Connect with us

Intervju

Dragan Čović Neće biti kompromisa oko dvije stvari: Jedna je država BiH, a druga pozicija hrvatskog naroda

Published

on

Hrvati u BiH danas dobivaju novog člana Predsjedništva

Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH, danas preuzima dužnost zajedno s bošnjačkim članom Bakirom Izetbegovićem i srpskim Mladenom Ivanićem. U povodu toga dao je ekskluzivni intervju za “Večernji list” u kojem govori o planovima, prvim potezima, hrvatskom pitanju u BiH, odnosima sa susjedima…

Večernji list: Danas u Predsjedništvu BiH preuzimate dužnost hrvatskog člana Predsjedništva. Koje su vaše prve poruke?
Nakon osam godina hrvatski narod u BiH dobio je prigodu izabrati i imati legitimnog i legalnog hrvatskog člana Predsjedništva. To otvara mogućnost traženja konačnog rješenja jednakopravnosti tri naroda u BiH, kao i za prezentiranje stavova o BiH u kojima će biti jasno artikulirani i interesi hrvatskog naroda.

Večernji list: Vraćate se na mjesto s kojeg vas je smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown 2005. Kako s ove distance gledate na ta događanja?
Iako neću reći da je taj trenutak o bilo čemu odlučivao, ipak od tada stvari u BiH idu pogrešnim putem. U posljednjih deset godina ništa se dobro nije dogodilo za BiH, posebice za Federaciju. Pokušavalo se nametanjem i revizijom Daytonskog sporazuma riješiti krizu u BiH. Nažalost, većina promjena i odluka bila je na štetu hrvatskog naroda. Željelo se u Federaciji razvlastiti Hrvate s tendencijom gašenja županija.

Večernji list: Mislite li da je nametanje rješenja i danas moguće u BiH?
Vjerujem da je vrijeme nametanja odluka iza nas. Svi oni koji žele dobro BiH, shvatili su da to moraju raditi legitimni predstavnici triju naroda, izabrani na izborima. Činjenica da je visoki predstavnik nedavno poništio sve odluke o smjenama, jasna je poruka da je prošlo vrijeme korištenja bonnskih ovlasti OHR-a.

Večernji list: Poljuljana je vjera u institucije BiH pa i u Predsjedništvo. Kako to promijeniti?
Mi, članovi Predsjedništva BiH, morat ćemo znati istinski predstavljati BiH kao svoju domovinu, bez obzira na to što će neke politike ili političari misliti drukčije. Probleme treba rješavati kompromisom, a ne isključivošću.

Večernji list: U čemu, ipak, neće biti kompromisa?
Oko dvije stvari: jedna je država BiH, a druga je pozicija hrvatskog naroda. Uostalom, čuvajući poziciju i jednakopravnost hrvatskog naroda, izravno čuvamo BiH. O svemu drugome možemo se dogovoriti.

Večernji list: Možete li biti konkretniji, kako riješiti hrvatsko pitanje u BiH?
Međunarodna zajednica uvidjela je da Hrvati u BiH nisu ravnopravni. Upravo je naša najveća pobjeda u tome što smo uspjeli hrvatsko pitanje u BiH internacionalizirati. Tako će nam biti lakše boriti se za donošenje novoga Ustava i Izbornog zakona. BiH treba biti uređena kao federacija s nekoliko federalnih jedinica, sa Sarajevom kao distriktom. Kada ovo govorim, naglašavam da mi ne želimo crtati granice. Jer, za nas je jedina karta BiH i njezine međunarodno priznate granice. Želimo samo dobiti Ustav i Izborni zakon koji će osiguravati da nitko ne može drugome birati predstavnike.

Večernji list: Na čemu ćete posebno inzistirati?
U kampanji smo predstavili program. Sadrži sedam točaka, nazvan je „Hrvatski odgovor“. Sve točke dotiču ključne teme u BiH: ustavne promjene, izborni zakon, Domovinski rat, gospodarsku održivost, socijalnu politika i zdravstvo, jezik, kulturu, nacionalni identitet, pravnu državu i borbu protiv korupcije te EU, NATO integracije. Ovaj program je osnova svih razgovora i ovo su naši principi. Na temelju njih pregovaramo oko vlasti i tražimo kompromis. Uvjeren sam da ćemo neke od njih prije, neke poslije pokrenuti u ovom četverogodišnjem mandatu.

