DRININE

30

Zdrav kao dren, kaže se za osobu koja nema nikakvih  tegoba. U našem narodu dobro je poznat značaj biljke dren koja je popularna još od antičkih vremena. Raste svuda, najviše ne suhim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih šuma. Cvijeta u veljači i ožujku, a sazrijeva od srpnja do listopada. Plodovi su tamnocrvani, slatkokiselkastog okusa.

drinine2

Sadrži veliku količinu prirodnog šećera organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C. U drininama ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u narači. Plodovi sa jedu u svježem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Međutim uprkos tome, što se zna da je ovo šumsko voće ukusno, hranljivo i zdravo, u narodu se ne koristi dovoljno.

U Francuskoj i Italiji se od drinina masovno pravi vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj se kuhaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od tijesta i krompira. U Rusiji prave ukusne juhe i koriste se kao začin za specijalitete od mesa i ribe. Ovi narodi su istinski štovatelji tradicionalne medicine i dobro znaju ljekovita svojstva drinina.

Svi njegovi dijelovi su ljekoviti-plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene špice. Djelotvorne su u liječenju grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zacjeljivanje rana.

Ruski znanstvenici su ustanovili da drinine, kora stabla i listovi posjeduju antimikrobiološka svojstva. Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki može se koristiti za regeneraciju kože i sluzokože. Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih drinina pomažu kod dijareje i drugih oboljenja probavnih organa. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica preporučuje se čaj od kore ove biljke.

Pekmez se uvijek pravi u istom omjeru -na kilogram pasiranih drinina ide kilogram šećera. Zreli plodovi se prvo operu, očiste se od špica, preliju vrelom vodom i ostave da odstoje pet minuta. Potom se izvade iz vode, propasiraju, stave u lonac i pospu šećerom. Sadržaj se kuha tri sata na umjerenoj temperaturi uz neprestano miješanje. Završeno je kada se masa zgusne. Vruć pekmez sipa se u čiste i tople tegle, koje se otvorene stavljaju u rernu zagrijanu na 100 stupnjeva, da odstoje petnaestak minuta. Pošto se izvade, stavlja se celofan ili hermetički zatvarač i odlažu se na suho mjesto.

Za sok od drinina je potrebno 4,5 l vode,dva kilograma drinina i kilogram šećera. Drinine se operu, isjeckaju i dodaju u tri litra provrele vode. Kuhaju se 20 minuta, zatim se sklone sa ringle, ostave da se ohlade i na kraju se ispasiraju. Ova masa u presi ili gazi prelije se ostatkom vode, vrati se na ringlu i kuha još 15 minuta. Postupak sa hlađenjem i pasiranjem se ponavlja. Nakon toga se pomiješa sve, doda se šećer i na niskoj temperaturi, uz neprekidno mješanje, sačeka da se šećer rastopi. Tek onda se temperatura pojača i sok kuha još 10 minuta. Zatim se sipa u oprane i vruće flaše, koje se potom hermetički zatvaraju. Kada se jednom flaša otvori, trebalo bi je držati u frižideru. Zbog jake koncetracije razblažuje se običnom ili kiselom vodom.

Novosti/Kamenjar.com

facebook komentari

  • peppermintt

    ja ovo volim papati i inače sve te bobice- jagode, borovnice, maline , kupine, košćele, dud ( tj murvu ) , šipurike
    a džem od drinjina je naj naj za palačinke

    • ..ribizle, aroniju… svega sam ja toga nasadio. jedina mana je ta što kupine nisu kao one iz brda

      • Ida Galić

        Kad sam jednom krajem 90. tih godina bila u Crnim lokvama, iznenadilo me je koliko je tamo drina! Jer što je manje ljudi, koji su ga krčili i uništavali, njega je sve više! Drinina, kako sam se uvjerila ima više vrsta. Jedne su svijetlije boje(kad su zrele) druge sasvim tamne, a te tamne su najbolje, još kad opanu i malo odstoje. Mnogi naši Hercegovci ovdje u deželi su nabavili sadnice drina i odlično uspjeva. I ja ću negdje nabaviti nekoliko komada!! Kažu dase od njih može i rakija peći!

        • Ivona Banožić

          Može ‘Drinovača’, mada se u Hercegovini rijetko ili skoro nikako ne pravi

          • Ida Galić

            Ivona, Vi ste Banožić po prezimenu! I baka od mog muža je bila Banožuša, doli od Kočerina i možda smo čak i u rodijaci!

