismo pružili najbolju moguću zdravstvenu skrb. Cijena usluge koju pružamo financijski je podcijenjena, prvenstveno kroz neadekvatno vrednovanje rada liječnika, istaknuo je Tomašić.

Liječnici i ostali zdravstveni djelatnici opravdano su nezadovoljni svojim statusom u društvu.

Broj liječnika koji su iskazali interes za odlazak na rad u inozemstvo, kao i broj onih koji su taj interes već realizirali, ukazuju na ozbiljnost situacije. Učinkovite poticajne mjere za zadržavanje zdravstvenih djelatnika u sustavu, ugrozit će perspektivu funkcioniranja sustava. Liječnik je ravnopravni partner  u kreiranju zdravstvene politike. Samo cjelovitim rješenjem staleških, strukovnih pitanja, dugoročno možemo unaprijediti pojedinačno, osobnu profesionalnu sudbinu svakog od nas. Ne samo za dobrobit liječnika, već svih građana Hrvatske.

Vjerodostojnim, principijelnim  i odgovornim radom u zaštiti interesa liječnika, ostalih zdravstvenih radnika  i zdravstvenog sustava u cjelini.

Najveći problem za liječnike proizlazi iz kadrovskog deficita u sustavu i neuravnoteženog financijskog okvira u zdravstvu.

Oni rezultiraju neprimjerenim radim uvjetima, nemogućnošću ostvarenja profesionalnih ambicija, stručnog napredovanja, iznimno visokom satnicom prekovremenog rada i neodgovarajućim primanjima. Zbog svega toga puno je liječnika napustilo Hrvatsku i otišlo raditi u inozemstvo.

Politička volja koja se treba očitovati suradnjom državne i lokalne vlasti.

Konkretne mjere poboljšanja stanja podrazumijevaju: bolja organizacija rada, sustavno omogućavanje stručnog usavršavanja, pravednije napredovanje u struci, poboljšanje radnih uvjeta, povećanje broja izvršitelja u sustavu, uvažavanje europskih kriterija vremensko-kadrovskih  normativa u pružanju zdravstvenih usluga, porezne olakšice za rad i za život u manje atraktivnim sredinama, stambeno zbrinjavanje, mogućnost dopunskog rada kod poslodavca iz iste djelatnosti.

Potrebno je dugoročno sagledavanje zdravstvene politike koja se ne bi trebala mijenjati s promjenom političke opcije, zaključuje Tomšić.

Ulaganje u programe kroničnih nezaraznih bolesti, proizlazi da će se svaka kuna uložena u prevenciju višestruko vratiti budućim uštedama u smanjivanju potreba liječenja građana.

Zalagat ću se da se navedeni dijelovi Programa Gospodarski rast, nova radna mjesta i društvena pravednost vezani uz zdravstvo ostvare:

– Provest ćemo mjere za unaprjeđenje i racionalizaciju rada zdravstvenih ustanova, sustavno smanjenje nepotrebnih troškova uz povećanje autonomije pružatelja zdravstvenih ustanova, te višu kvalitetu pruženih zdravstvenih usluga.

– Ukinut ćemo liste čekanja za hitne preglede, te ograničiti vrijeme čekanja na maksimalno 6 mjeseci za one koji nisu hitni.

– Uspostavit ćemo model razvoja nacionalnih specijalističkih centara i strateških kliničkih mreža, te model razvoja „malih“ bolnica čime će se poboljšati kvaliteta zdravstvenih usluga i unaprijediti bolnička zdravstvena zaštita bez dodatnog povećanja troškova.

– Povest ćemo međusobno funkcionalno povezivanje bolnica, ulagati u gradnju i obnovu bolnica te modernizaciju opreme. Provest ćemo rekonstrukciju, izgradnju i opremanje 28 kliničkih, županijskih i općih bolnica.

– Osnovat ćemo institut za djecu koji će provoditi edukaciju i nadzor nad provedbom mjera prevencije i zaštite djece, te izgradit novu dječju bolnicu.

– Osigurat ćemo besplatnu palijativnu skrb dostupnu 24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu.

– Unaprijedit ćemo hitnu medicinsku pomoć, uvesti dodatni rad vikendom i blagdanima, te uspostaviti hitne medicinske prijeme u 7 bolnica s ciljem obavljanja pregleda pacijenata unutar maksimalno 1 sata,  a postavljanja dijagnoze  unutar 4 sata.

– Povećat ćemo broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te osigurati nabavu opreme i poboljšanje infrastrukture u ordinacijama i domovima zdravlja.

– Stimulirajućim mjerama zaustavit ćemo odlazak zdravstvenih djelatnika u inozemstvo: subvencioniranjem kamata na stambene kredite, novčanim potporama za rad u manje razvijenim područjima, modelom mobilnog liječnika.

Dakle, ako želite da zdravstvena zaštita bude  dostupna i jednako kvalitetna za sve na listi broj 8 u VIII. izbornoj jedinici zaokružite kandidata pod rednim brojem 3, dr. Zlatka Tomašića koji će se boriti za bolju budućnost, naprednu i uspješnu Hrvatsku.

Sanjin Baković/Kamenjar.com

facebook komentari