Pratite nas

Država iz Islamske deklaracije i dalje politički cilj Izetbegovića

Objavljeno

na

Prizivanje Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH da intervenira po pitanju donošenja odluke Vlade Republike Srpske koja regulira oblast prebivališta pokazuje nemoć bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i želju za intervencionizmom, koji nećemo prihvatiti, izjavio je Srni predsjednik Srpske Milorad Dodik.

Dodik, koji je i lider SNSD-a, rekao je da legalno izabrani predstavnici Srpske nikada neće prihvatiti bilo kakvu odluku OHR-a koja prekraja ili suspendira legalno donesene odluke organa Srpske.

“Ostati ćemo nezrela stranka, kako nas nazva Izetbegović, i nikada nećemo biti poželjan i prihvatljiv partner za njega kao što je SDS, o kojem Izetbegović govori s neskrivenim simpatijama”, rekao je Dodik, komentarajući današnji Izetbegovićev poziv OHR-u da reagira povodom odluke Vlade Srpske o vršenju provjere točnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta na području Republike Srpske.

Dodik je istakao da Bakir Izetbegović, izgleda, i dalje čita samo knjigu svoga oca Alije Izetbegovića – Islamsku deklaraciju.

“Onda i ne čude podjele koje pravi na one stranke iz Srpske koje su sazrele, kao SDS, jer bi po njegovom mišljenju pristale na državu iz knjige Izetbegovića starijeg, i stranke koje nisu sazrele, kao SNSD, koji se bori protiv države iz omiljenog štiva Bakira Izetbegovića – Islamske deklaracije”, naveo je Dodik.

Predsjednik Srpske je naglasio da Izetbegović ispraznom retorikom bježi od pitanja zbog čega su on i njegova stranka – SDA blokirali usvajanje zakona o prebivalištu i boravištu koji je prošao proceduru u Savjetu ministara i Predstavničkom domu, da bi je upravo SDA zaustavila u Domu naroda.

“Zašto se protivi europeizaciji bilo čega u BiH, pa i uređivanju ove oblasti kroz zakon koji uvažava sve europske prakse? Očito da je država iz Islamske deklaracije i dalje politički cilj Izetbegovića, a da su Europa i europske integracije samo paravan stvaranju islamske države, o kojoj su sanjali i za nju se borili i otac i sin Izetbegović”, upozorio je Dodik.

Govoreći o Izetbegovićevim tvrdnjama da će priča o referendumu o neovisnosti Srpske “nestati” nakon listopadskih izbora, Dodik je podsjetio da je Izetbegović to isto govorio i nakon prošlih izbora.

“Priča o referendumu o neovisnosti Republike Srpske prestati će onoga dana kada ga provedemo. Nadam se da će se do tada i Izetbegović naviknuti na tu činjenicu”, istakao je Dodik.

Povodom odluke Vlade Srpske kojom se uređuje oblast prebivališta, Izetbegović je danas ponovo pozvao visokog predstavnika Valentina Inzka da reagira na “jasnu antidaytonsku aktivnost Republike Srpske”.

Govoreći o priči o referendumu o neovisnosti Srpske, Izetbegović je rekao da će ta priča trajati do izbora, odnosno “nestati 12. listopada”.

“To dolazi od jedne strane, jednog segmenta političara u Republici Srpskoj, i to Dodikovog SNSD, koji neke stvari nisu iživjeli na vrijeme”, rekao je Izetbegović i dodao da su ostale stranke “zaista sazrele”.

[divide]

‘Odluka Vlade Republike Srpske o vršenju provjere točnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriji RS-a je narušavanje Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavne nadležnost”, kazao je danas u Sarajevu novinarima predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.

”Zakon o prebivalištu je isključivo u državnoj nadležnosti i potpuno je nebitno šta piše u tom zakonu, jer RS nije nadležan za to. Prema toj istoj logici, ne bi bilo ustavno ni da Parlamentarna skupština BiH usvoji zakone o osnovnom i srednjem obrazovanju, zanemarujući županije i entitete”, naveo je Lagumdžija.

Dodik_Lagumdzija_osmijehNaglasio je da ova Odluka nema nikakvo pravno djelovanje dodajući da će visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko prepoznati o čemu se radi.

”Ulazimo u atmosferu u kojoj će praktično biti dopušteno sve, što znači “bacanje pod noge Daytonski mirovni sporazum”, kazao je Lagumdžija.

Vlada RS-a prošlog je tjedna donijela Odluku o vršenju provjere točnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriji RS-a.

Premijerka RS-a Željka Cvijanović kazala je da je odlukom propisano da je osoba koja prijavljuje prebivalište dužna dostaviti jedan od četiri dokaza navedenih u odluci, koji su, tvrdi, u skladu s europskim standardima, i koji su navedeni i u tekstu predloženog zakona o prebivalištu.

Odluka ima privremeni karakter, dok se ne donese zakon koji će regulirati tu oblast.