Večernji list: Rekli ste da ćete kao novi član Predsjedništva BiH među prvima posjetiti Bruxelles, Vatikan, Zagreb. Zašto?
Da, jedan od mojih prvih posjeta treba biti našim susjedima. To je Zagreb. Iz dva razloga. Jedan je jer je to Hrvatska, drugi jer je to EU. Upravo je to put, preko Zagreba do Bruxellesa. Napravit ćemo isto tako i plan posjeta Srbiji, Crnoj Gori… Bruxelles ćemo posjetiti do kraja godine. Ono što mene osobno i politički obvezuje je posjet Vatikanu.

Večernji list: Kakvi su odnosi BiH i Vatikana?
Davno smo potpisali sporazume sa Svetom Stolicom, ali oni se ni izbliza nisu proveli. Tražit ćemo rješenja kako se može brzo realizirati njihova provedba.

Večernji list: Proteklog tjedna bili ste s Josipovićem, Milanovićem, Lekom, Karamarkom. S tih sastanaka poslana je poruka: europska budućnost i potreba da BiH ima stabilnu vlast. Kakav je vaš odnos s dužnosnicima u RH?
S njima sam u posljednje dvije ili tri godine imao na desetke susreta. Tim razgovorima utjecali smo na izgradnju kvalitetnih i dobrih odnosa između BiH i RH. U takvom kontekstu rješavamo i poziciju hrvatskog naroda u BiH.

Večernji list: Oči javnosti bile su uprte u prekjučerašnji sastanak HDZ-a i SDA. Rezultirao je dogovorom o vlasti u FBiH i županijama. Što to znači?
Mi kao pobjednici unutar hrvatskog korpusa sa SDA kao izbornim pobjednikom kod bošnjačkog naroda precizno smo definirali partnerstvo sudjelovanja u vlasti na svim razinama. SDA ima svoje koalicijske partnere, mi imamo svoje. Siguran sam da ćemo možda već sutra na razgovorima u zgradi Predsjedništva u Sarajevu dogovoriti program i dinamiku kako uspostaviti vlast. Barem kada je u pitanju Federacija BiH. Jedna od poruka koju smo ja i Izetbegović poslali je kako nećemo dozvoliti da to bude prepreka u nastojanju da napravimo vlast ondje gdje je moguće. Da se počnu rješavati ključna životna pitanja.

Večernji list: Mnogi spočitavaju partnerstvo HDZ-a i SNSD-a, vas i Dodika? Stvorena je percepcija da štitite jedan drugog. Je li to tako?
Mnogi su naš korektan odnos prepoznali kao strateško partnerstvo. Mi smo provodili sve što smo se dogovorili. Za potrebe raznih politika naša suradnja je često stavljana u neke druge kontekste. Ali to je BiH. Nastojim nemati političkog protivnika među kolegama. Pokušavam ne uvrijediti nikoga bez obzira na to što sam ja doživljavao. Ali nije kod svih bilo tako. Volio bih da i s drugim liderima imam odnos kakav imam s Dodikom. Zašto bih bio u boljim odnosima s Dodikom nego s Bosićem, Ivanićem, Tadićem ili Izetbegovićem, Radončićem, Komšićem… Svi imamo interese i političku misiju. Ali ako nam je zajednički interes BiH, ne vidim razlog zašto ne bismo radili zajedno.

Večernji list: Mislite li da će novi savez u FBiH predvođen HDZ – SDA relaksirati odnose između Hrvata i Bošnjaka u budućnosti?
Prije dvije godine predlagao sam SDA da napravimo strateško partnerstvo. Sada nismo ni blizu njega, razgovaramo o tome kako četiri godine biti zajedno na vlasti i otkloniti neka pitanja. Bio bih sretan da smo dogovorili sve prije izbora. Ovo partnerstvo nema alternative. Uspjet ćemo ako budemo iskreni. Krajnje je vrijeme da izgradimo iskreno povjerenje između Hrvata i Bošnjaka i da to ozračje prenesemo i na BiH.

Cijeli intervju možete pročitati u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista…

Razgovarala: Valentina Rupčić za Večernji List

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Published

on

By

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Continue Reading

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Published

on

By

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Continue Reading