Dragovoljci iz Dubrave priredili Zrin za hodočašće

0

Prošli tjedan na poziv hrvatskih branitelja iz zagrebačke Dubrave održala se radna akcija čuvanja hrvatske baštine pod sloganom Banovina – junačko srce Hrvatske, kojom su dragovoljci zagrebačke Dubrave očistili slavnu utvrdu Zrin, uoči tradicionalnog godišnjeg misnog slavlja, predviđenog za 14. rujna.

Dok su se mnogi hodočasnici Zagreba pripremali na put prema Udbini, spomen-mjestu hrvatskih mučenika, mala četa dragovoljaca krenula je u pravcu Banovine, do odredišta utvrde Zrin, slavne po rođenju više naraštaja knezova Zrinskih.

Zrin je i mjesto nepoznavanja povijesti, mjesto tuge i prisilnog zaborava, na slavnu povijest, ulogu i značaj Zrinskih, ali i na strašan genocidni zločin iz Drugog svjetskog rata, jezovitog stradanja Hrvata u rujnu 1943.

Zrin-akcija-2014-04-150x150Zrin-akcija-2014-05-150x150Zrin-akcija-2014-081-150x150

Dragovoljci iz Dubrave, kao zaštitari hrvatske kulturne i povijesne baštine imali su namjeru urediti Zrin, očistiti ga od bujnog raslinja za tradicionalno godišnje misno slavlje, koje će se u Zrinu održati u nedjelju 14. rujna. Cijeli dan napornog rada i to samo za pripremiti najvažnije, očistiti okoliš oko križa i temelja župne crkve Našašća sv. Križa, mjesta misnog slavlja, kao i očistiti okoliš Crkve sv. Magdalene.

Za urediti cijelo mjesto, potrebno bi bilo puno više radnika i puno više dana. Rad u prirodi, ručak u prirodi, molitva kod križa, paljenje svijeća u znak na stradale Zrinjane 1943., sve to ostaje u sjećanju do iduće godine, na dar vlastitoj savjesti prema Domovini i na spomen braniteljima iz slavne prošlosti.

Zrin-akcija-2014-09-150x150Zrin-akcija-2014-10-150x150Zrin-akcija-2014-17-150x150

Po završetku dana, poslije napornog rada, orila se pjesma “Oj, hrvatska mati, nemoj tugovati…”, a u dragovoljačkoj postrojbi čuvara baštine bilo je i mlađeg naraštaja. Oni su radeći marljivo i učili: o potrebi čuvanja prirode i baštine; o potrebi zajedništva i druženja u prirodi; o potrebi čuvanja povijesnih spomenika, o uzoritoj povijesnoj važnosti Zrina; o potrebi digniteta prema predcima na Zrinskom groblju, o potrebi štovanja i očuvanja kostiju hrvatskih mučenika.Hodočašćem u Zrin u nedjelju 14. rujna, odat će se dužno poštovanje svim zrinskim žrtvama kroz povijest, odati poštovanje Domovini i nadasve muci Kristovoj. U Zrinu se se kroz povijest rađali mučenici i novi junaci, koji su časno nosili stijeg čestitosti, promicali istinu i slobodu.

NI IME MU SE NIJE SMJELO SPOMINJATI

Zrin – mjesto zločina nad Hrvatima i grad u koji im je bio zabranjen povratak

Nakon što je Sisačka biskupija prilikom arheoloških iskapanja naišla na mjesto masovne grobnice Hrvata pobijenih u drugom svjetskom ratu, kontaktirala je Ministarstvo branitelja, koje je najavilo da u rujnu počinje ekshumacija posmrtnih ostataka iz masovne grobnice u Zrinu. No, što Zrin znači za hrvatsku povijest i kakav je težak zločin u njemu i njemu počinjen za vrijeme komunizma?

