Dramatično stanje: 30.000 Hrvata “nestalo” iz BiH od 2003. godine

12

Loša gospodarska situacija, nemogućnost osiguranja osnovnih uvjeta za život, nesiguran posao, rast životnih troškova, kao i vrlo zapaljiva politička atmosfera, ključni su razlozi zbog kojih Hrvati katolici u BiH u razdoblju nakon rata napuštaju svoje domove i odlaze u Hrvatsku ili zemlje Unije u potrazi za boljim životom, a statističke podatke o tomu, kao i uvijek, jedino vodi Katolička crkva.

Njezini dužnosnici u okviru zasjedanja Biskupske konferencije konstantno upozoravaju kako je potrebna korjenita promjena ekonomsko-političke situacije; u protivnom iseljavanje prijeti ne samo na područjima gdje su se Hrvati nakon rata vratili u manjem broju, već i u onim dijelovima zemlje gdje su do sada bili relativna većina. Nove državne i entitetske vlasti koje bi, prema optimističnim najavama, trebale početi s radom u idućih mjesec do dva pred sobom imaju do sada najteži zadatak, a to se posebno odnosi na hrvatske predstavnike u tijelima vlasti pa bilo to Vijeće ministara, Vlada RS-a ili, pak, federalna Vlada.

Ono što posebno zabrinjava u crkvenim statistikama jest činjenica kako je Hrvata katolika u vremenu od 5 do 10 godina nakon rata u svih pet biskupija na teritoriju BiH bilo više nego prethodne 2-3 godine što samo po sebi znači da je ekonomska kriza, ali i nesposobnost domaćih vlasti da se uhvate u koštac s osnovnim egzistencijalnim problemima građana, uzela svoj danak. Broj ljudi koji je jednostavno “nestao” kreće se od nekoliko pa čak do 27 tisuća, a tendencija pada nataliteta ne obećava mnogo, piše Dnevni list.

Iseljavanje iz Bosne

Najočitiji pad broja Hrvata Crkva bilježi na području Sarajevske nadbiskupije, koja, iako i dalje najbrojnija po pitanju vjernika, trpi posljedice loše politike. Tako je iz analize pod nazivom “Demografsko stanje i procesi katolika u BiH od 1996. do 2013. godine” koju je priredio vojni biskup u BiH mons. dr. Tomo Vukšić vidljivo kako je od 1996. godine (s izuzetkom 1999.) primjetan porast broja katolika na ovom području i taj pozitivni trend traje do 2002. godine kada je u granicama Sarajevske nadbiskupije živio 217.921 katolik. No već od iduće godine počinje polagani pad koji se manifestira iz godine u godinu i tijekom kojeg je godišnje nestajalo i po dvije tisuća katolika.

Zaključno s 2013. godinom, na prostoru Sarajevske nadbiskupije živi 190.003 Hrvata. Sličnu situaciju nalazimo i u primjeru Banjolučke biskupije koja ne pokriva samo dio RS-a, već i zapadnobosanske općine naseljene Hrvatima poput Livna i Jajca. Naime, 1996. godine, dakle na samom početku postojanja postdaytonske BiH, na tom je prostoru živjelo, pokazuje spomenuta analiza biskupa Vukšića, 50 tisuća vjernika; broj se polagano povećavao (s izuzetkom 1998. godine) do 1999. godine kada Crkva bilježi nešto više od 52 tisuće katolika. Međutim, baš kao i u slučaju Sarajevske nadbiskupije, tada kreće katastrofalan pad broja vjernika koji se manifestira kroz loš prirodni priraštaj i zbog čega je prošle godine na ovom prostoru živjelo tek 35 i pol tisuća katolika Hrvata.

I Hercegovina nije pošteđena

Kada je u pitanju Mostarsko-duvanjska biskupija, porast broja katolika može se pratiti nešto duži niz godina; od 1996. pa sve do 2006. godine i tijekom tog razdoblja optimizam u bolje sutra očito je i dalje prevladavao, no od te godine crkvene statistike samo nižu smanjenja po pojedinim župama.