          • Ivona Banožić

            Moguće je, pošto su koliko znam, svi Banožići podrijetlom iz Hercegovine tj, Širokog Brijega 🙂 , Kočerinski kraj

          • Ida Galić

            Vas dosad nisam opazila na tom portalu, mada i ja tek tu i tamo nešto napišem i malo ponekad posilim sa nekim stalnim posjetiteljima Kamenjara, kao što su ovi gore Pepermintt i Lilith!

          • Ivona Banožić

            Nisam se uključivala izravno u komentare, radije se držim uređivačkog posla, bolje rečeno hobija 🙂 . upletem li se s njima u komentiranje, iako su mi dragi svi, izgubit ću previše vremena

          • Da, Baš! 😛

          • Ivona Banožić

            Pozdrav Lilith i molim te promijeni avatar 😉

          • Bih rado, da mi je naći sliku finog muškarca, a svoju pravu ne želim stavit! 😀

          • Ivona Banožić

            haha, o tome ja govorim, nemam vremena. Želim vam ugodan dan

          • Ida Galić

            I ja sam izprva mislila da je Lilth cura i tako sam mu se i obraćala, pa su me drugi upozorili šta je na stvari i sad sam se već privikla hahaha!!

          • a ta ću.. kada tražim avatar uvijek mi se svidi neka ovakova slika! a i je lijepa! a kao što kažeš, tko se sa nama druži, naviknut će na mene!

          • Ida Galić

            U pravu si!!

          • Ivona Banožić

            Zaboravih reći, drago mi je da ste tu i da vam se sviđa kamenjar, nemojte mi zamjeriti, budem se uključila povremeno. Veliki pozdrav Ida Galić 😉

          • Ida Galić

            Hvala, i Vama pozdrav od mene!!

          • Ivona Banožić

            Evo možemo na Ti, ako se slažeš, tu sam ja, Hvala tebi

        • Prošla su vremena ‘krčenja drina’, sad ga ljudi traže kao i sve drugo.. ono što je nekad bilo ‘podrazumjeva se’ danas se sve više cijeni.. Drin se sve više sadi.

          • Ida Galić

            Još se sjećam, da su se od drinovog drveta pravili češlji za češljanje kose. I svaka je cura imala takav češalj! Bio je ovako kratak i malo širi nego današnji plastični češlji! Na jednoj je strani imao fine zupce a na drugoj malo rijeđe i jače! To je danas sigurno već izumrlo, mislim to pravljenje češalja od drinovine!!

          • Probat ću naći sliku tog češlja, baš me zanima kako izgleda, nešto se ne sjećam

          • Ida Galić

            Ja se dobro sjećam tih češalja, a naši “šverceri” su ih uz duvan nosili i prodavali po Bosni!! A majstori koji su ih pravili, su drinovo drvo obično krali po tuđim šumama! Postojala je i njihova pjesma o tome:
            Oj božija sveta mati
            pomozi mi drin pilati
            da me niko ne uvati
            I tebi ću pola dati!

          • jesu li iz komada rezbareni ili ? ne mogu još predočit sliku..

          • Ida Galić

            Da izrezbareni (izdiljani) su iz jednog komada! Prvo se je napravila jedna tanka dašćica dimenzija cca 10 x 7 cm i na svaku stranu od sredine i to po dužini je bila konično sužena zatim su oštrom testericom po nekoj šabloni izrezivani zupci. Kad bi noktom potegnuo zubac i zatim ga odapeo, piva je ko struna cin cin, a bio je tamnocrvene boje.

          • Je li ovako nešto : ?

          • Ida Galić

            Da, da slično! samo što su imali zupce sa obadvije strane i bili su malo crvenije boje!! Možda su ih premazivali čime ili čak kuhali!! Ovaj na tvojoj slici je možda napravljen od javorova drveta!!

          • Ovaj jeste svijetliji.. našao sam ga samo kao primjer.. da, sad se sjećam tih češljeva, crvenkasta boja se možda vremenom stvori.. mislim da je drvo drena jako svijetlo.. ne znam od čega bi crvena boja mogla biti.. da nije trešnjevo drvo!?

          • Ida Galić

            Nije bilo od trešnje, jer trešnja je meka, a ovi ćešlji su imali zupce kao od čelika! Boja je možda nastala naknadno ili nekim premazivanjem. Od drinovine su naši kovači pravili i držke za noževe, koje su sami kovali i to su bili kvalitetni noži. Mi smo imali jedan do nedavno, a bio je star preko 50 godina i nije hrđao!

          • ‘zukinovac’ 🙂 to su kovani prekaljeni noževi.. oštri i postojani.. A drin je tvrdo drvo

          • Moj Milane

            To je za buve