Nastanak Zrina i njegovi vlasnici

Zrin-akcija-2014-09Knezovi Bribirski su starohrvatsko plemstvo iz roda Šubića, a živjeli su na prostoru između Vranskog jezera, rijeke Krke i Skradinskog buka. Njihov centar nalazio se u Bribiru i Ostrovici. Bili su vrlo utjecajni na gospodarski i politički život hrvatskog naroda, čak toliko da je njihov potomak Pavao I Šubić nosio naslov ‘bana Hrvata i gospodara Bosne’. U 14 st. kada im slabi moć u južnoj Hrvatskoj prisiljeni su predati kralju Ludoviku I anžuvincu svoj stolni grad Ostrovicu u zamjenu za posjed na Zrinskoj gori u tadašnjoj Slavoniji.

Tako je nastao utvrđeni i ponosni grad Zrin, sjedište hrvatskih plemića i domoljuba Šubića. Od tada se taj ogranak te slavne obitelji po utvrđenom gradu Zrinu naziva i Zrinski. Tu je rođen i najveći hrvatski vojni junak, borac protiv muslimanskih Osmanlija i porobljivača Europe – Nikola Šubić Zrinski.

Zločin nad Hrvatima Zrina

U tom gradiću današnje Banovine, općina Dvor počinjen je strašan zločin nad nevinim civilnim hrvatskim stanovništvom. Zločin se ističe i po tome što i danas u tom mjestu ne živi nitko, a 45 godina potomcima Zrinjana bila je zabranjena čak i posjeta rodnom mjestu, a kamoli povratak. Zrin se nije smio ni spominjati.

U doba bezumlja Drugog svjetskog rata i stradanja brojnih civila svih nacionalnosti i vjera, u zoru 9.rujna 1943 godine u selo su upale komunističke i partizanske postrojbe sastavljene od dijelova Prve, Druge i Sedme banijske brigade od oko 4500 ljudi koje su bile pod vrhovnim vodstvom Generalštaba i Josipa Broza Tita.

Branitelji Zrina u okruženju srpskih mjesta su bili njegovi stanovnici naoružani lovačkim oružjem. Nakon 16 sati borbe Zrin je pao u ruke partizana, a Glavni Štab partizanske vojske donosi odluku da se Zrin spali do temelja jer nitko od njegovih stanovnika nije bio u partizanima.

O tome svjedoči i dopis OZNE Banija od 20. Prosinca 1944: ‘Vama je dobro poznato da je GŠH odobrio da se Zrinj spali što je i učinjeno, pošto unatoč svih napora dvije i pol godine rata nije se moglo naći ni jednoga čovjeka ni žene koji bi držali vezu s partizanima.’ Zrin je spaljen do temelja, a ubijeno je 213 stanovnika Zrina.

Najmlađa žrtva bila je stara 15 dana, a ubijeno je 12-ero malodobne djece, od koje troje mlađe od godinu dana. Treba reći da je i prije upada komunističkih postrojbi u Zrin u rujnu 1943-e, ubijeno 37 Zrinjana i to kada su odlazili iz Zrina po putevima, na rad u poljima i to uglavnom od susjednih Srba. Nakon poratnih progona hrvatskog stanovništva do lipnja 1946 godine ubijeno je još 28 stanovnika Zrina.

Arheološka istraživanja i pronalazak ljudskih kostiju

Prema zahtjevu Sisačke biskupije i Zaklade za gradnju crkve Našašća sv. Križa u Zrinu, pomoćnik ministra branitelja Ivan Grujić nedavno je posjetio Zrin, u pratnji ravnatelja Zaklade mons. Marka Cvitkušića i načelnice Sektora za traženje osoba zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu Višnje Bilić.
Sisačka biskupija je prošle godine započela arheološka istraživanja na mjestu crkve. Utvrđeno je da se ispod nje nalaze ostaci još starije gotičke crkve iz 14. stoljeća, no pronađeni su i ostaci ispremještanih ljudskih kostiju. Analize su pokazale da je riječ o ljudima iz vremena Drugog svjetskog rata, a prema riječima Zrinjana tu je bačen jedan dio pobijenih u masakru 1943 godine.

Budući da Sisačka biskupija na toj lokaciji planira sagraditi crkvu, obratila se Ministarstvu branitelja da se istraži teren i poduzmu potrebni koraci oko iskapanja i ekshumacije posmrtnih ostataka pobijenih koja bi trebal početi idući mjesec.

Za ovaj zločin nije nitko odgovarao.

Izvor: narod.hr

facebook komentari