Naime, 2006. godine na prostoru ove biskupije zabilježeno je 194.298 vjernika, dok je na kraju prošle godine taj broj opao na 186 tisuća što dovoljno govori u prilog tvrdnji kako loša ekonomska situacija pogađa i većinski hrvatske krajeve u Bosni i Hercegovini. S druge strane, Trebinjsko-mrkanska biskupija koja pokriva prostor istočne Hercegovine već je stoljećima izložena svakojakim nedaćama pa je tako i ovaj Domovinski rat dodatno narušio ionako lošu demografsku situaciju. Od 1996. godine pa do danas, pokazuje crkvene statistike, broj katolika teško da je prelazio 20 tisuća. Ukupno gledajući, pokazuje spomenuta analiza o demografskom stanju koju je priredio biskup Vukšić, u poslijeratnom razdoblju rast broja katolika primjetan je do 2003. godine kada je iznosio gotovo 465 tisuća, no, svi gore pobrojani razlozi doveli su do situacije da je njihov broj na cijelom području BiH prošle godine spao na 432 tisuće.

Naravno, ipak treba uzeti u obzir kako se ove brojke temelje na podacima župnih ureda svih biskupija te u svakom trenutku treba dodati još 10 posto Hrvata koji nisu u kontaktu s uredima ili se, pak, ne izjašnjavaju kao katolici. Međutim, brojke s kojima barata Katolička crkva već odavno su trebale upaliti zvono za uzbunu u hrvatskim političkim krugovima koji do sada nisu pokazali dovoljnu dozu svijesti za općenacionalne probleme.

Dramatično stanje

Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Franjo Komarica, biskup banjolučki, ocijenio je da su Hrvati katolici u BiH pred iskorjenjivanjem o čemu je izvijestio i kolege na nedavnoj trećoj izvanrednoj Biskupskoj sinodi koja se održavala u Vatikanu. U intervju za Radio Vatikan biskup Komarica je trenutačno stanje za katolike u BiH nazvao dramatičnim.

– Mi u BiH imamo brojna iskušenja, a napose stoga jer je katolička obitelj pred fizičkim istrjebljenjem. U pola zemlje su iskorijenjeni, a sada su u drugome dijelu zemlje katolici pod snažnim pritiscima fizičkog iskorjenjivanja, upozorio je Komarica.

Ilustracije radi, u 18 od 31 župe Banjolučke biskupije koja se nalazi na teritoriju RS-a danas nema niti jednog katolika, a u najvećem gradu u tom entitetu, Banjoj Luci, tek ih je 945.

facebook komentari

  • kvot

    Ko je sada kriv za ovakvo stanje?
    Muslimani ili Srbi?
    A šta je s Tuzlom?
    Tamo vas takođe ima ili!?

    • Lilith

      Niste se ‘dobri’ pokazali ni vi ni ‘naše cvijeće’

      • kvot

        Par puta sam napisao i ponoviću.
        Hrvati NE vole bih i neće da žive u njoj.
        Hrvati NE vole Srbe i neće da žive pored njih (čast izuzecima).
        I dodajmo ekonomsku situaciju na sve.
        Zbog toga rađe žive u Hrvatskoj ili drugdje u eu.

        • Lilith

          Ali nisi u pravu kvotče! Hrvati vole BiH! A ne vole tlačenja i zayebavanja! Brojniji BH narodi nas smatraju valjda nevrijednijim, a ne shvaćaju da bez nas ne mogu ništa! Shvatite jednom da smo ravnopravan narod i partner u BiH!

          • kvot

            To je sve OK, slažem se. Nema mjesta
            bilo kakvoj vrsti tlačenja.
            Ali ko je kriv za nastali minus od 30.000?
            Samo u Hercegovini preko 8.000.

          • peppermintt

            to ti kao zabrinut jelde liješ krokodilske suze aja :))

          • kvot

            Nobel za mir,
            sigurno je tvoj.
            Kad može Obama,
            pa možeš i ti.

          • Lilith

            Ne znam jesi li primjetio da poslije rata nije baš ‘procvjetalo cvijeće i trava zelena’!

            Ostalo nas je nešto najupornijih, ali vlasti uporno rade da i mi odemo!

          • kvot

            Pa ne odlazite samo vi.
            Garantujem da je u procentima najviše muslimana otišlo.
            A vlast radi samo za sebe.

        • peppermintt

          aje zato što si ti to sve “znao” priključio se vojsci rs pa ste sve HrvAte lipo protjerali naravno one koji su preživjeli, i da ne volite Hrvate u genocidnoj ali vam nije mrska njihova imovina jelde ?

          • kvot

            Da nema Srba,
            ti bi mrzila samu sebe…
            Ej mrka, mrka…. 😉