Komentirajući novi pristup EU prema BiH, Lagumdžija je kazao da je to velika odluka Ministarskog vijeća EU dodajući da je samim tim priznata i pogrešna strategija.

”U ovoj zemlji se ne radi ništa vezano za europski put, kao što je implementacija presude Sejdić-Finci, jer su preko tog problema, mnogi pokušali da riješe druge probleme”, kazao je.

Lagumdžija je dodao da je EU konačno konstatirala da je do zastoja došlo zbog jednog broja političara, što je velika stvar, jer je EU priznala da u BiH nisu svi političari isti.

”EU je vrlo jasno precizirala o kome se radi, a to su oni koji inzistiraju na podjeli, umjesto integraciji. Ne treba biti veliki znanstvenik da vidi da su to SNSD na čelu s Miloradom Dodikom kojeg SDS prati kao kuče, a da je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović bio taj koji je inzistirao da se Federacija podjeli na dva dijela”, objasnio je Lagumdžija.

Dodao je da je EU pozvala političke lidere u BiH da se natječu u riješavanju ekonomskih problema.

”U Parlamentu FBiH imamo paket antikoruptivnih zakona koji je dobio podršku Europske komsija i nadam se da će usvajanjem tog zakona preispitati bar 50 čelnih ljudi u ovoj zemlji, počevši od šefova stranaka i ministara. Ovo nije zakon protiv ljudi koji imaju, već onih koji su ukrali”, zaključio je Lagumdžija.

Srna/Fena

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra kako je Slovenija kompromitiravši arbitražni postupak zapravo ugrozila  međunarodno pravo, piše Hina, koja se poziva na subotnje izdanje Jutarnjeg lista.

Dodaje da “dok se Slovenija sada poziva upravo na poštivanje međunarodnog prava pokušavajući natjerati Hrvatsku da provede arbitražnu presudu o međusobnoj granici”.

Govoreći o pogoršanju odnosa sa Slovenijom u kontekstu arbitraže o graničnom prijeporu, Grabar-Kitarović je rekla kako su Hrvatska i Slovenija dvije prijateljske zemlje, te da “ovo jedno pitanje ne treba stavljati u središte naših odnosa”.

Naglasila je kako oko arbitraže postoji nacionalni konsenzus, da je ona nepovratno kompromitirana i da za hrvatski politički vrh ona ne postoji.

“Slažem se s onim što je premijer Plenković u svom govoru u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglasio, jer, legalizira li se protupravno postupanje kroz postupak arbitraže, to daje dobar povod bilo kome drugome da se ponaša na isti način, da se instrumenti međunarodnog prava, koji se koriste za uspostavu međusobnog povjerenja, iskoriste za ostvarivanje vlastitih interesa”, rekla je Grabar-Kitarović.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska spremna rješavati granično pitanje sa Slovenijom bilateralno.

Odnosi s drugim susjedima

Grabar-Kitarović je odbacila tvrdnje da vodi kampanju protiv Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako nema osobe koja više zastupa članstvo te države, ali i drugih zemalja u hrvatskom susjedstvu, u euroatlantske saveze, te kako ju za to optužuju oni koji su protiv takvih integracija

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović u ponedjeljak je uputio hrvatskoj predsjednici pismo u kojemu je ustvrdio kako ona i još neki hrvatski dužnosnici zlonamjerno pokušavaju diskreditirati Bošnjake povezujući ih s terorizmom.

Hrvatska čelnica je naglasila kako nikad nije poistovjećivala prijetnju međunarodnog ekstremizma i terorizma s Bošnjacima niti s učenjem islama, što joj se nameće.

“Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno”, istaknula je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

“Nema te osobe i nema te države koje zastupaju članstvo BiH i ostalih naših susjeda u EU kao što sam to ja osobno i hrvatska vlada”, naglasila je predsjednica.

Ona smatra kako se problemi zapadnog Balkana neće riješiti samo pristupanjem tom savezu, no da ono predstavlja “ozbiljnu matricu za sveobuhvatne procese reformi u državama”.

Članstvo svih hrvatskih susjeda u EU-u preduvjet je za trajni mir, stabilnost i prosperitet, smatra Grabar-Kitarović i dodaje kako dosadašnje inicijative međunarodne zajednice oko pristupanja euroatlantskim savezima nisu bile dovoljno snažne, te kako na tome treba jače raditi s BiH koju vidi kao suverenu državu jednakopravnih konstitutivnih naroda.

Predsjednica je za Jutarnji rekla kako se ne može oteti dojmu da je ona osobno, ali i Hrvatska pod orkestriranim napadima onih koji ne žele ulazak BiH u EU i NATO.

Dodala je i kako je protivljenje bošnjačkih dužnosnika Pelješkom mostu bespredmetno, te da će se taj most graditi u skladu sa svim međunarodnim standardima, uključujući i Konvenciju o pravu mora.

Grabar-Kitarović je u razgovoru izrazila mišljenje da se još uvijek ne može govoriti o prijateljstvu između Hrvatske i Srbije, no da je nepobitno da postoji dobra volja i s njene, ali i sa strane predsjednika Aleksandra Vučića, s kojim je potpisala Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanu otvorenih pitanja, da se konačno krene u poboljšanje odnosa.

To pokazuju i simbolički koraci poput izgradnje infrastrukture za Hrvate u Vojvodini i dogovor o obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića, smatra predsjednica.

Potez Mađarske i Slovenije da blokiraju hrvatsko članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ne smatra dobrim za bilateralne odnose s tim državama.

Otkrila je da je tijekom svog nedavnog posjeta toj državi Mađarima naglasila da blokiranje Hrvatske nije dobar potez, istaknuvši i kako je taj posjet bio dogovoren prije odluke Budimpešte, zbog čega joj “nije bilo ugodno” tamo otići.

Naglasila je da kao predsjednica nema ovlasti ni namjeru pregovarati o pitanju Ina-MOL jer je to u domeni vlade, kao i pitanje statusa šefa MOL-a Zsolta Hernadija.

“Kako su mi kazali mađarski premijer i predsjednik, za Mađare je slučaj Ina-MOL gospodarsko-tehničko-pravno pitanje koje oni ne žele politizirati”, rekla je predsjednica za Jutarnji list.

Odnosi sa svjetskim silama

Predsjednicu je sredinom rujna posjetio posebni izaslanik kineskog predsjednika Meng Jianzhu, pa je u subotnjem intervjuu otkrila da je s njim razgovarala o gospodarskoj suradnji, odnosno o mogućnostima realizacije projekata koje su predstavili u okviru inicijative Triju mora, vrijednih gotovo 50 milijardi eura.

Razgovarali su o suradnji hrvatskih i kineskih luka u izvozu kineskih roba na srednjoeuropsko, ali i zapadnoeuropsko tržište, što je lakše preko Hrvatske nego preko sjevernoatlantske rute, a u tom kontekstu je spomenuta i luka u Vukovaru.

Govoreći o nadolazećem posjetu Rusiji u kojoj će se sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom, Grabar-Kitarović je izrazila očekivanje da će se “postaviti novi okvir odnosa koji su dugo bili zanemarivani”.

“Ne očekujem da ćemo ovim posjetom premostiti sve razlike koje postoje, ali očekujem da ćemo dati zamah našim odnosima, a posebice gospodarskima”, rekla je predsjednica, dodavši kako se javio velik broj tvrtki koje će tijekom posjeta sudjelovati na gospodarskom forumu.

Rusija je svjesna hrvatskog članstva u EU-u i NATO savezu, istaknula je predsjednica, naglasivši kako vjeruje u ponovnu uspostavu povjerenja između te dvije države jer između njih ne postoji nikakvo neprijateljstvo.

Rusija je i jedna od članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini, pa je time bitan čimbenik u razgovorima o budućnosti jugoistočne Europe, podsjetila je Grabar-Kitarović.

U Moskvi će se razgovarati i o inicijativi Triju mora za koju je Grabar-Kitarović ponovila da nije usmjerena protiv Rusije, nego na brisanje granica između istoka i zapada Europe.

Britanski časopis The Economist je sredinom srpnja u tekstu naslovljenom “Njemačka strahuje da će Trump razjediniti Europu” osvrnuo na podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa toj inicijativi koju su pokrenule Hrvatska i Poljska i o kojoj je tijekom svog posjeta Varšavi on razgovarao s hrvatskom predsjednicom.

Predsjednica je stoga u subotnjem razgovoru za Jutarnji ponovila i da ta inicijativa nije usmjerena protiv Njemačke, te da službeni Berlin na nju nema prigovore, o čemu je nedavno na Malti razgovarala s predsjednikom Frankom-Walterom Steinemierom.

“Berlin sa zanimanjem promatra što se događa u okviru Inicijative, ali držim da su zablude da je ona usmjerena protiv nekoga raspršene. To je inicijativa za, a ne protiv”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kazala je i kako je spomenutim sastankom u Varšavi uspostavljena nova dimenzija u odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Država, kao i veći interes Trumpa za prostor srednje i jugoistočne Europe.

Najavila je nastavak inzistiranja na potpisivanju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jer je to preduvjet za ozbiljnija američka ulaganja u Hrvatsku, ali i općeniti rast trgovinske razmjene.

Sa Sjedinjenim Državama ćemo raditi i na argumentiranju euroatlantskog puta susjednih država, a uloga Washingotna je na ovim prostorima uvijek bila bitna kad je trebalo posredovati u rješavanju otvorenih pitanja, rekla je predsjednica.

“Fokusiranjem SAD-a na ovaj prostor želimo postići ubrzanje procesa kako bismo nadišli zastoj u pristupu EU i NATO-u koji stvara opasan vakuum koji može ispuniti netko treći”, zaključila je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

Kolinda Grabar Kitarović: Dosudi li Haag udruženi poduhvat, gubi svaki kredibilitet

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati