Pratite nas

Politika

Drž-Nedaj Pao zakon o JMB – Klub Bošnjaka pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa

Objavljeno

na

[quote]”Danas bi bilo potpuno ispravno da zastupnici iz srpskog i hrvatskog naroda potegnu pitanje nacionalnog interesa na odluku o proglašenju odluke štetne po vitalni nacionalni interes Bošnjaka”, kazao je predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić.[/quote]

Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju građana (JMB), koji je u parlamentarnu proceduru upućen po hitnom postupku, danas nije usvojen na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

[dropcap]P[/dropcap]redsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda Halid Genjac proglasio je hitni postupak štetnim po vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Glasovima tri bošnjačka zastupnika i jednim protiv, te po pet glasova zastupnika iz reda hrvatskog i srpskog naroda protiv, odluka o povredi vitalnog nacionalnog interesa nije usvojena. Donesena je odluka o osnivanju komisije koja će po završetku sjednice razmatrati ovo pitanje.

“Smatramo da bi ovaj zakon trebalo, u dijelu koji se odnosi na registracijska područja, razmatrati u redovnoj proceduri. Klub Bošnjaka na današnoj sjednici, uz pribavljena tri glasa, odlučio je da se prijedlog zakona proglasi kao štetan po vitalni nacionalni interes”, kazao je Genjac. Ovaj prijedlog izmjena Zakona o JMB je, podsjećamo, na sjednici 18. srpnja usvojio Zastupnički dom PSBiH.

“Danas bi bilo potpuno ispravno da zastupnici iz srpskog i hrvatskog naroda potegnu pitanje nacionalnog interesa na odluku o proglašenju odluke štetne po vitalni nacionalni interes Bošnjaka”, kazao je predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić.

Tijekom rasprave o ovom pitanju iz Kluba Srba u Domu naroda PSBiH Krstan Simić (Savez nezavisnih socijaldemokrata) smatra da se radi o zaista suštinskom zakonu zbog čega i zaslužuje hitnost.

“Nacionalni vitalni interes može biti ugrožen samo sadržinom zakona a ne procedurom njegovog donošenja. Ne pada mi na pamet da uskraćujem pravo Bošnjacima na njihov stav ali procedure ne bi trebale biti temelj za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa”, smatra Simić.

Dopredsjedavajući Doma Sulejman Tihić (SDA) je napomenuo da se raspravlja o proceduralnom pitanju da li se odluka može smatrati vitalnim nacionalnim interesom, a šta je vitalni interes bošnjačkog naroda SDA ima iskustvo.

“Važni zakoni koji se ne mogu donositi u hitnoj proceduri su siledžijsko ponašanje vladajuće većine. Postoji odluka Vijeća ministara koja se primjenjuje na cijelom teritoriju i neće biti ugrožena prava djece ili sada treba vidjeti odgovornost zbog čega je došlo do problema. Da ste pokazali fleksibilnost u Zastupničkom domu danas ne bi vodili ovakvu raspravu”, kazao je Tihić.

Zastupnik iz Kluba Srba Dragutin Rodić je napomenuo je da su svi ovi zakoni bili u redovnoj proceduri te dodao da ne vidi način da se izađe jer “veliki dio ljudi koji ovdje sjedi a i Vijeće ministra BiH traga za najoptimalnijim i najracionalnijim rješenjem”.

Mladen Ivanić, iz Kluba Srba (Stranka demokratskog progresa) je istaknuo da je zakon na državnom nivou prilagođen teritorijalnoj organizaciji BiH, “ono što se sad radi je neuvažavanje postojanje entiteta”.

dnevno.ba

Također, zastupnik iz Kluba Bošnjaka Mehmed Bradarić (Socijaldemokratska stranka) poručio je da sudionici prosvjeda koji su tražili donošenje zakona o JMB treba da to traže ne od PSBiH, nego je adresa za prosvjede centrala SDA.Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona dostavljenim iz Vijeća ministara, registracijska područja prilagođena su teritorijalnoj organizaciji BiH, u skladu sa Ustavom i Izbornim zakonom BiH.

U slučaju protivljenja većine srpskih, bošnjačkih ili hrvatskih zastupnika, predsjedavajući Doma saziva zajedničku komisiju sastavljenu od tri zastupnika, od kojih su po jednog izabrali srpski, bošnjački i hrvatski zastupnici radi rješenja spornog pitanja. Ako komisija u roku od pet dana ne uspije to pitanje riješiti, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH, koji će po hitnom postupku ispitati da li ima nepravilnosti u postupku.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati